Domaći slatkiši sve se teže nose s globalnom konkurencijom

kras-cokolada-ftdIako je Kraševa Dorina i dalje najprodavanija čokolada u Hrvatskoj, globalni igrači uzimaju sve veći udio na tržištu

Potrošači su u svijetu lani kupili čokoladne proizvode u vrijednosti od 82,5 milijardi dolara pa ne čudi pravi rat brendova na tom tržištu. Lider na svjetskom tržištu su najpoznatiji i najprodavaniji bomboni na svijetu M&Ms za koje su potrošači lani iskeširali 2,8 milijardi dolara. Na drugom je mjestu Milka s prodajom od 2,3 milijarde dolara. Milka je zauzela drugo mjesto i na hrvatskom tržištu čokolada koje je premašilo godišnju vrijednost od 687 milijuna kuna.

Privatne robne marke
Iako strana konkurencija žestoko udara na domaće slatkiše, Kraševa Dorina još drži prvo mjesto. Podaci agencije AC Nielsen pritom pokazuju da su se na listi pet najprodavanijih brendova od domaćih održali samo Mikado i Dorina. Zanimljivo je da su privatne robne marke trgovaca zauzele visoko peto mjesto. Premda Dorina i dalje drži prvo mjesto, domaći slatkiši sve se teže nose s globalnom konkurencijom.
Snižavanje cijena

Prije dvadeset godina Hrvati su trošili 50.000 tona slatkiša godišnje, od čega su domaći Kraš, Zvečevo, Kandit, Sloboda i ostali prodavali čak 40.000 tona. U 2008. godini na hrvatskom tržištu prodano je 86.000 tona raznih slatkiša, a prostor domaće proizvodnje sužen je na samo 32.000 tone.

– Udjel domaćih smanjen je sa 80 na 36 posto, a ovaj veliki problem mogao bi se samo povećavati jer država carinskom politikom stimulira uvoz, dok trgovci s polica guraju naše brendove i mijenjaju ih za jeftine strane ili, što je još gore, za privatne robne marke – kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, krovnog udruženja konditorske industrije.

– U ovoj godini potrošnja konditorskih proizvoda na hrvatskom tržištu manja je za 2,5 posto – kaže Bilić.

Konditori su lani, dodaje, neznatno povećali proizvodnju, a gubitak domaćeg tržišta nadoknađuju kroz veći izvoz. Izvoz je povećan 5,7 posto, ali su zbog krize izvozne cijene snižene za 12,4 posto, što će utjecati na profit. Industrija je u 2008. godini poslovala na granicama uspješnosti uz minimalnu dobit, a tijekom 2009. ti su se uvjeti pogoršali.
Vrijednost branda

Dok u razvijenim zemljama oko 70 posto domaće potrošnje podmiruju domaći konditori, kod nas je situacija obrnuta, a Bilić za to optužuje lošu carinsku politiku i trgovce. Konditorske proizvode prodaju brendovi i njihova je vrijednost izuzetno velika.

– Bomboni su u biti šećer, a cijena šećera na svjetskom tržištu je 500 dolara za tonu, dok je vrijednost tone uvoznih bombona 4000 dolara. Ta velika razlika predstavlja vrijednost koja ostaje industriji – tvrdi Bilić.

Carinskom zaštitom kod nas se štite poljoprivredne sirovine, dok su prehrambeni brendovi izloženi jakoj vanjskoj destrukciji.

Poticaj uvozu slatkiša
– Cijene domaćih sirovina za industriju skuplje su za više od 50 posto nego u zemljama iz kojih uvozimo. Od uvezenih 54.000 tona proizvoda, polovica je bila oslobođena carina. Država takvom carinskom politikom potiče nelojalnu konkurenciju – kaže Bilić.

Problem je i liberalistički odnos prema trgovini koja ima svojevrstan monopol. Trgovina diktira konditorima velike rabate i do 35 posto, čime se protiv volje konditora povećavaju cijene. Ista ta trgovina i uvozi konditorske proizvode, koji su zbog trgovačkog rabata jeftiniji od naših proizvoda.

Dominacija uvoza

Na našem tržištu uvoz je potpuno eliminirao domaću proizvodnju guma za žvakanje, kod bombona je prodaja uvoznih veća od domaćih za 49 posto, uvoznih se čokolada proda 80 posto više. Ulaskom u EU situacija će se još više pogoršati. (Jutarnji list)


Na slatkiše ode 37.000 tona šećera

Konditorska industrija važna je za našu poljoprivredu jer, osim što zapošljava gotovo 5000 radnika, osigurava egzistenciju za još toliko obitelji.

Ona troši oko 37.000 tona šećera, 20.000 tona brašna, 2000 tona mlijeka u prahu, 1000 tona maslaca (ukupno više od 50 milijuna litara mlijeka) i sl., pa ova industrija indirektno u poljoprivredi zapošljava još više radnika nego u vlastitoj proizvodnji.

1989. godina

50.000 tona ukupna prodaja slatkiša u Hrvatskoj

40.000 tona prodaja domaćih tvornica

10.000 tona prodaja uvoznih slatkiša

11 kilograma potrošnja po stanovniku

2009. godina

86.000 tona ukupna prodaja slatkiša u Hrvatskoj

32.000 tona prodaja domaćih tvornica

54.000 tona prodaja uvoznih slatkiša

19 kilograma potrošnja po stanovniku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *