GfK: Hrvatska kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta

Tek oko 4 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana

krizaViše od polovice hrvatskih kućanstava svoje sadašnje financijsko stanje ocjenjuje lošijim nego prije godinu dana, a ni u idućih godinu dana ne očekuju neko poboljšanje životnih uvjeta, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja potrošačke klime u Hrvatskoj GfK barometar.

Taj je, drugi val ovogodišnjeg istraživanja u Hrvatskoj proveden u listopadu (prvi u ožujku) osobnom anketom u kućanstvu i na reprezentativnom uzorku tisuću građana starijih od 15 godina.

Po rezultatima tog istraživanja, tek oko 4 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, a 42 posto smatra da su ostali na istom.

Za više od polovice kućanstava (52 posto) njihovo sadašnje financijsko stanje je ipak lošije nego prije godinu dana.

U slijedećih godinu dana jedva se 13 posto kućanstava nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja, a više od polovice (56 posto) procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista.

I dalje čak gotovo trećina kućanstava (31 posto) ocjenjuje da će im financijsko stanje u idućih godinu dana biti lošije.

Iz GfK napominju da, izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom od 1 do 5, financije kućanstava iznose tek 2,33.

Većina hrvatskih građana, njih 91 posto, misli da su u proteklih 12 mjeseci cijene u Hrvatskoj porasle, a 80 posto ih misli da će porasti i u idućih godinu dana.

Više od četvrtine kućanstava, točnije njih 29 posto, procjenjuje i da će u 2010. morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara.
“Kako tri četvrtine građana u Hrvatskoj očekuje da će kod nas kriza trajati još najmanje godinu dana to je razumljivo da će većina kućanstava, njih 63 posto trošiti na trajna dobra isto kao sada ili čak manje”, ističu iz GfK.

Podaci o štednji u kućanstvima pokazuju da barem nešto može štedjeti 42 posto kućanstava. Međutim, često se događa da ta ista kućanstva uzimaju i kredite da bi zadovoljila razne dodatne, dugoročne potrebe u obitelji.

Zaduživati se mora 8 posto kućanstava, a njih 10 posto navodi da mora koristiti dosadašnju štednju.

Više od trećine pak hrvatskih građana, ili njih 36 posto, jedva sastavlja kraj s krajem.

Usporedba s podacima za dio tranzicijskih zemalja koje su u EU, pokazuje da je trud sastavljanja kraja s krajem jače prisutan kod Bugara (65 posto), Rumunja (61 posto) i Poljaka (60 posto).

Smanjivanje postojeće štednje najviše iskazuju hrvatska kućanstva, a dodatno zaduženje kućanstva u Rumunjskoj (24 posto).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *