Potrošnja nedjeljom pala sa 100 na 32,23 kuna

nedjelja-ftdPovratak radne nedjelje tražilo je gotovo 70 posto trgovaca i ponajviše stanovnici Zagrebačke regije

Analiza koju je Ministarstvo gospodarstva naručilo od Ekonomskog instituta nije dala jasan odgovor koliko je pad prometa u branši od početka godine posljedica zabrane rada nedjeljom, a koliko ekonomske krize. Tumačeći rezultate studije ministar gospodarstva Damir Polančec skloniji je objašnjenju da je do pada prometa došlo gotovo isključivo zbog krize, a manje zbog neradne nedjelje.

Raspodjela po danima
Zabrana je, ako je suditi po analizi, u većoj mjeri pogodila uglavnom male trgovce i obrtnike koji su prošle godine u prosjeku 16 posto ukupnog prometa ostvarivali nedjeljom. Njih 83,7 posto, od ukupnog broja obrtnika iz ankete Ekonomskog instituta izjavilo je da im se promet zbog neradne nedjelje smanjio, a svega 10,5 posto nije osjetilo promjene. Njih 54,7 posto smatra da im se promet koji su ostvarivali nedjeljom nije preraspodjelio po ostalim danima. Tome u prilog idu i rezultati ispitivanja potrošača koji su u 63 posto slučajeva izjavili da su nedjeljom isključivo kupovali u maloj prodavaonici u susjedstvu, dok ih je samo 2,1 posto redovito kupovalo u prodavaonicama u okviru velikih trgovačkih centara. Ispitanici su nedjeljom, kako se ističe u analizi Instituta uglavnom kupovali hranu i piće za što se u prosjeku trošilo stotinjak kuna. Od početka zabrane potrošnja nedjeljom po kupcu je prosječno iznosila 32,23 kune i slijevala se u pekare i trgovine na benzinskim crpkama. Nalaze Ekonomskog instituta daleko je teže tumačiti u ostalim segmentima maloprodaje jer je, uz ostalo u slučaju velikih trgovačkih društava nedjelja u ukupnom prometu manje znači nego kod obrtnika – oko devet posto prometa. Tako je na razini cjelokupne maloprodajom, 55,8 posto ispitanih koji su ustvrdili da su zbog neradne nedjelje osjetili pad prometa. Njih 27,4 posto unatoč neradnoj nedjelji zadržalo je promet na razini prošle godine, a 10,5 posto zabilježilo je i povećanje prometa. Trećina anketiranih trgovaca je uslijed zabrane smanjila troškove, ali njih 26,3 posto je smanjilo i zaposlenost.

Regionalne razlike
Većina trgovaca, odnosno njih 68,4 posto u anketi se izjasnila za ponovno uvođenje radne nedjelje, kao i 52,7 posto potrošača. No, kod potonjih postoje značajne regionalne razlike. Građani Zagrebačke regije kao područja sa najviše šoping centara u najvećoj mjeri podržavali su povratak rada nedjeljom (62,3%), dok je svega 26,3 posto Slavonaca željelo povratak na staro. Iako je najviše povika na štetu zbog zabrane stizalo od turističkih radnika postoje velike razlike u stavu potrošača u županijama jadranske regije prema (ne)radnoj nedjelji. Radnu zagovara prosječno 58,1 posto, a najviše ih je u Zadarskoj županiji.  (PD)

Nezaposleni
Ni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju trgovaca koji su zadnjim mjeseci ostali bez posla ne rasvjetljavaju dvojbe o uzrocima pada prometa. Siječanj je svakako ovogodišnji rekorder po broju novoevidentiranih trgovaca koji su ostali bez posla – bilo ih je 2709, veljači je posao izgubilo još 2300 trgovaca, ožujku nešto više od 2000 tisuće. Međutim isto toliko osoba, točnije 2028 trgovaca posao je izgubilo i u prosincu lani. U listopadu, karakterističnom po priljevu sezonskih radnika u evidenciju HZZ-a gubitak posla prijavilo je 2745 trgovaca, gotovo koliko u mjesecu kada je na snagu stupila zabrana rada nedjeljom.

Jači nadzor
Umjesto zabrane, Vlada najavljuje jaču kontrolu rada nedjeljom kako bi se zaštitili zaposleni. Jedan od načina je obveza trgovca o vođenju evidencija rada zaposlenih, uz davanje većih ovlasti Poreznoj upravi i Financijskoj policiji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *