Preko 70 posto kućanstava ima nedostatne prihode

Veće prihode od potrebnih ima samo oko 10% kućanstava ( u 2008. je to bilo 12%), prihode „točno koliko im treba“ ima oko 15% kućanstava (prije 17%), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 71% kućanstava (prije 68%), pokazuje analiza agencije za istraživanje tržišta GfK

Preko sedamdeset posto hrvatskih kućanstava ima nedostatne prihode u odnosu na potrebe, pokazuje nova analiza agencije GfK. Tako je prošle godine jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo s oko 6.660 kuna (80.000 kuna godišnje), dok bi prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova obitelji trebali iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.800 kuna. Primjerice, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.170 kuna mjesečno.

Veće prihode od potrebnih ima samo oko 10% kućanstava ( u 2008. je to bilo 12%), prihode „točno koliko im treba“ ima oko 15% kućanstava (prije 17%), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 71% kućanstava (prije 68%).

gfk-prihodi

Prema podacima iz istraživanja razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku -2.140 kuna. Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 68 posto veća od sada ostvarenih.

Prihodi su najviši u Istri s Primorjem (oko 8.260 kuna), te zagrebačkoj regiji (oko 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji ( oko 5.360 kuna).

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje su hranu i piće – oko 33 posto. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 51 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.

Usporedba s prethodnom godinom pokazuje da su u 2009. godini najviše porasli troškovi hrene i pića (oko 7%), ali i duhan i cigarete (oko5%), te troškovi stambenog kredita, dok su ukupni troškovi stanovanja, štednje i za trajna dobra ostali podjednaki.

Smanjili su se mjesečni izdaci za odjeću, obuću, za kulturu, rekreaciju i zabavu i nešto manje novca se izdvajalo za obrazovanje, medicinske usluge te troškove telefona. Dok su kućanstva za neke troškove morala povećati izdvajanja, za druge su svjesno smanjivali potrošnju, te je za mnoge standard u zapaženom padu, pokazuje GfK analiza.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *