Slovenci postali druga snaga u trgovini Hrvatske

trgovina-maloprodaja-ftd1Preuzimanjem Getroa slovenski lanac Mercator uzima više od 9 posto tržišta. Preuzimanjem Getroa slovenski Mercator iskoristio krizu kako bi povećao svoj tržišni udjel

Slovenski trgovački lanac Mercator iskoristio je krizu na hrvatskom tržištu trgovine te preuzimanjem Getroa izbio na poziciju drugog trgovca u državi, s udjelom od oko 10 posto. Mercator ne posustaje u utrci da dostigne prvog trgovca, Todorićev Konzum, a svoje udjele planira povećavati i u regiji.

Vlasnička povezivanja
Tijekom proljeća sam je Mercator bio meta mogućeg preuzimanja, a mediji su tada spekulirali da bi manjinski udjel u vodećem slovenskom trgovačkom lancu mogao kupiti Agrokor, srbijanski Delta Holding, a u igri su bili i neki od vodećih svjetskih trgovaca. Ništa se od toga nije dogodilo, a Mercator je potkraj ove godine najavio svoju novu ofenzivu u regiji. Osim Getroa, s kojim je pregovarao i Todorićev Agrokor, ali mu je ponuđena cijena, čini se, bila previsoka, poslovodstvo Mercatora nedavno je imalo i inicijalne pregovore sa Željkom Kerumom. Kerum za sada, kako sam tvrdi, nema namjeru prodavati svoj trgovački lanac. Stručnjaci procjenjuju da bi iduća godina zbog krize i pada trgovine, a posebice profita kompaniji mogla donijeti nova preslagivanja na tržištu. Osim mogućih novih akvizicija moglo bi doći i do vlasničkog povezivanja pojedinih trgovaca koji su za sada samo povezani u zajedničkoj nabavi, poput Nacionalnog trgovačkog lanca.

Iz podataka o tržišnim udjelima, koju je za 2008. izradio GfK, tek nekolicina trgovaca u prošloj je godini povećala svoje udjele. Osim Konzuma, koji je svoj udjel iz 2007. godine od 22,6 posto lani povećao na 24,3 posto, jače je rastao još jedino diskont Lidl, čiji je udjel sa 2,7 posto povećan na 4,1 posto.

U 2010. oporavak kupovne moći za dva do tri posto
Prema procjeni Instara, u ovoj će godini kupovna moć biti manja za oko šest posto, a glavni razlog su nepovoljna kretanja na tržištu kapitala, ograničavanja kredita, zamrzavanje i pad plaća te više stope PDV-a i krizni porez. Iduće godine moglo bi doći do oporavka od dva do tri posto, a ukidanje kriznih mjera potrošnju će jače uvećati tek 2011. (Jutarnji.hr)

Prodajom Getroa izbjegnuta sudbina Peveca
Vjekoslav Gucić carstvo je stvarao gotovo u tišini, paralelno s propašću biznisa starijeg brata Josipa

Vjekoslav Gucić osnovao je Getro još 1989. godine, no njegov pravi uspon počinje krajem 1994., kad je otvoren prvi cash&carry centar u Sesvetama. Obitelj Gucić tih je godina bila dobro poznata u Hrvatskoj, najviše po Vjekoslavovu starijem bratu Josipu, koji je u pretvorbi početkom devedesetih “osvojio” brojne poznate hrvatske tvrtke, uz pokroviteljstvo tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška i Branimira Glavaša. Gucićevo se carstvo vrtjelo i raslo do početka 2000. godine, kad su mu poslovne banke okrenule leđa, a njemu su uslijedile zatvorske kazne.
Carstvo nastalo u tišini

Paralelno s propadanjem starijega brata, mlađi Vjekoslav nastojao je u tišini graditi svoje trgovačko carstvo, sazdano na brzom obrtaju novca, naplati u gotovini i jeftinoj robi u jeftinim prodajnim prostorima, kojih je nagomilao 17. Getroov poslovni vrhunac bila je 2004. godina, s više od 2 milijarde kuna prihoda, koji otada konstantno pada. Već je početkom 2000-ih Vjekoslav Gucić u inozemstvu tražio kupca za svoje trgovačko carstvo, no htio je previše novca. Tražio je oko 300 milijuna eura, ali mu ih nitko nije htio dati. Metro i Spaar su 2007. nudili sto milijuna eura, no pregovori su propali.

Ovih je dana Gucić poslovanje Getroa prodao Mercatoru navodno za manje od 50 milijuna eura, koje će dobrim dijelom morati prebaciti bankama kreditorima, a on će živjeti od rente koju će Mercator plaćati za prodajne centre.
Jaka konkurencija

Pad prvog domaćeg cash&carry lanca počeo je u trenutku kad se pojavila konkurencija, i to dolaskom Metroa. Gucić je tada izgubio kompas. Prvo je preuzeo pregovaranje s dobavljačima, premda nije znao što tržište traži. Srozao je kvalitetu ponude jer je htio konkurenciju pobijediti nižim cijenama. Da bi zadržao zaradu, srozavalo se uređenje trgovina, a srozavala se i usluga, koja nikad i nije bila na visokoj razini.

Poslovni ljudi kažu da je Gucić prodao Getro u posljednji trenutak, jer bi u suprotnom i on mogao doživjeti Pevecovu sudbinu. B. Stipić

Tržišni udjeli trgovaca

Konzum – 24,3%

Iznosio je tržišni udjel u 2008. godini, što je oko dva posto više nego godinu prije

Mercator – 9,0%

Iznosi tržišni udjel sa spojenim Presoflexom i ovih dana preuzetih 3,6% Getroa

Kaufland – 7,3%

Iznosio je tržišni udjel u 2008. godini, što je bilo nešto manje nego u godini prije

Billa – 5,7%

Iznosio je tržišni udjel u 2008. godini, što je bilo gotovo 1 posto manje nego 2007.

Plodine – 4,6%

Iznosio je tržišni udjel u 2008. godini, što je bilo nešto više nego godinu prije

Lidl – 4,1%

iznosio je tržišni udjel u 2008., što je više od 1 posto nego godinu prije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *