(Pre) Poznajemo li zdravu hranu?

prepoznajemo-li-zdravu-hranuU svakodnevnoj komunikaciji i informiranju  sve češće susrećemo pojmove poput zdrave hrane, ekološke ili bio-hrane, organske hrane. Radi se o proizvodima proizvedenim i označenim sukladno odredbama Zakona i propisa  o ekološkoj proizvodnji. Osim što čuva ljudsko zdravlje, glavna prednost eko-hrane sastoji se i u očuvanju okoliša jer takva proizvodnja ne zagađuje tlo ni vodu.

Zanimalo nas je koliko su građani informirani o postojanju ekološke hrane te smo ih pitali: Jeste li čuli za prehrambene ekološke proizvode tj. prirodne proizvode napravljene isključivo prema strogim kriterijima organske proizvodnje?

–   da 83%
–   ne 17%

Kako je isto istraživanje provedeno i u svibnju prošle godine proizlazi da je segment osoba koje su svjesne  postojanja organskih proizvoda ostala na istoj razini. Nepoznavanje ovih proizvoda, više od prosjeka, prisutno je kod mladih između 15 i 17 godina starosti (35%) te osoba starijih od 65 godina (36%), zatim kod građana s najnižim obrazovanjem (55%), ali o kod (po 25%) stanovnika sjeverne Hrvatske te Slavonije. Ova svijest o poznavanju eko-hrane može se  prvenstveno povećati boljim obrazovanjem mladih.

Za detaljniju provjera stvarnog poznavanja organskih proizvoda pitalo se još: Prepoznajete li vi prehrambene ekološke proizvode na prodajnom mjestu ?

I ovdje su rezultati gotovo isti kao i prošle godine jer oko polovine ispitanika smatra da ih zna prepoznati i isto toliko navodi da ih ne prepoznaju. Viši stupanj prepoznavanja zapaža se kod građana Zagreba s okolicom (oko 63%), te kod osoba s visokom stručnom spremom (64%).

Sve osobe koje su se izjasnile da u trgovinama jasno  prepoznaju upravo prehrambene ekološke proizvode pitalo se dalje: Kako, odnosno na temelju čega sve prepoznaju ekološke proizvode u prodavaonicama ?

2.Odgovori se svode na slijedeće:

– na temelju oznake/loga HRVATSKI EKOLOŠKI PROIZVOD na ambalaži 41%
– posebnom natpisu „zdrav proizvod“ ili nešto slično na ambalaži proizvoda 31%
– na temelju poznatog proizvođača eko-hrane 25%
– proizvod je isti kao i u specijalnim prodavaonicama zdrave hrane 20%
– na temelju sastava proizvoda u deklaraciji (nema aditiva, konzervansa i sl.) 16%
– nešto drugo 10%

Dalje se željelo saznati i postojeće navike kupovanja eko-proizvoda: Kupujete li Vi osobno, i kako često, ove eko-proizvode ?

– da, redovito 4%
– da, često 5%
(ukupno «kupci» – 9%)

– samo ponekad 24%
(sveukupno stalni i povremeni kupci – 33%)

– vrlo rijetko 23%
– ne, uopće ne kupujem/ ne koristim takve proizvode 43%
(ukupno oni koje se ne može smatrati kupcima – 66%)

Redoviti i česti kupci ekološki proizvedene hrane još uvijek su malobrojni za što se razlog može tražiti prvenstveno u višoj cijeni ovih proizvoda. Iako je informiranost o ovim proizvodima dosta visoka istraživanje  pokazuje da je došlo dao smanjenja udjela kupaca od oko 14% u prošloj godini na ispod 10% ove godine. Smanjio se i segment povremenih kupaca od 32 na 24%. Dakle, u kriznom razdoblju dio potrošača ovih proizvoda odustao je od kupnje. Ipak, dugoročno gledano, i bez obzira na cijene (koje su za neke proizvode najmanje 30% više), ovi će proizvodi naći svoje mjesto na našim jelovnicima.

I u razvijenoj zemlji kao što je Njemačka kriza je potrošače nagnala i na štednju kod potrošnje organskih proizvoda. U prvoj polovini 2009. godine došlo je do prvog pada u potrošnji organskih proizvoda od vremena kada se ta hrana prvi puta našla na tržištu. Ove godine  su potrošači  na organske proizvode (hranu i pića) potrošili 4% manje nego u istom razdoblju prošle godine. To su rezultati iz GfK Pnanel Service Germany koji kontinuirano prati potrošnju organskih proizvoda.

Oko 85% kućanstava u Njemačkoj u prvoj polovini ove godine kupilo je barem jedan organski proizvod. Cijene ove grupe proizvoda pale su za oko 2% u odnosu na 2008.godinu a ukupna potrošnja se smanjila za oko 4%. Najveći pad potrošnje  bilježe diskontne prodavaonice iako su dosta smanjile cijene (oko 7%), dok su specijalizirane prodavaonice gotovo zadržale lanjsku razinu potrošnje a i cijene su uglavnom ostale na razini prošlogodišnjih.

Pokazalo se da potrošnju organskih proizvoda značajno određuje upravo raspoloživi prihod kućanstava. Redukciju u potrošnji nije pokazao samo onaj segment potrošača (oko 28%) koji smatra da im raspoloživi kućni budžet i sada u razdoblju krize omogućava potrošnju bez ekonomiziranja. Ostali potrošači, koji imaju ograničene kućne budžete, razmišljaju čak jesu li organski proizvodi vrijedni plaćanja visokih cijena (i do 75%) u odnosu na standardne proizvode.

Ekološka proizvodnja ima sve veću ulogu u svijetu i brzo raste. U  tome ima važnu ulogu upravo Europa  i zemlje kao Italija, Španjolska, Njemačka koje zajedno imaju više od 40% organskih polja. Ta proizvodnja predstavlja nadu i za seoska područja u Hrvatskoj – ekonomska efikasnost, oslanjanje na lokalne resurse, očuvanje bioraznolikosti, iskorištavanje lokalne radne snage … tek je dio prednosti što ih osigurava ekološka proizvodnja. Ali, za sada imamo tek nešto više od 700 domaćih proizvođača s ekocertifikatom (na cca desetak tisuća hektara).

Došlo je vrijeme da se hrani da njezina prava uloga – da utažuje glad i čuva zdravlje. Stoga, kada se razmatra trendove zdrave prehrane uz eko- proizvode  i do nas došao još jedan trend – funkcionalna hrana – popularno nazvan: HRANA KAO LIJEK ili LIJEK KAO HRANA.

Pod funkcionalnom hranom podrazumijeva se namirnice obogaćene tvarima s biološki aktivnim djelovanjem, a uz utaživanje gladi i osiguravanje organizmu neophodnih hranjivih sastojaka. Toj je hrani primarna zadaća očuvanje zdravlja s time da njena cijena nije znatno viša kao kod eko-hrane.

4.Pitanje građanima je glasilo: I na našem se tržištu pojavila takozvana funkcionalna hrana, hrana koja prema deklaraciji posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje. Najčešći predstavnici funkcionalne hrane su, na primjer, AB kultura, jogurt obogaćen LGG-om ili margarin obogaćen masnim kiselinama (omega-3 i omega-6). Jeste li čuli za tu vrstu korisnih prehrambenih proizvoda ?

– da 57%
– ne 43%

Rezultati su i ovdje približno isti kao pred godinu dana a o raspoloživosti funkcionalne hrane najviše su upoznati ispitanici u Zagrebu s okolicom i Istri s Primorjem, dobna skupina od 25 do 44 godine starosti, visoko obrazovani. Trend proizvodnje funkcionalne hrane ili hrane koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje, postaje temeljem razvoja moderne prehrambene industrije  o čemu očito treba više informirati  građane.

U analizi zdrave prehrane dat je osvrt  i na  genetski modificirane proizvode. Danas se sve više pojavljuju oprečna mišljenja vezano uz genetski modificirane proizvode – pa se građane pitalo: Jeste li čuli za genetski modificiranu hranu (uobičajena kratica je GMO, što znači genetski modificirani organizmi) ?

– da čuli 91%
– ne nisu čuli 9%

Poznavanje ovih proizvoda je također na  istoj razini kao i prošle godine. Nepoznavanje GMO-a najveće je kod osoba starijih od 65 godina (21%), onih s najnižim obrazovanjem (33%), te niskih mjesečnih primanja kućanstva (29%).

O toj temi dalje se pitalo građane: Genetski modificirana hrana su biljke; dakle, voće i povrće/usjevi koje se dobiva križanjem gena različitih vrsta biljaka kako bi takve biljke dobile neka nova, bolja svojstva, veći urod, veće plodove, ljepši izgled, manju mogućnost kvarenja, a time i nešto niže cijene. GMO su i prerađevine voća i povrća/usjeva  dobivene od opisanih sirovina. Jeste li Vi osobno spremni kupovati/konzumirati takve GMO proizvode ako se pojave na prodajnom mjestu ?
——————————————————————10/2009.                05/2008.                07/2005
– da, svakako——————————————————6                              7                            8
– ne, ni pod kojim uvjetima————————————51                           58                           67
– ne znam, nemam dovoljno saznanja o GMO———–29                          26                            16
– svejedno mi je, ne vodim brigu o podrijetlu————-14                           9                              9

Čini se da su Hrvati sve manje skeptični prema GMO hrani! Bezuvjetno prihvaćanje GMO proizvoda je na niskoj razini i pokazuje daljnje opadanje. Suprotno, primjećuje se pad udjela građana koji apsolutno odbijaju GMO proizvode jer u 2005 godini takvih je bilo 76% a danas ih je samo 51%. Raste udio ispitanika koji nema dovoljno informacija o GMO ali i onih kojima je svejedno !

Postavljeno je još jedno pitanje: Za sada genetski modificirana hrana nije uvijek jasno označena na prodajnom mjestu  odnosno na ambalaži. Što Vi mislite, je li nužno stavljati oznake po kojima bi se moglo točno identificirati genetski modificirana hrana ?

– da, svakako 90%
– ne, nije potrebno 3%
– ne zna, ne može odgovoriti 7%

Na kraju, koja je danas prava uloga hrane ? Hrana treba utažiti glad i čuvati zdravlje!
Svatko ima svoj izgovor kada su u pitanju prehrambene navike no vrijeme je da svi razmislimo o tome znamo li što jedemo.

gfk-logoO istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; listopad 2009.g.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *