Slom maloprodaje u Italiji – ove godine propada 50.000 malih trgovina

trgovac-italijaSamo u prva tri mjeseca 2009. zatvoreno je 17.000 trgovina, a bez posla je ostalo 35.000 trgovaca

Malim trgovinama u Italiji odzvonilo je i tijekom godine će zbog ekonomske krize i pada potrošnje zauvijek zatvoriti svoja vrata čak 50.000 trgovina, procjena je udruge trgovaca Confesercenti. Predsjednik udruge talijanskih trgovaca Marco Venturi vrlo je jasan u procijeni (između novootvorenih i zatvorenih trgovina mortalitet će iznositi 50.000) i poziva predsjednika vlade Silvija Berlusconija da konkretnim mjerama spriječi zatvaranje trgovina.

Porezni teret
Cijene na malo i u Italiji su u padu, istina manje od europskog prosjeka, ali s jedne strane to ne pomaže znatnijem povećanju prometa u trgovinama, dok s druge smanjuje mogućnost pozitivnog poslovanja trgovcima. Marco Venturi kaže kako Berlusconi kao poduzetnik zna koliko na cijene utječu porezi i cijene usluga u gradovima kao što je odvoz smeća čija je cijena porasla za 45%, zatim porez na prihod koji je porastao za 137% itd., a povećana je i cijena najma za trgovinske prostore za 10% u jednoj godini. Sve to utječe na cijenu robe u trgovini, na koju je utjecala i cijena industrijske proizvodnje, pa i prijevoza zbog skupoće benzina, koji je u Italiji među najskupljima u Europi. Samo u prva tri mjeseca 2009. više od 17.000 trgovinskih poduzeća i 3000 turističkih poduzeća je izbrisano, iznosi Confeserecni, a to znači da je posao izgubilo 35.000 osoba. Ako se njima pribroji 100.000 koje su u tom sektoru izgubile posao u 2008., onda se vide svi razmjeri krize u trgovini. Venturi drži kako je potreban program potpore za unutarnju potrošnju, a to znači kako je potrebno prije svega smanjiti poreze, a zatim potaknuti otvaranje novih trgovina. Confesercenti predlaže vladi da potakne mlade u otvaranju trgovina i drugih trgovinskih tvrtki jamčenjem dvogodišnjeg izuzimanja od plaćanja poreza. Veliki supermarketi kao i trgovine na veliko nisu toliko pogođeni krizom kao male obiteljske trgovine u gradskim četvrtima. U malim trgovinama prodaja je pala za 4,4%, a u velikima za samo 1,7%. To se ne odnosi samo na prehrambenu robu već i trgovine odjećom i obućom. Prema podacima talijanskoga statističkog zavoda (ISTAT), čak 40% Talijana je izjavilo kako je smanjilo kupnju kvalitetnijih proizvoda i orijentiralo se na manje kvalitetne, ali jeftinije u diskontima ili velikim robnim kućama.

Društvene posljedice

Također je sve više Talijana koji hranu (kruh, tjesteninu, meso, ribu i voće), a koji su nekoć kupovali u malim trgovinama ili na tržnicama, sada kupuju u velikim diskontima. U velikim samoposluživanjima kupuje čak 65% kupaca, a na tržnice odlazi samo 22%, dok ostali ostaju vjerni malim trgovinama, onima koje su bili pokretači talijanske trgovačke mreže, običaja i života obiteljskih trgovina. Nestankom malih obiteljskih trgovina nestaje i onaj dugogodišnji osobni odnos između trgovca i kupca, raste anonimnost i izoliranost osoba u velikim gradovima. Nestanak tog odnosa je popratan, ali isto tako važan društveni oblik komuniciranja, učinak zatvaranja malih trgovina.  (Poslovni)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *