HPA: Uvodimo novi znak ‘Mlijeko hrvatskih farmi’

Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, u svom prvom intervjuu govori o stanju u hrvatskom agraru, domaćoj proizvodnji i promjenama koje donosi članstvo u Europskoj uniji

Odlukom Vlade Hrvatski stočarski centar (HSC) preimenovan je u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju (HPA), uz premještanje sjedišta iz Zagreba u Križevce. Zadržane su sve djelatnosti HSC-a, poput vođenja registara stoke, razvoja poljoprivredne proizvodnje i kontrole kakvoće proizvoda, a u nadležnost je dodano i ažuriranje podataka iz Sustava identifikacije zemljišnih čestica kao i Upisnika poljoprivrednih gospodarstava na lokalnoj razini. Spomenuti registri postaju temelj za isplatu novčanih potpora u poljoprivredi i njezinu kontrolu. Ravnatelj Zdravko Barać o aktualnom stanju u resoru i budućoj zadaći HPA govori u prvom medijskom istupu neposredno uoči 17. međunarodnog sajma u Gudovcu.

Nezadovoljni farmeri najavljivali su prosvjede i blokadu poljoprivrednog sajma u Gudovcu?
Vjerujem kako toga neće biti, svjesni su poljoprivrednici da bi time sami sebi radili štetu. To je događaj koji moraju iskoristiti za predstavljanje proizvodnje i kroz razgovore ukazivati na svoje probleme. Ne vidim smisla u prosvjedu. Blokada mjesta vlastitog predstavljanja spada u domenu apsurda pa sam uvjeren kako će izložba u Gudovcu proteći u najboljem redu.

Što sajam ove godine donosi?
Premda godišnje organiziramo dvadesetak izložbi lokalne razine, Gudovac je glavna državna izložba na kojoj se pojavljuju vrhunska grla iz hrvatskog uzgoja. Uz grla iznimne vrijednosti po proizvodnim osobinama posebna pozornost daje se predstavljanju hrvatskih izvornih pasmina. Sveukupno stiže 395 grla od 126 uzgajivača.

Pripremate novu inicijativu u mljekarskom sektoru?
Pokrećemo projekt stvaranja znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”, koji bi se pod određenim uvjetima stavljao na mliječne proizvode. HPA kontrolira kakvoću ukupno otkupljenog mlijeka, raspolaže točnim podacima o otkupljenim količinama mlijeka, dobivamo redovito proizvodne mjesečne bilance od svih mljekara, a možemo dobiti i podatke koliko tko mlijeka ili mliječnih proizvoda uvozi pa je logično da razvijamo sustav izdavanja i korištenja takvog znaka. Tim znakom jamčit ćemo potrošačima da je doista riječ o proizvodu s hrvatskih farmi. Iskustva iz Austrije pokazuju kako su jakim naglašavanjem domaćih proizvoda znatno povećavali njihovu potrošnju otvarajući tako vrata većoj proizvodnji.

EU ne gleda blagonaklono na slogan ‘Kupujmo hrvatsko’ može li ga, primjerice, zamijeniti inačica ‘Proizvedeno u Hrvatskoj’?
Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi prvi je projekt takve prirode kojim se bavimo. Nedavno je donesen i pravilnik o označavanju mesa i cilj nam je da sličan znak stavimo i na pakiranja mesa. Austrijanci su, recimo, sličnu priču toliko raširili da oznaku stavljaju na ambalažu prehrambenih proizvoda koje kontroliraju. Slično postoji i u Njemačkoj, Engleskoj i drugdje tako da ovim projektom samo slijedimo dobru praksu nekih zemalja članica EU.

Je li završen projekt registracije farmi i stočnog fonda? Kakav je danas volumen nacionalnoga stočnog fonda s obzirom na procjene o drastičnom padu u svinjogojstvu te stagnaciji u govedarstvu?
Posao u vezi sa stvaranjem registra farmi odrađen je više od 95 posto. Prema posljednjim podacima, u registru je 116.000 farmi. Broj krava već je nekoliko godina na razini 235.000 grla. Opada broj proizvođača, ali znatno raste proizvodnja mlijeka i proizvodnja po grlu. Brojka od 138.000 krmača predstavlja pad u odnosu na prethodne godine. Ovčarstvo i kozarstvo se u znatnoj mjeri revitaliziralo. Podsjetit ću: godine 1989. imali smo 800.000 ovaca, da bismo 1995. pali na 380.000. Kroz kreditne linije, posebno u Lici, Banovini i Dalmaciji, podignute su nove farme i danas imamo oko 750.000 ovaca. U Gudovcu će biti predstavljen Operativni program razvoja ovčarstva i kozarstva, koji otvara mogućnost gradnje novih i adaptacije postojećih farmi.

Proizvodnja mlijeka slovi kao najuređeniji segment poljoprivrede. U 2004. bila su 53.622 isporučitelja, a ove godine tek 21.710, dok je proizvodnja rasla sa 548 na 657 milijuna litara. Tko vuče taj uspjeh, velike tvrtke ili farme obiteljskih gospodarstava?
Operativni programi otvorili su mogućnost obiteljskim gospodarstvima da s povoljnim kreditima povećaju farme sa 5-10 na 50-100 i više grla. Kada govorimo o proizvodnji mlijeka, dobar dio povećanih količina veže se uz nove farme na obiteljskim gospodarstvima. Trend smanjivanja broja proizvođača uz istovremeno povećanje proizvodnje trend je koji se 20 godina odvija i u EU. Taj proces vezan je uz specijalizaciju proizvodnje. Tko izgradi farmu sa sto krava, više ne može svaštariti, već razvija obiteljski biznis.

Sustav identifikacije zemljišnih čestica među ključnim je obvezama za dobivanje potpora nakon pristupanja EU. U kojoj je fazi projekt?
O razvoju cjelokupnog sustava skrbi Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, dok će HPA putem županijskih ureda ažurirati bazu podataka na lokalnoj razini. Svi proizvođači uskoro će u uredima HPA ili Agencije za plaćanje ažurirati podatke o korištenom poljoprivrednom zemljištu preko ortofoto digitaliziranih snimaka u novu bazu podataka. Svaka će parcela dobiti broj i podatke o vlasniku i načinu korištenja. bez tog projekta u EU nema sudjelovanja u isplati potpora.

Ne kasnimo li s tom obvezom?
Ne. Uz Agenciju za plaćanje uključena je i HPA, provedene su edukacije osoblja i zaposlenih u državnoj upravi koji su do sada obavljali zemljišne poslove za Upisnik poljoprivrede. Vjerujem da zajedno posao možemo pravodobno završiti.

Još uvozimo puno svježeg mesa i živih životinja. Je li moguće povećanje proizvodnje u domaćem tovu do količina koje traži tržište?
Mesni dio proizvodnje čvrsto je vezan za ukupnu populaciju krava. Trendovi u mliječnom govedarstvu negativno su se odrazili na proizvodnju mesa preko smanjenog broja teladi. Država je potporama nastojala stimulirati i mesno govedarstvo sustavom krava-tele. Njegov je cilj veća domaća proizvodnja mesa. Očekuje se da će se i mesno govedarstvo uspješno razvijati, što se posebno potiče i novim Zakonom o novčanim potporama.

Hoćemo li članstvo u EU dočekati pripremljeni ili ćemo se suočavati s iznenađenjima?
Uz restrukturiranje proizvodnje važno je da se i institucionalno pripremimo. Bez dobro organiziranih institucija unutar EU ne može se igrati utakmica koja se zove sustav novčanih potpora. Vjerujem da ćemo uspjeti, velika je obveza institucija u segmentu edukacije i organiziranosti proizvođača. Ne želimo ponoviti iskustva nekih novih članica EU koje potpore nisu povukle zbog nepripremljenosti proizvođača za nove procedure.

Zakon o potporama već za 2010. uvodi promjene u načinu podnošenja zahtjeva?
Da, uvodi se jedinstven zahtjev na kojem će biti istaknuta cjelokupna proizvodnja, sve vrste potpora koje proizvođač potražuje. U nadležnosti HPA je pružiti pomoć proizvođačima pri podnošenju zahtjeva pa će prvi korak biti dolazak u HPA gdje će dobiti stručnu potporu. Ispunjen zahtjev proizvođač nakon toga predaje u ured Agencije za plaćanje na daljnju obradu.

Kakve potpore korisnici mogu očekivati ulaskom u EU, manje od sadašnjih ili?
Potpore će u najvećem dijelu biti ovisne o poljoprivrednim površinama, osim za krave dojilje, ovce i koze. Tko ima poljoprivredno zemljište, ostvarivat će zavidne iznose. Kada su u pitanju novčane potpore, uvjeren sam da je to posljednje mjesto za skepticizam spram EU. Puno veći problem može biti nedovoljna priprema nas samih za ostvarenje prava koja nam pripadaju. (Poslovni dnevnik)

Mljekari ne prodaju farmeMeđu proizvođačima mlijeka vlada uzbuna. Zbog niskih otkupnih cijena najavljuju zatvaranje farmi i prodaju grla u klaonice. Je li situacija doista tako dramatična?
Iako smo u dosta teškom razdoblju zbog globalne financijske krize, država je u znatnoj mjeri stala uz proizvođače. U novom Zakonu o novčanim potporama u poljoprivredi zadržani su poticaji izravnoj proizvodnji mlijeka. Drugi vid potpore, aktualan ovih dana, intervencija je države kojom se štiti dogovorena cijena mlijeka. Nemam saznanja da se farme prodaju niti da se muzne krave šalju u klaonicu. HPA na terenu ima 180 djelatnika raspoređenih u svim županijama i da se takvo što događa, svakako bih znao.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *