Informatička pismenost u Hrvatskoj

informaticka-pismenostU Hrvatskoj danas približno polovina građana, starijih od 15 godina, koristi Internet (što je oko 1,700.000 osoba). Njima je korištenje ovog medija postalo integralni dio života.

Funkcije komunikacija, informacija, usluga, postaju nezamislive  bez tog medija i čine im život lakšim. Gotovo 1,3 milijuna ljudi oslanja se na pretraživanje, barem se djelomično informira na Internetu, koristi elektronsku poštu, a oko 850 tisuća građana su i  korisnici društvenih mreža. Razvoj i korištenje Interneta ima velike i gotovo nesagledive učinke na pojedinca i društvo u cjelini a život „internauta“ se svakim danom mijenja.

Slijedi prikaz nekih rezultata istraživanja i spoznaja o dostignutom stupnju primjene  informatičke pismenosti u Hrvatskoj.

Hrvatska – posjedovanje računala u kućanstvima

godina %
2000    24
2002    29
2008    54
2009    66 ( oko 951 tisuća kućanstava)

Izvor: GfK OMNIBUSI (n=1000 kućanstava)

Klasično stolno računalo danas ima oko 50% kućanstava a laptop/notebook oko 20%.

Po penetraciji* računala u kućanstvu u zemljama centralne i istočne Europe ispred nas je Slovenija (76%), Austrija (72%) i Estonija (69%), a iza slijede Latvija (65%), Srbija (59%), Litva (55%), BiH te  Slovačka (po 54%), Mađarska 51%, Češka (45%), Rumunjska (41%), Ukrajina (345), Bugarska (31%).

*Izvor: ASTRA Satelite Monitor 2009,  N= 24.000, realizacija GfK podružnice za navedene zemlje.

Priključak na Internet ima oko 57% kućanstava. Najviše priključaka imaju kućanstva u Zagrebu s okolicom (61%).

Za spajanje na Internet koristi se:

–   DSL/ADSL/VDSL – kabelska veza – 40%
–   DSL/ADSL/VDSL – wireless/bežična veza – 29%
–   analogni modem putem telefona/“dail up“ – 19%
–   kabelski Internet – 5%
–   ISDN modem – 5%
–   veza na računalo pomoću mobilne mreže / UMTS – 3%
–   ostalo – 5%

Izvor: GfK OMNIBUS,12/2009,(n=1000); moguće više odgovora

Kao poslužitelj Interneta dominira T- Com (72%), slijede  Optima / Optinet te B-NET – svaki po oko 6%, Iskon Internet i CARNET –  svaki po oko 5%, dok svi ostali čine oko 6 do 7%.

Hrvatska – korištenje Internetom u populaciji 15+ godina

godina %
1999     5
2000    12
2001    14
2002    15
2003    25
2004    34
2005    35
2006    36
2007    38
2008    47
2009    49

Izvor: GfK OMNIBUSI (n=1000 kućanstava)

Hrvatska – mjesta s kojih se SVE pristupa Internetu

lokacija
–   od kuće: 47%
–   na poslu: 16%
–   u školi/na fakultetu: 6%
–   s drugih mjesta: 9%
–   ne koristi Internet: 51%

Izvor: GfK Omnibus ,12/2009 (n=1000);  moguće više odgovora

Internet se od kuće nešto više od prosjeka koristi u Istri s Primorjem, Dalmaciji i Zagrebu s okolicom (između 52 i 55%). Na poslu pak nešto više korisnika ima kod građana iz Istre s Primorjem, Dalmacije i kod dobne skupine od 35 do 44 godine (oko 26%).

Za usporedbu u nastavku slijede podaci o pretežnom mjestu korištenja Interneta  za  razne zemlje (%):

gfk-3

cvcvcvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
Hrvatska – u koje se svrhe NAJČEŠĆE koristi Internet u zadnjih 6 mjeseci

svrha
–    informiranje o dnevnim događajima: 28%
–    elektronska pošta: 19%
–    korištenje društvenih mreža: 19%
–    korištenje tražilica: 14%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Zanimljivo je da, iako većina korisnika Internet koristi za pretraživanje, najčešće korištena Internet usluga je informiranje o dnevnim događajima a slijedi usluga korištenja elektronske pošte i društvenih mreža. Za dnevno informiranje Internet  koriste (više od prosjeka) u Istri, Primorju, Dalmaciji (od 30 do 40%), dobna skupina od preko 45 godina starosti (42 do 69%) i korisnici s visokim obrazovanjem (34%).

Istraživanja u Europi* o vodećim oblicima korištenja Interneta pokazuju slijedeće:

svrha
–   opće informiranje    54% (najviše u Belgiji-69%, Nizozemskoj-65, Njemačkoj-61%)
–   elektronska pošta    53 % (najviše u Njemačkoj, Španjolskoj i V. Britaniji- po 61%)
–   čitanje novosti          39% (Češka-66%, Mađarska – 53%, Italija i Španjolska po 38%)
–   društvene mreže      26 % (V. Britanija-34%, Mađarska-29%)

Ostali češći oblici korištenja  su: skidanje muzike (16%), e-bankarstvo  (14%),  e-commerce (11%) i  praćenje sporta (10%).

*Izvor: GfK Internet 2009, Gfk / WSJ, jesen 2009, N= 16.800, objavljeno 11.12.2009.

Hrvatska – koliko često se koristi Internet

učestalost
–   nekoliko puta dnevno: 47%
–    jednom dnevno: 26%
Ukupno na dnevnoj razini: 73% (ili oko 1.242.000 osoba)
–    nekoliko puta tjedno: 16%
–    jedanput tjedno: 4%
Ukupno na tjednoj razini: 20%
–    nekoliko puta mjesečno: 5%
–    jednom mjesečno ili rjeđe:  1%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Dok je u 2008. godini  oko 56% korisnika bilo svaki dan na Internetu sada ih ima preko 70%.

Hrvatska – koliko se sati, u prosjeku, TJEDNO aktivno provede na Internetu

tjedno aktivno korištenje
–   do 2 sata: 17%
–    2 do 5 sati: 23%
–    6 do 10 sati: 30%
–   11 do 20 sati: 20%
–   više od 20 sati: 9%
–   ne zna/ne može procijeniti: 1%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Hrvatska – kako korisnici sebe ocjenjuju u radu s Internetom

samoprocjena
–   početnikom: 24%
–   dobrim poznavaocem: 45%
–   vrlo dobrim poznavaocem: 24%
–   ekspertom: 7%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

Kao početnici na Internetu, nešto više od prosjeka, smatraju se korisniciu sjevernoj Hrvatskoj (33%), žene (29%), stariji od 45 godina (od 40 do 63%), te osobe sa srednjom stručnom kvalifikacijom (35%).

Hrvatska – smatraju li se korisnici ovisnikom o Internetu

samoprocjenavcvcv
–   da: 13 % (preko 22 tisuće osoba)
–   ne: 87%

Izvor: GfK OMNIBUS, 12/2009.(odgovori korisnika Interneta)

gfk5

hjfdfdjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj

gfk6

vcvcvccvcvcvcv
vcvcvcvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv

Podjela korisnika Interneta po spolu : muškarci – 51% /  žene – 49% ( u populaciji je ova podjela, prema popisu stanovništva, muškarci 47% / žene 53%).

gfk7

vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
O istraživanju : prikazani podaci  rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana starijih od 15 godina (n=1000); osobna anketa u kućanstvu; prosinac 2009.g.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *