Zorica Jurković, HAH: Nema apsolutno sigurne hrane

jurkovic-zoricaS obzirom na to da u području zdravstvene ispravnosti hrane ne postoji nulti rizik, rizici se moraju održavati na najmanjoj mogućoj razini uz pomoć suvremenih higijenskih normi sastavljenih na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja, ističe ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Zorica Jurković

Hrvatska agencija za hranu (HAH) sa sjedištem u Osijeku referentna je institucija koja brine o sigurnosti hrane u našoj zemlji. Temeljna zadaća im je procjena rizika od bolesti prenosivih hranom, izvješćivanje o rezultatima procjene rizika te komunikacija s nadležnim institucijama i drugim dionicima u sustavu sigurnosti hrane. Ravnateljica HAH-a Zorica Jurković smatra kako je Hrvatska među državama regije na vrijeme prepoznala važnost sudjelovanja u procesima sigurnosti hrane, ali i da još dosta može naučiti iz prakse članica Europske unije, ponajprije kad je riječ o edukaciji i osiguranju preduvjeta za trajnu kontrolu hrane u svim fazama proizvodnje.

Koliko je kvalitetna i sigurna hrana na hrvatskom tržištu?
– Sukladno postavkama koncepta analize rizika, apsolutna sigurnost ne postoji. U neprekinutom lancu od polja do stola putem koherentnih mjera nužno je osigurati primjerenu zaštitu potrošača i učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta kroz hrvatsku legislativu. Za Hrvatsku je sigurnost hrane jedno od prioritetnih pitanja te je stoga, među ostalim, i osnovan HAH. Usporedimo li nalaze službene kontrole u Hrvatskoj s onima zemalja EU-a, nećemo naići na značajnija odstupanja iako je prema istraživanjima percepcije javnosti uočeno kako potrošači generalno smatraju da je hrana u EU-u sigurnija nego u Hrvatskoj. Stoga je nužno jačati povjerenje potrošača transparentnim i pravodobnim izvješćivanjem javnosti u slučajevima kriznih situacija, potom kontinuiranom edukacijom proizvođača te suradnjom svih institucija sustava sigurnosti hrane. Na domaćem tržištu češće nalazimo zdravstveno neispravne proizvode kontrolirane na mikrobiološke parametre kontrole pri čemu su najčešći uzročnici zdravstvene neispravnosti aerobne bakterije te enterobakterije. To upućuje na potrebu za boljim pridržavanjem higijensko-sanitarnih mjera pri proizvodnji, pakiranju i distribuciji hrane te uvođenjem standardnih sanitacijsko-operativnih programa (SSOP), dobre higijenske prakse (DHP) i HACCP sustava u sve objekte koji posluju s hranom.

U kojoj je mjeri Hrvatska usklađena s direktivama EU-a kad je riječ o sigurnosti hrane?
– U Hrvatskoj se trenutačno implementiraju doneseni propisi usklađeni s europskom regulativom u poglavlju Sigurnost hrane. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 60 posto objekata koji se bave preradom i proizvodnjom hrane usklađeno je s tim zahtjevima, dok će se ostali morati uskladiti do kraja 2010. godine.

Temeljem kojih kriterija hrvatski potrošači odabiru hranu?
– Proveli smo nekoliko istraživanja koja ukazuju na potrebu kontinuirane edukacije potrošača i informiranja o svim značajnim pitanjima u ovom području. Istraživanja pokazuju kako hrvatski potrošači veće povjerenje, u smislu kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, poklanjaju domaćoj hrani, proizvedenoj i pripremljenoj kod kuće u odnosu na industrijski pripremljenu ili onu iz ugostiteljstva, te da u načelu smatraju kako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija i sigurnija u odnosu na hranu u EU-u. No, sustav kontrole u EU-u ocijenjen je višom ocjenom nego kod nas. Pri odabiru hrane hrvatskim je građanima na vrhu ljestvice kvaliteta proizvoda i zemlja podrijetla, dok je najmanje važna cijena, prehrambene navike i način proizvodnje. Važan im je i okus, trgovačka marka te  izgled i svježina Sudeći prema dobivenim rezultatima, većina potrošača ne pridaje osobitu važnost svjetskim trendovima i još ne poseže za eko proizvodima.

Educirate li potrošače, proizvođače i distributere hrane u Hrvatskoj?
– Javnosti je upravo taj segment edukacije najuočljiviji, premda u isto vrijeme provodimo opsežne projekte procjene rizika na kojima zapravo i počiva edukacija. U cilju što bolje i brže razmjene informacija s potrošačima i predstavnicima industrije, izradili smo i svoju web stranicu s aktualnim podacima i rezultatima istraživanja u okviru sigurnosti hrane i našem radu. Izdali smo desetak promidžbeno-edukacijskih materijala, a tijekom 2007. i 2008. organizirali seminare o HACCP-u po svim županijama za male i srednje subjekte u poslovanju s hranom. Održali smo i niz predavanja u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima o higijeni hrane, pravilnom rukovanju pri pripremi hrane te dosadašnjim nalazima procjene rizika. Do kraja ove godine planiramo započeti s intenzivnom kampanjom informiranja potrošača, a suradnju ćemo ponuditi osnovnim i srednjim školama jer želimo stvoriti novi pristup shvaćanju i edukaciji o sigurnosti hrane u Hrvatskoj.

Koliko je na hrvatskom tržištu GMO-a?
– Do danas HAH nije dobio ni jedan zahtjev za stavljanje GMO hrane na tržište Hrvatske te možemo reći da na našem tržištu nema GMO hrane. Naime, da bi se odobrilo stavljanje GMO hrane na naše tržište potrebno je da takva hrana prođe zakonsku proceduru usklađenu sa Zakonom o genetski modificiranim organizmima te nizom pravilnika. U tom postupku Znanstveni odbor za novu hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO HAH-a treba dati svoje znanstveno mišljenje na temelju prijave nadležnoga tijela koja je prethodno podnesena. Službena kontrola GMO hrane za ljude kao i za životinje provodi se na razini primarne proizvodnje, na razini proizvodnje i prerade, maloprodaje te pri uvozu.

Koji su najsuvremeniji trendovi osiguravanja kvalitete i sigurnosti hrane?
– Povjerenje potrošača u sigurnost hrane bilo je uzdrmano zadnjih godina kumulativnim učinkom zdravstvenih kriza povezanih s hranom. Stoga je EU sačinio sveobuhvatnu strategiju kako bi vratio povjerenje ljudi u sigurnost hrane od polja do stola. Novi sustav sigurnosti hrane temelji se na načelima da je primarna odgovornost za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane na subjektu u poslovanju s hranom. Provedba postupaka temelji se na načelima HACCP-a (Analiza opasnosti kritičnih kontrolnih točaka), odnosno alatu kojim identificiramo i pratimo kritične točke već u proizvodnji određenog proizvoda. Zato i potičemo primjenu HACCP-a kako bi građani i proizvođači shvatili da je riječ o jednom od najboljih načina kontrole hrane koji zaista dolazi u pravom trenutku. Sustav kontrole temelji se na analizi rizika kroz cjelokupni prehrambeni lanac. S obzirom na to da u području zdravstvene ispravnosti hrane ne postoji nulti rizik, rizici se moraju održavati na najmanjoj mogućoj razini uz pomoć suvremenih higijenskih normi sastavljenih na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja. U zemljama EU-a i Hrvatskoj veliku ulogu tako imaju upravo nacionalne agencije za sigurnost hrane ili slične institucije koje se bave procjenom rizika, a podupire ih Europska agencija za sigurnost hrane (Efsa).

Koliko je u Hrvatskoj prepoznata važnost uvođenja HACCP-a?
– Od početka ove godine zakonski je obvezna primjena postupaka kojima se osigurava zdravstvena ispravnost hrane utemeljena na HACCP sustavu.
Organizirali smo četiri regionalna HACCP seminara u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku s ukupno 550 sudionika koji su bili vrlo zainteresirani za uvođenje toga sustava u svoje poslovanje, što im je i zakonska obveza. Zainteresirani su brojni, što ukazuje na potrebu održavanja sličnih seminara ili radionica na kojima bi dobili što konkretnije informacije.

Surađujete li s Organizacijom za prehranu i poljoprivredu pri UN-u?
– S FAO-om, u okviru različitih projekata, surađujemo još od 2006. Aktivno sudjelujemo u njihovom novom projektu Jačanje sustava na području rukovanja i monitoringa genetički modificiranih žitarica, proizvoda i procesirane hrane, koji je počeo lani. (Eleonora Dukovac, privredni.hr)

Obratiti pozornost na deklaraciju proizvoda

Što biste preporučili potrošačima za kupnju sigurne i zdrave hrane?

– Kako bi bili sigurni da kupuju zdravstveno ispravnu hranu, potrošači bi ponajprije trebali obratiti pozornost na deklaraciju proizvoda koji kupuju. Posebice na rok trajanja hrane te uvjete čuvanja jer je proizvođač taj koji određuje minimalni rok trajanja u kojem jamči da će zdravstvena ispravnost i kvaliteta hrane  biti neupitni pod određenim uvjetima skladištenja i čuvanja. Na tržištu je i veći broj prehrambenih proizvoda s komponentama koje su za neke ljude alergeni te mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, tako da oni moraju pažljivo čitati deklaraciju, posebice dio koji se odnosi na popis osnovnih sastojaka. Pažljivim odabirom hrane svaki građanin pomaže i ostalima koji konzumiraju određeni proizvod jer svaka dojava o sumnjivom proizvodu može imati zdravstveno neprocjenjiv utjecaj.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *