Boris Vukelić: Udio sive ekonomije u maloprodaji hrane 40-50%

Dramatičnom postotku sive ekonomije bitno pridonosi jedan dio seljaka i manjih poljoprivrednih proizvođača

Općenita je procjena da je udio sive ekonomije u ukupnom gospodarstvu oko 30 posto, a u maloprodaji taj udjel može biti samo veći. Taj je udjel posebno visok kod hrane, kod koje se svi slažu da se on kreće između 40 i 50 posto, izjavio je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori u temi tjedna o maloprodaji.

Boris Vukelić

Boris Vukelić

Dodaje kako je zanimljiv podatak da je prije 20 godina u Hrvatskoj prodavano 300 tisuća tona kruha i peciva, a da se sada prodaje ispod 200 tisuća tona. “Ne vjerujem da su se prehrambene navike toliko promijenile, nego se siva ekonomija dramatično povećala, a takvih pokazatelja ima dosta“, istaknuo je.

” Svođenje udjela sive ekonomije u podnošljive granice je jedan od načina pomoći malim trgovcima. U većini zapadnih zemalja taj postotak iznosi između 2 i 4 posto. Kad bi se to učinilo, otvorio bi se prostor za preživljavanje svih tijekom nekoliko idućih godina, bitno bi se povećali i prihodi državnog proračuna. Svakako treba spomenuti da jedan dio seljaka i manjih poljoprivrednih proizvođača bitno pridonosi tom dramatičnom postotku sive ekonomije. Moglo bi se reći da oni koji najviše traže od državnog proračuna, što je vidljivo ovih dana, ujedno najmanje daju državnom proračunu, bez obzira što je njihova djelatnost strateški važna za zemlju“, upozorava čelnik Ceha trgovaca.

Maloprodaji snažan doprinos daje i turizam. “Moramo biti svjesni da naše cjelokupno gospodarstvo oslikava ovisnost o sezoni. To se odnosi na domaće tržište rada, ali i na promet u trgovini na malo.

Tu turisti imaju značajnu ulogu, pogotovo u prethodnim godinama kada smo bilježili konstantan rast broja ostvarenih dolazaka i noćenja, a zabilježili rast potrošnje turista.

Ukoliko promatramo ovu godinu, očekujemo da će se pad broja noćenja i dolazaka održati na jednoznamenkastoj razini jer Hrvatska ipak ima određene komparativne prednosti, pogotovo u vrijeme krize. To je prvenstveno blizina zemljama Europske unije, ali i činjenica da posjedujemo određene smještajne kapacitete koji su lošije kvalitete, ali jeftiniji, što u ovim uvjetima gosti izuzetno cjene.

To se prije svega odnosi na kampove i smještaj u privatnim kapacitetima“, kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen Consultinga.

“Međutim, ne smijemo se zavaravati. Moramo biti svjesni da će ove godine potrošnja turista zabilježiti dvoznamenkasti pad koji će se kretati između 10 i 15 posto u odnosu na prethodnu, rekordnu godinu. Sigurno je da će se to odraziti i na promet u trgovini na malo, iako nešto manje nego što će biti pad prometa u ugostiteljstvu“, procjenjuje Šantić.
Vukelić smatra da ove godine čak možemo očekivati rast relativni rast prometa u trgovini na malo u Istri i Dalmaciji, ali, kako kaže, na žalost, na račun ugostiteljstva, tako da s razine države značajnijeg rasta prometa ipak neće biti. (Banka)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *