U veljači ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena

Stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači je iznosila 0,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine

inflacija-midiPosljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u veljači ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Tako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila 0,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je posljednji puta zabilježeno u kolovozu 2002., pišu analitičari Raiffeisen Consultinga. Na manju stopu inflacije učinak je zasigurno imao bazni efekt s obzirom da je u veljači prošle godine stopa inflacije iznosila 4,2 posto. Međutim, inflatorni pritisci dodatno su ublaženi padom potrošnje i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i na razini korporativnog sektora, a što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, pad je zabilježen samo u kategorijama odjeće i obuće (3,4 posto), prehrana i bezalkoholna pića (3,3 posto) te komunikacije (0,1 posto). S obzirom da kategorija prehrana i bezalkoholna pića ima najveći udio u potrošačkoj košarici (nešto više od 31 posto), upravo je pad cijena u toj kategoriji najvise doprinio slabljenju inflatornih pritisaka, navode analitičari. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića i dalje su posljedica nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz brojne akcije smanjenja cijena prehrambenih proizvoda i preuzimanja troška povećanog fiskalnog nameta. Najveći rast cijena ostvaren je u kategoriji alkoholna pića i duhan (8,4 posto) te promet (4,3 posto).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u usporedbi sa siječnjem prosječno su porasle 0,2 posto. Očekivano, na porast su najviše utjecale cijene odjeće i obuće, koje su porasle 1,8 posto. Takva kretanja sezonskog su karaktera te označavaju zapravo povratak cijena na razine prije sniženja, pojašnjavaju analitičari. Inflatorni pritisci na mjesečnoj su razini ublaženi padom cijena prometa 0,5 posto i komunikacija 0,2 posto.

Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog padom raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka, stoji u analizi. Naime, porezna opterećenja nisu se prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena. U narednom razdoblju očekuje se da će najavljeni rast cijena električne energije utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka.

U suprotnom smjeru zasigurno će djelovati nastavak niske domaće potražnje koja je određena kretanjima na tržištu rada. Nadalje, još uvijek spori i relativno slabi oporavak inozemnih trzišta neće potaknuti značajniji porast potražnje za naftom i rast cijena ovog energenta pa bi posljedično i cijene prometa (tekućih goriva) na domaćem tržištu trebale ostati stabilne. Druga polovica godine bi ipak trebala donijeti nešto više godišnje stope rasta cijena dobara i usluga, dijelom zbog baznog učinka, a dijelom zbog oporavka potražnje, zaključuju Raiffeisenovi analitičari.

Podjetimo, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila 1,1 posto u usporedbi s istim mjesecom 2009. godine. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *