Reakcija HGK na članak u Jutarnjem listu o tzv. šećernoj mafiji

secer-ftdU Jutarnjem je listu dana 28. listopada 2009. godine objavljen članak pod naslovom “Hrvatska šećerna mafija prevarila Europsku uniju za 22 milijuna eura” u kojem je, između ostalog, navedeno da su tri domaće tvrtke dobile „zeleno svijetlo iz HGK“ za uvoz šećera odnosno netočno se tvrdi da su „Tri domaće tvrtke dobile pozitivno mišljenje Hrvatske gospodarske komore za uvoz šećera iz Brazila radi izvoza“.

U vezi s uvozom šećera, ali i drugih prehrambenih proizvoda, u obzir je potrebno uzeti nekoliko važnih elemenata.

Redovan uvoz šećera odvija se uz plaćanje tzv. „carine po načelu najpovlaštenije nacije“. Visina ove carine utvrđena je Uredbom o carinskoj tarifi koja se donosi za svaku godinu i koja je sukladna međunarodno preuzetim obvezama RH.

Također, na temelju međunarodno preuzetih obveza (Ugovora o slobodnoj trgovini, CEFTA Sporazuma, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU te Protokol o pristupanju Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije) predviđena je mogućnost uvoza po smanjenoj tzv. „preferencijalnoj carini“ koja se također objavljuje svake godine u Uredbi o carinskoj tarifi. Rješenja o preferencijalnom uvozu izdaje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH.

Što se tiče uloge Hrvatske gospodarske komore, ona je temeljem Carinskog zakona čl. 126. (NN br. 78/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08 i 45/09) i čl. 212. i 245. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/03, 69/06, 5/07, 70/08 i 76/09) ovlaštena jedino za izdavanje neobvezujućeg mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta za odobravanja provedbe postupka unutarnje odnosno vanjske proizvodnje.

Navedena mišljenja odnose se na uvoz roba koje se koriste kao sirovine u proizvodnji proizvoda namijenjenih isključivo izvozu. Prilikom uvoza ovakve robe, a sukladno propisima o unutarnjoj proizvodnji, ne naplaćuju se uvozne carine pod uvjetom da sva uvezena roba bude ugrađena u gotov proizvod i izvezena u predviđenom vremenskom roku. U protivnom, naplaćuje se carina.

Sukladno Uredbi za provedbu Carinskog zakona, kod postupaka unutarnje proizvodnje provjeravanjem gospodarskih uvjeta utvrđuju se mogućnosti uporabe domaćih izvora, posebice na osnovu mjerila podrobnije opisanih u Prilogu 24. Uredbe, i to:

a) nedostupnost u Republici Hrvatskoj proizvedene robe jednake kakvoće i istih
tehničkih obilježja kao i robe koja se uvozi radi njezine uporabe u postupku
unutarnje proizvodnje,
b) razlika u cijenama između roba proizvedenih u Republici Hrvatskoj i roba koje
se namjeravaju uvesti,
c) ugovorne obveze.

Napominjemo da HGK u postupku provjere gospodarskih uvjeta kontaktira sve zainteresirane strane uključujući i domaće proizvođače robe za koju se traži mišljenje za provedbu postupka unutarnje proizvodnje, pa su tako i u slučaju uvoza šećera cijelo vrijeme bile uključene i hrvatske šećerane.

U 2009. godini HGK je podnosiocima zahtjeva izdala 6 pozitivnih mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta (4  za uvoz rafiniranog šećera i  2 za uvoz sirovog šećera) te dva negativna mišljenja. Napominjemo da se radi o zanemarivim količinama šećera (u slučaju rafiniranog šećera 2.148 tona, a u slučaju sirovog šećera 3.300 tona) u odnosu na domaću potrošnju i uvoz. Pozitivna mišljenja izdana su za uvoz šećera kao sirovine u proizvodnji proizvoda veće dodane vrijednosti kao što su primjerice voćne prerađevine te sokovi i alkoholna pića.

Još jednom naglašavamo da postojeći propisi o unutarnjoj proizvodnji (što se u članku navodi kao « doradni posao ») kako u RH tako i u Europskoj uniji omogućavaju potpuno legalno provođenje ovakvog postupka unutarnje proizvodnje i dobivanje novog proizvoda (ili kako navodite « procesuirane hrane ») pri čemu se takvom novom proizvodu mijenja tarifna oznaka i omogućava izvoz.

Iz navedenog proizlazi da je u članku navedeno nekoliko netočnosti. Naime, nije točno da su tri hrvatske tvrtke za uvoz jeftinog šećera iz Brazila dobile dozvolu HGK jer HGK nije ovlaštena ovakve dozvole izdavati. Razvrstavanje proizvoda unutar Carinske tarife također nije u nadležnosti HGK nego Carinske uprave Ministarstva financija dok visinu carine za pojedine tarifne oznake utvrđuje Vlada RH, a ne HGK.

Hrvatska gospodarska komora, stoga, prosvjeduje zbog netočnog informiranja hrvatske javnosti. Vjerujemo da će ova pojašnjenja otkloniti moguće zabune koje je izazvao objavljeni članak.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *