Bez posla ostalo je 40 tisuća trgovaca

nezaposlenost-ftd1Nakon što je u prva tri mjeseca u cijeloj hrvatskoj distributivnoj trgovini izgubljeno gotovo 40.000 radnih mjesta, očekuje se da će ta brojka do kraja ove godine, a najviše na jesen, i dalje rasti.

Zbog recesije i zabrane rada nedjeljom tijekom prvih šest mjeseci, u trgovini je otpuštena, nakon istjecanja ugovora, većina radnika na određeno, no nakon ponovnog uvođenja radne nedjelje oni nisu vraćeni na posao. Tako, napominje predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić, oni koji su ostali na radnom mjestu odrađuju sav posao, a radnike na neodređeno, ponajprije one koji se nalaze pred mirovinom, i dalje se “pritišće” i ucjenjuje, kako bi oni sami što prije, uz neke “poticajne” mjere, otišli.

Kriza tek dolazi
Na jesen će, smatra Mišeljić, biti još gore, jer kupovna moć hrvatskih građana i dalje opada, a time i promet u trgovini. Potvrđuju to i službeni statistički podaci, koji kažu da je promet u trgovini na malo ovoga svibnja bio realno manji za čak 19,3 posto u odnosu prema svibnju prošle godine. Za više od 50 posto smanjen je promet automobilima, kupuje se manje odjeće i obuće, pa se “na životu” uspijeva održati još samo trgovina hranom, koja je u svibnju bila u plusu od 1,7 posto u odnosu prema svibnju 2008. godine.
– Istina, hrana će se i dalje jedina kupovati, no i u tom će trgovačkom sektoru radna mjesta biti sve upitnija. Već se sada osjeća pogoršanje, ističe Mišeljić. Kriza se, naime, u trgovini počela osjećati već u kolovozu prošle godine, kad je prvi put promet u maloprodaji počeo padati.

Otkazi i pad plaća
U siječnju i veljači ove godine, promet je bio manji 15-ak posto u s obzirom na iste mjesece lani, dok se sada približava brojci od 20 posto. Hrvatski su potrošači, naime, počeli krizu osjećati više nego ikad, što automatski utječe i na pad prometa u trgovini. Podaci za drugih šest mjeseci u trgovini bit će poražavajući, jer će na naplatu stići pad plaća i gubitak poslova u drugim sektorima. Pad prometa u trgovini na malo posljedica je pada osobne potrošnje, a osobna potrošnja je, opet, kao najvažniji generator rasta BDP-a, drastično smanjena zbog povećanja nezaposlenosti, pada plaća te usporenog kreditiranja građana. (Glas Slavonije)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *