OLAF: Ne istražujemo hrvatske tvrtke zbog izvoza šećera

Hrvatske carinske službe vrlo su dobro surađivale s Uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF) u istrazi sumnjivih poslova belgijskog proizvođača šećera Beneo-Orafati i hrvatske tvrtke nisu u fokusu te istrage, a što se tiče izvoza šećera kao tzv. procesuirane hrane riječ je o već istraženom slučaju od prije nekoliko godina, rečeno je u uredu OLAF-a za odnose s javnošću.

secerBelgijske vlasti u suradnji s OLAF-om provode istragu protiv belgijskog proizvođača Beneo-Orafati koji je navodno fiktivno izvozio tekući šećer u Rusiju, zaobilazno preko Hrvatske, objavio je New York Times.

Prema tom izvoru, istraga je otkrila da je nekoliko desetaka kamiona s po 22 tone tekućeg šećera išlo preko Kalinjingrada, ruske enklave na Baltiku, do Hrvatske, a zatim su ti kamion tajno vraćeni u Belgiju. Kao izvozna destinacija u pratećim dokumentima bila je navedena Rusija, a ne Hrvatska. Cijeli manevar se izvodio kako bi se od Europske unije naplatile subvencije za izvoz šećera. Naime, Europska unija ne subvencionira izvor šećera u Hrvatsku, ali subvencionira izvoz u Rusiju.

Zamjenik glasnogovornika OLAF-a Joerg Wojahn rekao je Hini da hrvatske tvrtke nisu u fokusu te istrage i izrazio zadovoljstvo suradnjom s hrvatskim carinskim vlastima u istrazi.

“Hrvatske tvrtke u ovom slučaju nisu u fokusu istrage OLAF-a. Hrvatske carinske vlasti vrlo su dobro surađivale u utvrđivanju točne rute kojima je šećer prolazio prije dolaska u Hrvatsku”, rekao je Wojahn.

Na upit o slučaju izvozu šećera kao procesuirane hrane Wojahn je odgovorio da je tu riječ o već istraženom slučaju od prije nekoliko godina, početkom ovoga desetljeća.

“To je bio dio veliki i složenih slučajeva koje je tada istraživao OLAF. Radilo se o planu iskorištavanja izvoznih preferencijala Europske unije za šećer proizveden u zemljama zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku (pravo na bescarinski uvoz toga šećera u EU). Umjesto šećera proizvedenog na zapadnom Balkanu, šećerna trska sa svjetskog tržišta, uglavnom iz Brazila, miješana je s ‘legalnom’ šećernom repom i zatim izvožena u Europsku uniju. Na taj način izbjegnuto je plaćanje carine, koja je trebala biti plaćena. Financijska šteta za proračun EU-a iznosila je oko milijun eura, od čega je već vraćeno oko 700.000 eura. Dva hrvatska građana osuđena su na sudu u Trstu zbog uključenosti u slučaj miješanja šećera od šećerne trske i šećerne repe”, rekao je Wojahn.(H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *