dr. sc. Ivan-Damir Anić, EIZ: Moguće je ostvariti profit i u vrijeme krize

dranic-ftdNakon njegove nedavne prezentacije ‘Analiza stanja i perspektive trgovine u Hrvatskoj’ održane 29. travnja povodom Dana trgovaca u organizaciji Sindikata trgovine Hrvatske razgovarali smo s dr. sc. Ivanom-Damirom Anićem, višim znanstvenim suradnikom na Ekonomskom institutu Zagreb.

Kako predviđate kretanja hrvatske maloprodaje u naredno vrijeme?

U 2008. godini javljaju se prve naznake recesije koja se odražava u smanjenom porastu BDP-a, osobnoj potrošnji stanovništva i prve pojave negativnog rasta prometa u trgovini na malo. Kao posljedica produbljivanja gospodarske recesije u Hrvatskoj za očekivati je nastavak negativnog trenda u kretanju prometa u trgovini na malo. Početak 2009. godine obilježen je iznimno snažnim padom prometa u trgovini na malo. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je promet u trgovini na malo za prva tri mjeseca u 2009. godini kumulativno smanjen za 16,9 %. Prognoze RBA analitičara pokazuju da će u 2009. godini promet realno pasti za 8,4 %. Postoje, međutim, strukturne razlike u trgovini na malo s obzirom na kretanje maloprodajnog prometa i djelatnosti koje usprkos krizi bilježe rast. Podaci Državnog Zavoda za Statistiku pokazuju da su gotovo sve djelatnosti u prva tri mjeseca zabilježile pad prometa, osim djelatnosti trgovine na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (102,7), ljekarne i trgovina na malo medicinskim proizvodima (103,4).

Što vidite kao najveće izazove trenutne krize?
Globalna financijska kriza utječe na smanjenje likvidnosti, smanjenje investicija u proširenje poslova i projekte i na smanjenje prometa u trgovini na malo. Pad prometa u trgovini na malo posljedica je pada osobne potrošnje. Osobna potrošnja je opet, kao najvažniji generator rasta BDP-a, pod negativnim utjecajem smanjenja razine zaposlenosti, pada neto plaća te usporenog kreditiranja građana. Potrošnja stanovništva pod utjecajem je financijskih ograničenja i percepcija građana o financijskoj krizi. Zabrana rada trgovina nedjeljom također pridonosi smanjenju prometa u trgovini na malo. Pad prometa u trgovini na malo pritisak je na smanjenje broja zaposlenih i smanjenje plaća.

Izuzev rezanja troškova i otpuštanja radnika, koje su druge strategije kojima se može pribjeći?
Domaći trgovački lanci poduzimaju razne mjere. Neke od tih mjera jesu smanjenje broja zaposlenih, smanjenje plaća zaposlenima, smanjenje troškova i zaustavljanje investicija. Strana iskustva pokazuju da je moguće ostvariti profit i u vrijeme krize. Da bi ostvarili profit, lanci bi trebali povećati prihode, smanjiti troškove prodane robe i/ili smanjiti troškove poslovanja. Kod toga postoje razni pristupi i već iskušane strategije. Osim mjera usmjerenih na smanjenje troškova poslovanja, veliki svjetski trgovački lanci uvode nove formate temeljene na diskontnim poslovima, intenziviraju promotivne akcije, investiraju u daljnji razvoj vlastitih robnih marki, provode preuzimanja i spajanja kako bi ostvarili uštede kroz povećani obujam nabave. Istraživanja pokazuju da je povećanje prihoda moguće ostvariti od postojećih kupaca putem povećanja zadovoljstva i lojalnosti kupaca, impulzivnim kupnjama stvaranjem ugođaja kupovanja i poticanjem kupaca da što više vremena provedu unutar prodavaonice.

Kako gledate na poziciju diskontera u trenutnoj situaciji?
U vrijeme krize diskontni poslovi mogu povećati svoj tržišni udio. Kupci su skloni kupnji na sniženjima i akcijama, što pogoduje razvoju diskontnih poslova. Osim toga, primamljiva sniženja cijena privlače prije svega cjenovno-osjetljive kupce.

Unatoč brojnim neprilikama u ova turbulentna vremena, postoje li i one oportune? Tko će profitirati od tuđe nevolje?

Očekuje se daljnji proces konsolidacije u trgovini na malo i rast koncentracije tržišnog udjela najvećih velikih trgovačkih lanaca, prije svega u sektoru prehrane.

Postoji li perspektiva za male trgovce obzirom na nemilosrdnu konkurenciju i logistiku velikih trgovačkih lanaca?
Mali trgovci obrtnici i mala trgovačka poduzeća najteže podnose krizu. Zbog slabosti malih trgovaca u odnosu na velike trgovačke lance (viših cijena i ograničenog asortimana), kupci se odlučuju da obave kupnju u velikim trgovačkim lancima. Kupci nastoje konsolidirati svoje kupnje i kupiti sve na jednom mjestu, što pogoduje prodavaonicama velikih prodajnih površina. Prilike za male trgovce postoje u traženju profitabilnih tržišnih niša i u daljnjem udruživanju malih maloprodavača kako bi se ostvarile ekonomije obujma.

Do uvođenja novog zakona o radu, nakon subote, nedjelja je bio dan s najvećom prosječnom potrošnjom. Koje je vaše mišljenje o neradnoj ili radnoj nedjelji?
Zabrana rada trgovina nedjeljom pridonosi jednim dijelom smanjenju prometa u trgovini na malo. U tijeku je istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb „Analiza učinaka neradne nedjelje na trgovinu u Hrvatskoj – anketno istraživanje. Naručitelj ovog Projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske. Studija „Analiza učinaka neradne nedjelje na trgovinu u Hrvatskoj – anketno istraživanje“ temelji se na anketi potrošača, te obrtnika i pravnih osoba u djelatnosti trgovine na malo (G47). Svrha Projekta je analizirati učinke uvođenja neradne nedjelje na trgovinu na malo u Hrvatskoj. Sukladno rezultatima istraživanja Projekt će omogućiti ocjenu o potrebi za dopunama i izmjenama Zakona o trgovini.

Gdje stojimo po pitanju usklađivanja hrvatske trgovine s europskim standardima?

Od 90-ih godina do danas hrvatska trgovina zabilježila je ogromne promjene. Izražen je proces konvergencije HR trgovine prema europskim standardima u smislu razvoja sličnih trgovinskih formata i primjene sličnih marketinških i menadžment koncepta. Međutim, HR trgovina zaostaje za EU trgovinom u pogledu učinkovitosti sektora i proizvodnosti rada. Niža proizvodnost rada u odnosu na onu u EU osobito zabrinjava poslodavce. Kako je proizvodnost rada moguće povećati povećanjem prometa ili smanjenjem broja zaposlenosti, sigurno je da će u vrijeme krize biti veliki pritisak na otpuštanje radnika.

Koliko je za hrvatskog potrošača kod odabira trgovine bitna činjenica njezinog domaćeg ili stranog vlasništva?
Anketno istraživanje o stavovima potrošača o kupnji u domaćim i stranim lancima provedeno u 2009. godini na uzorku od 203 kupca pokazalo je da domaće i strane trgovačke lance hrvatski kupci percipiraju otprilike jednako. Analizirano je 13 kategorija i čimbenika konkurentnosti. Po dvije analizirane kategorije (lokacija prodavaonica i kvaliteta proizvoda) bolji su domaći lanci, dok inozemni lanci nude bolje mogućnosti parkiranja i u njima se manje čeka na blagajnama. Iako izražavaju lojalnost domaćim lancima, potrošači troše u prosjeku podjednako kod svih.

Velik broj analitičara predviđa da najgore tek dolazi te da će zbog nezaposlenosti i pada kupovne moći potrošačke navike biti radikalno i trajno promijenjene što će uzrokovati temeljite promjene u maloprodaji. Koje je vaše mišljenje o tim predviđanjima?

Suočeni s neizvjesnošću u pogledu budućih ekonomskih kretanja, građani su bitno promijenili svoje navike kupnje. Smanjenje kupovne moći građana utjecalo je na smanjenu potrošnju i na smanjenu sklonost potrošnji. To negativno utječe na trgovinu na malo. Ipak postoje razlike u potrošnji kupaca što utječe na strukturne promjene u trgovini na malo. Kupci odgađaju kupnju skupljih proizvoda i kupuju samo nužna dobra koja su neelastična u odnosu na dohodak: živežne namirnice, duhanske proizvode, kozmetičke i toaletne proizvode, lijekove i medicinske proizvode. Ove trgovačke struke i za vrijeme krize bilježe rast prodaje. S druge strane, smanjuje se potražnja za dobrima koja su elastična u odnosu na dohodak (za automobilima primjerice). Kriza pridonosi daljnjoj konsolidaciji i rastu koncentracije tržišnog udjela.

Razgovarao: Maroje Sabljić

Prezentaciju ‘Analiza stanja i perspektive trgovine u Hrvatskoj’ možete pronaći klikom na sljedeći link.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *