Svetozar Janevski: Želimo postati lider na hrvatskom tržištu vina

svetozar-janevskiNaša je vizija da Tikveš postane jedan od najjačih brendova u Europi. Pokušavamo napraviti kompaniju koja će opstati dulje  od 100 godina i zasad ne razmišljamo o spajanju s nekom većom kompanijom, istaknuo je u intervjuu za Privredni vjesnik vlasnik vinarije Tikveš i Pivare Skopje Svetozar Janevski

Svetozar Janevski jedan je od najpoznatijih poduzetnika Makedonije. I dok ga jedni, kako sam kaže, nazivaju tajkunom i oligarhom, drugi mu komplimentiraju titulom patrijarha makedonskih poduzetnika. Kao generalni direktor Pivare Skopje vodio je njenu privatizaciju 1994., da bi potom preuzeo franšizu McDonalds restorana za Makedoniju i Bugarsku, a 2003. godine i Vinariju Tikveš.

Vinarija Tikveš svojedobno je držala četvrtinu tržišta vina u bivšoj Jugoslaviji. U kakvom je stanju bila kad ste je preuzeli?
– Zatekli smo čisto socijalističku kompaniju, koja je radila samo radi osiguravanja socijalnog mira, prikupljanja grožđa i proizvodnje kakvog-takvog vina. Za profit se nitko nije brinuo. Promijenili smo sve i oslobodili se viškova. Imali smo problema i s vinogradarima i sa sindikatima, ali najviše s političarima koji su na nama gradili svoj marketing. Bilo je prosvjeda, štrajkova, blokada ulaza u Vinariju. Sve je to prošlo nakon dvije-tri godine i sada vinarija posluje profitabilno.

Koliko je za Tikveš važno hrvatsko tržište?
– Cilj je da nam Hrvatska postane glavno tržište. Sada nam je to Srbija, međutim Hrvatska ima mnogo više potencijala. Hrvatska proizvodi samo polovinu količine vina koju troši, a potrošnja će se brže povećavati nego u Srbiji kako zbog  turizma tako i zbog višeg standarda. Mi želimo u idućem razdoblju postati tržišni lider u Hrvatskoj. To nije pretenciozno ili narcisoidno, nego jednostavno smatramo da ćemo najbrže napredovati, s obzirom na mjesto koje zauzimamo u vinarskoj industriji Jugoistočne Europe.

Jeste li obnovili vinograde?
– Ove godine smo promijenili 75 hektara, a iduće godine još  toliko.  Ukupno imamo oko 1000 hektara vinograda. Dugoročno, sve što je nerentabilno, niske kvalitete ili, pak,   propalo ćemo promijeniti. Naša je vizija da Tikveš postane jedan od najjačih brendova u Europi. Već smo prošle godine uvršteni među 30 najkreativnijih brendova u Europi.

Planirate li neke zajedničke projekte s hrvatskim poduzetnicima?
– Dobro surađujemo s čelnim ljudima Agrokora i pokušavamo hrvatskom tržištu prići na miran način. To će se i dogoditi. Ja ne prihvaćam pristup koji sada imamo, zbog kojega smo međusobno otuđeni. Primjerice,  Hrvatska ima kvote za vino, a Makedonija ima kvote za duhan. To je istjerivanje inata. Što se treba dogoditi? Ući u Europsku uniju kako bismo rješavali svoje probleme? To je apsolutna glupost. Sad su tek došli neki hrvatski investitori u Makedoniju, ali ih je premalo. Nismo u tom dijelu povezani na pravi način. Politički odnosi su nam odlični, u komunikaciji nema zastoja, ali još nema tog ključnog koraka naprijed.

Planirate li uskoro neku veću investiciju?
– U vrijeme financijske krize malo je teže govoriti o velikim investicijama. Mi smo započeli s jednom  investicijom u Crnoj Gori i dok je ne završimo nećemo ići dalje. Međutim, i dalje stojimo na tome da će nam sljedeći korak biti Hrvatska. Tikveš već sada drži četvrtinu potrošnje u Hrvatskoj, ali kapacitet je daleko veći. Proizvodimo 200.000 hektolitara vina, u Hrvatsku izvozimo oko 15.000 hektolitara, a za nekoliko godina očekujemo barem dvostruko veći plasman. Naša T’ga za jug je jedan od najprodavanijih vinskih brendova u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se poduzetnici često žale na skupu državu i visoke namete. Kako je u Makedoniji?
– Otprilike isto. Trošarine na pivo i alkohol u Hrvatskoj i Makedoniji su na razini Danske. Nordijske zemlje imaju problema s alkoholom i zbog toga imaju visoke trošarine. Međutim, na našim prostorima gdje se proizvodi alkohol besmisleno je imati tolike namete. Kad se o tome razgovara, uvijek nam kažu da su pivovare profitabilne. Jesu, ali mogu biti i daleko profitabilnije ako povećaju prodaju i potrošnju.

Kako vidite svoju budućnost kada Makedonija postane dio Europske unije? Bojite li se da ćete biti meta preuzimanja?
– U pivarstvu se to već dogodilo. Kad je riječ o vinarstvu, postoje dva tipa investitora: jedni koji pripremaju kompaniju kako  bi je prodali, a drugi kako bi opstali. Mi pokušavamo napraviti kompaniju koja će opstati više od 100 godina. Zasad ne razmišljamo o spajanju s nekom većom kompanijom ni o tome da će nas netko preuzeti.

U kolikoj mjeri vas je pogodila financijska kriza i kada očekujete izlazak iz nje?
– Makedoniju je kriza posebno teško pogodila zbog problematične strukture proizvodnje. Od 30 najvećih izvoznika u Makedoniji pet je proizvođača, dok su ostali  izvoznici sirovina i repromaterijala. Najjači udar krize očekujem u drugom dijelu godine. Srećom, Makedonija je malo i prilagodljivo gospodarstvo, naši najveći poslovni sustavi ne ostvaruju više od 150 milijuna eura prihoda. Zato će naš pad biti manji nego u nekim drugim zemljama, poput Mađarske ili Bugarske. (PV)

Populizam odbija investitore

U Hrvatskoj su sve velike pivovare preuzeli stranci. Kako je u Makedoniji?

– Pivara Skopje dobrovoljno se spojila s Heinekenom 1998. godine, ponajviše zbog političkog pritiska koji nas je natjerao da tražimo zaštitu partnerstvom s Heinekenom i Coca Colom. U svim tranzicijskim zemljama najveći je problem taj što politika ulazi u populizam. Tranzicija možda jest donijela nepoštenu raspodjelu bogatstva, međutim stalno se populistički vraćati na to razdoblje radi političke propagande
izaziva turbulencije u ekonomskom životu i odbija strane investitore. Zbog toga su naši ekonomski sustavi nestabilni i omogućavaju političkim strankama da rade što hoće.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *