Ivica Matošević: Ne prepoznaju nas kao vinsku zemlju

ivica-matosevic-midiImamo dobrih vina za sve svjetske stolove. Stoga vlast mora stati iza tog proizvoda i ponositi se njime, a ne kao do sada biti potpuno indeferentna. Uz to, pogrešno je vani gurati vina vrijedna dva eura, jer se time devalvira imidž cijele države, upozorava Ivica Matošević, predsjednik Vinistre

S Ivicom Matoševićem, vlasnikom tvrtke Matošević vina i predsjednikom Vinistre, razgovarali smo o najznačajnijim problemima hrvatskih vinara te o mogućim daljnjim pravcima djelovanja kako bi u svijetu Hrvatska postala zemlja poznata po vinu, što unatoč kvaliteti naših vina – nije.

Osjeti li se u vašoj tvrtki pad prodaje?
– Pad kupovne moći srednjeg sloja odrazio se na pad prodaje vina što je utjecalo i na moju tvrtku. Kako bi se što bezbolnije izvukli iz takve situacije vinari moraju dio svojih proizvoda pokušati plasirati vani. Zadnjih nekoliko godina uz tržište europskih zemalja obrađivao sam i američko tržište. Efekti za sada nisu previše vidljivi, ali smo započeli s procesom od kojega dosta očekujemo. Osim što je SAD veliko tržište, značajno je i po porastu kulture pijenja vina. Bez obzira na to što postoji velika prigoda za plasman pjenušaca, desertnih i aperitivnih vina na svjetskom tržištu, prepoznatljivost moje tvrtke moguće je ostvariti ponajprije preko malvazije. Tu sortu, zajedno sa svojim istarskim kolegama, prezentiramo na raznim tržištima.

Jesu li naša vina poznata u svijetu?
– Unatoč tomu što imamo vina odlične kvalitete, hrvatski vinari nisu prepoznati u svijetu. Ne prepoznaju nas kao vinsku zemlju. Turisti koji nas posjećuju znaju da proizvodimo odlična vina, no oni koji nisu ljetovali kod nas to ne znaju. Stoga nas čeka veliki posao kako bi Hrvatsku pozicionirali kao zemlju odličnih vina.

Što je uzrok krize i kako iz nje izići?
– Okidač krize je potegnut kada je bivši premijer mjesec dana nakon krize na Wall Streetu donio odluku da se zabrani kupnja poklona u javnim tvrtkama. Naravno da to nije uzrok, no od tada naši vinari osjećaju krizu. S tim se poklopilo i još nekoliko nesretnih okolnosti, poput zabrane pušenja i pada kupovne moći koje su pridonijele produbljivanju krize koja je i danas evidentna, a sigurno je i da neće brzo proći. Gospodarska kriza je posljedica neodgovorne državne potrošnje koja je trajala šest zadnjih godina. Kada bih ja u svojoj tvrtki ili u obitelji šest godina za redom trošio 15 posto više no što zarađujem, brzo bih propao. Gledajući iz perspektive vinara na politiku Ministarstva poljoprivrede, moram reći da se ono prije svega bavi smirivanjem socijalnih tenzija. Činjenica je da se jednom mora stati na kraj takvoj praksi jer je ovo trenutak kada je potrebno, više nego ikada, ulagati u razvoj ključnih proizvoda kojima Hrvatska može biti konkurentna na svjetskom tržištu, koja imaju dodanu vrijednost, a među tim proizvodima je i naše vino, kojim se i puni proračun.
Mnogo se investiralo u poticanje kapitalnih ulaganja i sadnju vinograda gdje su napravljeni pomaci, što je dobro, ali se s druge strane ni lipa nije uložila u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Rezultat takve nerazmjerne i nepromišljene politike poticaja jest to da danas imamo pune podrume vina, što može dovesti do toga da se uruši kvaliteta vina tako što bi se dio vinara opredijelio za proizvodnju prosječnih vina.

Mislite li da bi mogla nastupiti kriza punih bačava?
– Ona je već nastupila. Zato su naši vodeći vinari zadnjih godinu dana dinamizirali svoje aktivnosti s ciljem proboja na inozemno tržište analizirajući modele kako su to radili drugi. Sada imamo jasnu sliku o tome kako su radili oni koji su uspjeli i kako mi to trebamo napraviti. Već imamo ljude koji znaju što treba učiniti, kao i model financiranja naših aktivnosti. No iskreno sumnjam da vlast ima snage to provesti jer se, uglavnom, bavi socijalom i zaokupljena je izlaskom traktora na ulice. Da me se krivo ne shvati, žalostan sam što propuštamo poentirati u onim segmentima proizvodnje gdje možemo biti jaki, a jedan od njih je i vinarstvo.

Koji su najizraženiji problemi privatnih malih i srednjih vinarija?
– Izražen je problem nelikvidnosti tako da dosta kolega mora drastično spuštati cijene. U takvim vremenima često profitiraju trgovci špekulanti, no to može biti opasno za proizvođače koji moraju jako paziti kako i s kime poslovati. Pogotovu je teška situacija kod malih neafirmiranih, a kvalitetnih proizvođača zbog nepovoljnih uvjeta za pozicioniranje. Velike vinske kuće su realnost i umnogome jače od malih, no ipak se kvaliteta ponajprije vezuje uz malog dinamičnog vinara.

Koliko trend porasta uvoza vina može ugroziti naše vinare?
– Naš izvoz pokriva petinu uvoza, čime ne možemo biti zadovoljni. Ulazak poznatih svjetskih vina je stalan, bez obzira na to što svaka država na neki način štiti svoje proizvođače. Ključ za opstanak naših vinara je izlazak na inozemno tržište uz zadržavanje svoje poziciju na domaćem tržištu promovirajući autohtone sorte. Za očuvanje utjecaja na domaćem tržištu nužne su razne promotivne, edukacijske i marketinške akcije poput Vinistre i sličnih.

Smatrate li da je jedno od mogućih rješenja udruživanje vinara?
– Na tome se ozbiljno radi i za nekoliko mjeseci javnosti će biti predstavljeni modeli udruživanja. Jako smo blizu trenutku formiranja krovne udruge. Imamo Vinistru koja okuplja 106 proizvođača, zatim udrugu kutjevačkih, međimurskih, plješevičkih vinara, dalmatinske udruge… Siguran sam da je nakon različitih pokušaja sazrelo vrijeme da se vinarska reprezentacija okupi te da se jasnije postavimo prema državnim institucijama u traženju podrške za naše projekte.

Kakva je suradnja s drugim institucijama i ministarstvima?
– Stalno lobiramo. Hrvatska je poznata kao turistička destinacija, pa smo se mi vinari koji smo prirodno upućeni na turizam pokušali u promociji osloniti na turističku priču, pogotovu što su u Ministarstvu odlučili promovirati Hrvatsku kao lifestyle destinaciju. Dogovori u Ministarstvu turizma su obećavali, no nakon toga nije bilo odgovora na mailove i pozive. Onda nakon pet mjeseci u medijima čitamo da će brending vina raditi Ceh ugostitelja za neke milijunske iznose te je normalno da se vinari osjećaju prevareni. S druge strane imamo zaokret u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je, nakon brojnih neuglednih promocija, odlično odradila posljednjih nekoliko akcija dovođenja velikih svjetskih imena novinara i opinion makera u Hrvatsku te dostojanstvene prezentacije vani, i to je za pohvalu. Nadam se da će od 800 novinara, koliko ih ove godine dovodi Turistička zajednica u Hrvatsku, barem dio posjetiti naše podrume.

Što ako ne nađete zajednički jezik?

– Ako u idućih nekoliko godina ništa ne napravimo, izgledno je da će trećina vinara propasti, da će trećina preći u ‘ilegalu’ i točiti vina u rinfuzi. Od toga nitko neće imati koristi, a vratit ćemo se na razinu od prije petnaestak godina. To bi bila tragedija, posebno u trenutku kad se nakon posljednjih odličnih rezultata na najznačajnijoj svjetskoj smotri dekantera Hrvatska najavljivala kao novi trend. Ponavljam, imamo dobrih vina za sve svjetske stolove. Stoga vlast mora stati iza tog proizvoda i ponositi se njime, a ne kao do sada biti potpuno indiferentna.

Je li potrebno izabrati najbolja vina iz svih regija za nastup na svjetskom tržištu?
– Svaka regija ima svoj potencijal. Zato je na inozemnom tržištu potrebno nastupiti s najboljim vinima. Kada uspiju najbolji, onda za njima na tržište dolaze korektna vina velikih proizvođača koji imaju potrebne količine da mogu biti značajni izvoznici. Pogrešno je vani gurati vina vrijednosti dva eura jer se time devalvira imidž cijele države. Mi smo premala zemlja da bismo uspjeli s prosječnim proizvodima. Kome mi možemo konkurirati u srednjem cjenovnom razredu? Hrvatska je premala da bi radila prosječne stvari.  (Privredni.hr)

Potreba brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje

Kakvu će poruku poslati predstojeća Vinistra?
– Vinistra je među desetak svjetskih manifestacija čiji je pokrovitelj Svjetska organizacije za vino. Postigli smo to da ocjenjivanje vina na Vinistri ne zaostaje za onim u Parizu, Bordeauxu ili Bruxellesu. Ove godine ćemo poslati jasnu poruku o potrebi brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje. U tom smislu bit će organizirani i okrugli stolovi, stručni skupovi i radionice, bez obzira na šarolik program Vinistre čija je osnovna misija podizanje kulture vina i stola.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *