Mavrović: Todorići će priskočiti ako zapne naplata

Kako se na Konzum odnosi i 50 posto prometa Grupe, na pitanje ima li problema s naplatom, Željko Mavrović odgovara da je vrlo blizak s obitelji Todorić tako da je siguran da će oni priskočiti “ako nešto ozbiljnije zapne”

zeljko-mavrovic1

Željko Mavrović

Željko Mavrović, bivši boksač, najveći je ekološki poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. Njegova Eko-Mavrović grupa ima oko 40 milijuna kuna prihoda, a čini ju nekoliko tvrtki: dva d.o.o.-a, jedna zadruga, jedna udruga i dosta partnera.

Na 400 hektara uzgaja 15 vrsta žitarica i uljarica, a tvrtka Mavrović Eko Klara dnevno proizvede 15.000 do 30.000 komada peciva i kruha.

Odnedavno je započeo i s uzgojem stoke te prodajom vlastitih mesnih prerađevina poput kulina, šunke, ali i svinjske masti, koje posebno hvali u intervjuu Eukonomistu.

Mavrović smatra kako je održavanje likvidnosti ovog trenutka nešto teže i zahtjevnije jer i trgovački lanci i prerađivači imaju izazov plaćanja svojih dobavljača, no vjeruje da je to kratkog vijeka i da ćemo iz krize izaće već za nekoliko mjeseci.

Kako se na Konzum odnosi i 50 posto prometa Grupe, na pitanje ima li problema s naplatom, Željko Marković odgovara:» Moram reći da sam vrlo blizak s obitelji Todorić, i s Antom i s Ivom i s Ivanom. Mi komuniciramo i često se viđamo i neformalno, tako da sam uvijek dovoljno siguran da će ti ljudi priskočiti ako nešto ozbiljnije zapne».

Njegove tvrtke godišnje prime i do milijun i pol kuna poticaja, a Mavrović je od nedavno i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza te kaže da Ministarstvo poljoprivrede unatoč krizi, u rokovima seljacima plaća poticaje.

Najveći izazov, ali i problem, hrvatske poljoprivrede po njemu je lijen čovjek, pa kaže da je za kvalitetan turizam ili poljoprivredu potreban čovjek «koji je ustao u četiri ujutro, ispekao nešto toplo, pripremio barku, odvezao svoje turiste na more, posvetio im se, zabavljao s njima…».

Poznat i kao žestoki protivnik GMO-o Mavrović naglašava da takva proizvodnja Hrvatskoj stvarno nije potrebna, a da su trenutno domaći ekoproizvođači uglavnom proizvođači sirovina.

Vrlo malo je finalnih proizvoda, to su, kako kaže, eko-etno proizvodi koji najčešće završavaju kao poklončići i dizajnerski uradci prije negoli prehrambena priča. Onaj dio ekološke industrije koja bi prerađivala tu sirovinu i stvarala neki ozbiljniji promet ovoga trenutka u Hrvatskoj ne postoji, zaključuje Mavrović. (Bankamagazin)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *