Kako naplatiti dugovanja !?

naplata-dugovaAko na glavnom računu te na svim sporednim računima dužnika kao ovršenika ima dovoljno sredstava za namirenje cijelog ili dijela potraživanja, banka je dužna po primitku vašeg zahtjeva odnosno ovršnog rješenja bez odgode zaplijeniti i prenijeti ta sredstva na vaš račun.

Gotovo svakodnevno imate potraživanje koje je dospjelo na naplatu, ali čak i nakon dodatnog vremena koje ste mu darovali dužnik vam još uvijek nije platio to potraživanje.
Što učiniti i kako se naplatiti!?

Pokrenite postupak prisilne naplate odnosno podnesite prijedlog za ovrhu. Ako je dužnik pravna osoba ili je fizička osoba registrirani obrtnik najjednostavniji način je ovrha na novčanoj tražbini i to na žiro računu dužnika.

Potrebne isprave i procedura
Dvije isprave na kojima se najčešće temelji vaše potraživanje su: 1) račun i 2) izvadak iz poslovnih knjiga (zvan IOS – izvod otvorenih stavki).

Navedene isprave prema članku 28. Ovršnog zakona (NN 57/96 – 67/08) predstavljaju vjerodostojne isprave što je važno jer tada prijedlog za ovrhu ne podnosite sudu već javnom bilježniku prema vašem izboru.

U prijedlogu za ovrhu navodite vlastite podatke (naziv, adresa, odgovorna osoba) kao ovrhovoditelja i iste te podatke dužnika kao ovršenika. Svakako je najvažnije pažljivo navesti točan broj glavnog žiro računa dužnika kao ovršenika (na kojem će se izvršiti zapljena po pravomoćnom rješenju o ovrsi) i točan broj žiro računa vas kao ovrhovoditelja (na koji će se prenijeti zaplijenjena sredstva). Uz prijedlog za ovrhu uvijek prilažete ispravu na kojoj temeljite vaše potraživanje i to u barem jednom izvorniku i jednoj preslici.

Ako javni bilježnik ocijeni da je vaš prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijeti će rješenje o ovrsi i dostaviti ga vama kao ovrhovoditelju i dužniku kao ovršeniku.

U tom slučaju ako ovršenik ne uloži prigovor u roku koji mu je određen tada to rješenje o ovrsi postaje pravomoćno i ovršno, a to javni bilježnik dokazuje stavljajući na vaš primjerak rješenja o ovrsi klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti.

Naplata i isplata
Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi vi kao ovrhovoditelj podnosite pisani zahtjev banci koja vodi glavni račun ovršenika radi provedbe tog rješenja o ovrsi.

Ako na glavnom računu te na svim sporednim računima dužnika kao ovršenika ima dovoljno sredstava za namirenje cijelog ili dijela potraživanja banka je dužna po primitku vašeg zahtjeva bez odgode zaplijeniti i prenijeti ta sredstva na vaš račun. Budući da vi u prijedlogu za ovrhu niste tražili samo glavnicu potraživanja već i iznos zakonskih zateznih kamata te naknadu troška ovršnog postupka i ta će se sredstva zaplijenitii prenijeti na vaš račun.

O posljedicama slučaja da dužnik kao ovršenik pravodobno podnese prigovor ili slučaja da na računu dužnika kao ovršenika nema sredstava za namirenje potraživanja, saznajte u narednoj kolumni.

Duje Nazlić

Duje Nazlić

Vaš savjetnik

Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo.

Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Komentari

  1. Čitatelj kaže

    Pozdrav,

    Imam pitanje o naplati. Naime dvije firme nam duguju veće količine novaca ali i nakon uspješne blokade njihovih poslovnih računa nismo primili nikakve uplate. Zanima me koji je idući korak u naplati s obzirom da se radi o većim firmama koje imaju dovoljne količine priljeva sredstava.

    • Duje Nazlić kaže

      Poštovani,

      Prema Ovršnom zakonu Banka je dužna odmah po primitku pravomoćne ovršne isprave (to može biti: ili ovjerena zadužnica ili pravomoćno rješenje o ovrsi koje izdaje Javni bilježnik) zaplijeniti sredstva na računu dužnika i prebaciti ih na račun vjerovnika (na Vaš račun).

      Dakle, ako ste sigurni da Vaši dužnici imaju redoviti dotok sredstava, ali Vam novci ipak nisu preneseni onda vjerojatno postoje vjerovnici koji su prije Vas u redoslijedu naplate.

      Banka je dužna na Vaš pisani zahtjev izdati Vam potvrdu o tome koje je Vaše potraživanje u redoslijedu naplate na računu određenog dužnika (npr: da li prvo ili dvadeseto u redu).

  2. S. kaže

    Poštovani,

    Kako doći do plaće koju poslodavac neće da isplati, kao i drugih troškova?

    Moram li tužbom do plaće? Tko plaća odvjetnika?

    Hvala unaprijed na Vašem savjetu

    Lijepi pozdrav

    • Duje Nazlić kaže

      Najprije trebate podnijeti pisani Zahtjev za zaštitu prava radnika kojim ćete od poslodavca tražiti isplatu dugovane plaće.Taj Zahtjev je najbolje poslati preporučenom poštom s povratnicom.

      Ako poslodavac ne udovolji u roku od 15 dana od kada je primio Vaš Zahtjevu daljnjem roku od 15 dana trebate podnijeti Tužbu.

      U radnim sporovima radnik ne mora platiti nikakvu pristojbu sudu. Odvjetnika morate platiti prema Tarifi i taj novac dobijete natrag s kamatama ako uspijete u sporu.

      Predlažem Vam da slučaj prijavite i Državnom inspektoratu za rad nadležnom za Županiju u kojoj radite.Nakon pokretanja prekršajnog postupka poslodavac će se pritiskom Inspektora rada sigurno početi primjerenije ponašati.

  3. TATJANA BARIĆ kaže

    Kako naplatiti potraživanje proizašlo po presudi, u kojoj nam je fizička osoba dužna isplatiti parbeni trošak.
    Banke su izvjestile da im je naš dužnik nepoznat tj. da nema otvoren bankovni račun. Po našem saznanju, dužnik radi na stranom brodu.
    Po nekim saznanjima posjeduje stan. Šta nam predlažete kako bi uspjeli ostvariti svoja potraživanja?

    • Duje Nazlić kaže

      Presuda je ovršna isprava i temeljem nje se može pokrenuti ovrha na Općinskom sudu mjesta u kojem ovršenik-dužnik ima prebivalište.

      HZMO, MUP, FINA i Katastarski odjeli su dužni na zahtjev osobe koja namjerava pokrenuti ovrhu dati podatke o:
      1. primanjima dužnika (plaća, mirovina)
      2. je li vlasnik motornog vozila
      3. koji su računi poslovnog subjekta
      4. zemljištima koja se vode na dužnika

      Ako niti tada nemate podatke o primanjima odnosno pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika najbolje je zatražiti da dužnik da pred Sudom PROKAZNI POPIS IMOVINE opisujan u članku 16a. Ovršnog zakona.

      U slučaju da ovršenik-dužnik ne da istinitu prokazni popis imovine može se podnijeti
      kaznena prijava protiv njega zbog kaznenog djela ”Davanje lažnog iskaza”.

      Temeljem tog Prokaznog popisa imovine odlučuje se na kojem će se predmetu u vlasništvu dužnika provesti ovrha radi naplate potraživanja vjerovnika.

      • Marko kaže

        A šta ako dužnik kao d.o.o firma nema ni u tom slučaju ništa na sebi
        kako onda naplatiti potraživanja ???

  4. Marko kaže

    Poštovanje.

    Želim se nadovezati na pitanja koja su objavljena na vašoj kolumni ??

    Imam problem gdje mi duguje jedna firma u više računa oko
    300.000,00 kn.
    Robu smo im poslali na d.o.o firmu koja je nakon isporučene robe
    i izvršene usluge otišla odmah u blokadu.
    Firma nam duguje već oko 2 godine i pokušali smo pravne akte da
    naplatimo potraživanja čak smo ih i ovršili po službenoj dužnosti.
    U raznim čačkanjima smo doznali sljedeće.

    Firma se nalazi u Kninu u posebnoj skrbi !!!
    Direktor firme je doseljenik iz Doboja i uredno prijavljen te živi
    u kući posebne državne skrbi APN.
    na sebi direktor nema niti auta, niti zemlje, niti kuće.
    Dakle riječ je o takozvanoj izbjeglici koja je otvorila firmu i propala.

    Mnogi su mi rekli da nikada neću moći naplatiti potraživanja jer se nemaju
    iz čega naplatiti.
    Pitam sebe i vas cijelu hrvatsku. KAKO NAPLATI DUG ????

    Firma odgovara samo do 20.000,00 kuna i ništa više,
    direktor je uredno uzeo uslugu, platio pdv, i uredno propao
    zbog recesije ili nemara.

    Zanima me dali ću ikada vidjeti svoje pare i dali će direktor
    barem radi – MENE RADI – odgovarati i otići u zatvor.

    Dug je bio u oglašavanju i prodji tehničke robe.
    S dužnim poštovanjem
    Marko

  5. Nenad kaže

    Poštovani,

    Može li poduzeće X koje je izdalo robu dati zadužnicu na naplatu poduzeću Y, ako je poduzeće Y platilo više od polovice robe uzete od poduzeća X, a ostatak koji se nije uspio prodati poduzeće Y želi vratiti poduzeću X umjesto plaćanja?

    Dakle, može li kupac (poduzeće Y) vratiti jedan dio robe prodavatelju (poduzeću X), odnosno ima li prodavatelj zakonsku obavezu prije naplate putem zadužnice uzeti dio robe natrag u visini neplaćenih računa?

    Unaprijed zahvaljujem,
    Lp

    • Duje Nazlić kaže

      Poštovani

      U slučaju da je ugovorena (pismeno ili usmeno)
      prodaja određene robe za određenu cijenu i da
      nisu ugovoreni nikakvi posebni uvjeti onda je
      Kupac dužan platiti Prodavatelju odmah po
      dospijeću cijeli iznos cijene.

      Ako je Kupac platio dio cijene i nudi Prodavatelju
      povrat dijela robe, a nije ništa posebno ugovoreno
      Prodavatelj nije obvezan da preuzme tu robu
      natrag.

      Vraćanje robe u slučaju neuspjeha daljnje prodaje
      je obilježje ugovora o trgovinskom zastupanju.

      Zadužnica je instrument kojim seomogućava naplata,
      a donositelj zadužnice može izričito odrediti koji
      iznos potražuje i takav pisani zahtjev dostaviti
      banci dužnika zajedno sa zadužnicom.

      Dakle odgovor je da, prodavatelj može putem
      zadužnice naplatiti preostali iznos duga.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *