Kako pronaći imovinu dužnika?!? – Prokazni popis imovine

kako-pronaci-duznika-ftdDržavno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje

U prethodnim kolumnama je objašnjeno pokretanje ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave te su objašnjena dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika. Najjednostavniji način naplate novčanog potraživanja je zapljenom novca na žiro-računu dužnika (ovršenika) i prijenosom tog novca na žiro-račun vjerovnika (ovrhovoditelja). Na taj način se podmiruju i glavnica duga i pripadajuće kamate i prouzročeni troškovi postupka.

Međutim, u slučaju da na računu dužnika nema sredstava vjerovnik prema odredbi čl.16.b. Ovršnog zakona (N.n. br. 57/96 – 67/08) prvo treba sam istražiti postoji li neka druga imovina dužnika i to podnošenjem pisanih zahtjeva (s kopijom dokaza o postajanju potraživanja):
–    Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – HZMO (ako je dužnik fizička osoba pa tako i obrtnik) da dostavi podatak da li dužnik prima plaću, mirovinu ili drugu stalnu naknadu te od koga i po kojoj osnovi
–    Financijskoj agenciji – FINA (ako je dužnik pravna osoba uglavnom d.o.o.) da dostavi podatak o glavnom poslovnom računu dužnika
–    Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP i to Policijskoj upravi prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi podatke iz evidencije o motornim vozilima o tome je li dužnik upisan kao vlasnik motornog vozila uz sve podatke o vozilu te podatak o eventualnom postojanju tereta na vozilu.
–    Upravi za Katastar prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi ispis svih posjedovnih listova iz kojih se vidi na kojim nekretninama je dužnik upisan kao posjednik.

Svako gore navedeno državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje.

Ako se niti nakon toga nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje potraživanja vjerovnik (ovrhovoditelj) može podnijeti prijedlog Sudu koji vodi ovršni postupak da dužnik (ovršenik) podnese Sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Uz taj prijedlog vjerovnik je dužan dostaviti dokaze o podnošenju zahtjeva svim gore navedenim tijelima i da je pronađena imovina dužnika nedovoljna, jer će bez tih dokaza prijedlog vjerovnika biti odbačen.

O podnesenom prijedlogu Sud donosi rješenje te će, ako prihvati prijedlog, tim rješenjem naložiti dužniku (ovršeniku) da sastavi popis u kojem mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

Popis svoje imovine (prokazni popis imovine) dužnik podnosi Sudu u pisanom obliku u 2 primjerka i to na propisanom obrascu s odgovarajućim prilozima. Obrazac prokaznog popisa imovine se može kupiti u ”Narodnim novinama” i sadrži upute za ispunjavanje.

Radi potvrđivanja i rasprave prokaznog popisa imovine Sud zakazuje ročište na koje se pozivaju i dužnik (ovršenik) potpisuje i vjerovnik (ovrhovoditelj). Dužnik na tom ročištu potpisuje obrazac prokaznog popisa imovine, a ako je pravna osoba (npr. d.o.o.) onda obrazac potpisuje odgovorna osoba (npr. direktor ili prokurist). Dužnik odnosno odgovorna osoba dužnika potpisom osobno potvrđuje da su podaci potpuni i točni te odgovara u slučaju lažnog iskaza pa zato taj potpis NE može učiniti njegov punomoćnik (npr. odvjetnik).

Ako se nakon toga pronađe imovina na kojoj bi se mogla provesti ovrha i naplatiti potraživanje vjerovnik (ovrhovoditelj) će podnijeti Sudu pisani prijedlog za promjenu predmeta ovrhe odnosno za provedbu ovrhe na toj novopronađenoj imovini (npr. na nekretnini dužnika) te priložiti dokaz da je dužnik vlasnik te imovine.

Duje Nazlić

Duje Nazlić

Vaš savjetnik

Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo.

Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Komentari

  1. Ida kaže

    Poštovani,
    molim za savjet.
    Prilikom pripajanja d.o.o. matičnom društvu d.d., izostavljena je jedna nekretnina d.o.o. iz ugovora o pripajanju. Kako je za sve ostalo prošla uknjižba u z.k., a d.o.o. je prestao postojati i brisan je iz sudskog registra, kako upisati tu preostalu nekretninu na ime d.d.?
    LP

  2. Duje Nazlić kaže

    Poštovana,

    Bitno je postoji li rješenje o pripajanju navedenog d.o.o.-a d.d.-u?

    Ako rješenja nema već je samo proveden postupak likvidacije d.o.o.-a kao prvo treba na Trgovačkom sudu izvaditi potvrdu da je d.o.o. prestao postojati i da nema nijednog pravnog sljednika.

    Zatim se podnosi Zahtjev za izdavanje Tabularne isprave Županijskom državnom odvjetništvu nadležnom prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.

  3. Marijana kaže

    Poštovani, kao predstavnik jedne lovačke udruge kojoj resorno ministarstvo nije poslalo uplatnicu za drugu dio lovozakupnine za 2008g. a nije poslalo nikakvo riješenje uz obrazloženje da taj dokument o neplaćanju iste postoji u ministarstvu,postavljam pitanje što napraviti,jer sada ministarstvo traži da taj dug platimo,jer ne mogu naći odluku kojom je poništeno plaćanje drugog dijela lovozakupnine zbog nemogućnosti gospodarenje zbog internih grešaka ministarstva . Uplatnica još nije stigla ali smo obavješteni da će nam je poslati i da imamo rok plaćanja od 10 dana ,pa me zanima jel postoji kakvo pravno obrazloženje kako bi smo izbjegli to plaćanje jer ne postoji greška udruge već je pogriješilo ministarstvo.
    Molim da što hitnije odgovorite.
    Pozdrav Marijana!

    HVALA

  4. Duje Nazlić kaže

    Poštovani,
    Ovaj predmet uređuje Zakon o lovstvu koji je
    objavljen u Narodnim novinama broj 140/05
    i broj 75/2009.

    Posebno su bitne odredbe:

    Članak 31.

    (1) Lovozakupnik je obvezatan do 1. ožujka platiti

    50 % iznosa godišnje lovozakupnine za iduću lovnu

    godinu, a preostali iznos zaključno do 30. rujna

    tekuće godine.

    (2) Uplaćivanje lovozakupnine, obračun zateznih

    kamata i raskid ugovora obavljaju se na način

    propisan člankom 25. stavkom 1., 2. i 3. ovoga

    Zakona.

    Članak 25.

    (1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti

    50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju za

    iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade

    zaključno do 30. rujna tekuće godine.

    (2) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon

    proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat

    će se zatezne kamate prema propisima koji se

    odnose na prikupljanje sredstava za Proračun.

    (3) Koncesija prestaje:

    – ispunjenjem zakonskih uvjeta,

    – jednostranim raskidom ugovora o koncesiji od

    strane davatelja koncesije,

    – otkazom ugovora o koncesiji od strane

    koncesionara,

    – stečajem ili likvidacijom koncesionara na

    lovištu u vlasništvu Republike Hrvatske,

    – pravomoćnošću sudske odluke kojom se

    ugovor o koncesiji utvrđuje ništavnim ili se poništava.

    napomena
    U ovom slučaju je vjerojatno riječ o tome da
    nadležno Ministarstvo tvrdi da Vam je poslalo
    uplatnicu ili se oni pozivaju na neki propis koji
    Vama nalaže da plaćate lovozakupninu bez
    da Vam se dostavlja ikakva uplatnica.

    Lijep pozdrav

    Duje Nazlić

  5. Dado kaže

    Poštovani imam ugovor o isplati otpremnine,radni odnos mi prestaje 15.02.10 nakon isteka otkaznog roka. Na ugovoru je rok od 60 dana za isplatu otpremnine nakon isteka otkaznog roka.Poštovani kome da se obratim za pokretanje ovršnog postupka radi naplate,jer poslodavac uporno oteže sa isplatom i da li imam pravo za naplatu kamata. Unaprijed zahvaljujem i srdačan pozdrav.

    • Duje Nazlić kaže

      Vaš slučaj detaljno uređuje Zakona o radu i to članak 85. koji glasi:

      Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini

      (1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće,

      naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo

      kako su ti iznosi utvrđeni.

      (2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće

      ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u

      kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku

      dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

      (3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.

      Dakle dokument koji Vi nazivate ”Ugovor o isplati otpremnine” ima snagu
      gore navedenog dokumenta ”obračun otpremnine” i taj dokument je
      ovršna isprava što znači da vi izravno možete pred nadležnim sudom
      pokrenuti Ovršni postupak protiv Vašeg bivšeg poslodavca kao dužnika.

      Ovršni postupak se pokreće podnošenjem Prijedloga za ovrhu i to
      u Vašem slučaju na Sudu prema sjedištu Vašeg poslodavca.

      Ovršni zakon u članku 20. određuje Osnove za određivanje ovrhe
      te glasi:
      Sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave,
      ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

      Nadalje u članku 26. je određeno kada je Isprava podobna za ovrhu

      te se navodi:

      (1) Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni

      vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

      (2) Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na

      neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno

      ispunjenje.

      (3) Ako u ovršnoj ispravi iz stavka 2. ovoga članka nije određen rok za

      dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.

      (4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će predloženu ovrhu odrediti uz

      uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu.

      (5) Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme

      ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti

      u prijedlogu za ovrhu.

      (6) Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili

      vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili

      vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj

      ispravi

      Dakle, ako je u Vašem dokumentu naveden datum=rok do kojeg je
      poslodavac dužan isplatiti Vam otpremninu onda u slučaju neplaćanja
      Vi imate pravo dobiti i odgovarajući iznos zakonskih zateznih kamata
      (sadašnja stopa oko 14% godišnje) koje se obračunavaju na glavnicu
      duga od prvog dana iza datuma=roka dospijeća glavnice.

      O svemu ovome možete detaljno saznati u našoj slijedećoj kolumni
      pod naslovom ”Ovršna isprava & naplata potraživanja”.

  6. Mijo kaže

    POŠTOVANI,MOLIM VAŠ SAVJET U SLUČAJU POKRETANJA OVRHE OD STRANE NAŠE TVRTKE XXXXX D.O.O.A PREMA XXXX D.D.-ZAGREB-300000,00KN.VALJANU OVRHU SMO POKRENULI KOD JAVNOG BILJEŽNIKA U SL,BRODU U KOLOVOZU 2010.G.DO DANAS NISMO PRIMILI RJEŠENJE NITI BILO KOJI SLUŽBENI ODGOVOR.JAVNI BILJEŽNIK NAM ODGOVARA DA JE PREDMET U ZAGREBU MORAMO ČEKATI SLUŽBENI ODGOVOR,SUD U ZAGREBU JE OPTEREĆEN ITD.KAKO JE PROŠLO GOTOVO 4MJESECA OD POKRETANJA OVRHE DO KADA BI MOGLI

    ČEKATI ODGOVOR ILI ODBIJENICU PO PRIGOVORU DUŽNIKA.ČINI SE DA PREDMET STOJI NEGDJE NA ČEKANJU BEZ KRAJA.ZA NAS SU SREDSTVA VELIKA I POTREBNA U POSLOVANJU.

    PITANJE ŠTO NAM JE ĆINITI DA DOBIJEMO MOGUĆNOST DALJNEG POKRETANJA POSTUPKA.

    • Duje Nazlić kaže

      Poštovani

      Javni bilježnik je odmah kad ste mu platili pristojbu
      morao izdati nepravomoćno rješenje o ovrsi u obliku
      klauzule otisnute na dokumentu Prijedlog za ovrhu.

      Takav dokument dakle istodobno:
      1) Prijedlog za ovrhu i
      2) nepravomoćno Rješenje o ovrsi
      Javni bilježnik dostavlja poštom dužniku/ovršeniku.

      Ako ovršenik NE primi dostavu poštom tada slijedi
      dostava preko oglasne ploče općinskog suda koji
      je nadležan za adresu ovršenika.

      Ovršenik može izjaviti Prigovor na to Rješenje o ovrsi
      i tada se cijeli postupak nastavlja u obliku sudskog
      spora u kojemu morate dokazati i osnovu i iznos
      potraživanja prema dužniku.

      Dakle predmet se u ovom trenutku nalazi
      – ili na dostavi ovršeniku putem oglasne ploče suda
      – ili je ovršenik već izjavio Prigovor te se tek treba
      nastaviti predmet u obliku sudskog spora
      pa možete provjeriti o čemu je riječ.

  7. MV kaže

    Poštovanje,
    zanima me jedna informacija. Ja kao fizička osoba prodao sam šumu (trupce drveta) drugoj fizičkoj osobi te kupac nije isplatio
    ugovorenu svotu novca (vrijednost trupca) te na sve moguće načine odbija platiti.
    Prije prodaje potpisan je ugovor kod javnog bilježnika o roku isplate te ugovorena je vrijednost iste.
    Sada me zanima dali ja kao fizička osoba mogu zatražiti od javnog bilježnika da izda rješenje o ovrsi na temelju kojeg bi
    Financijska agencija (FINA) provela ovrhu na računu kupca zbog neispunjavanja obveza plaćanja ugovorene svote novca?

    Nadam se Vašem odgovoru!

    S poštovanjem

    • Duje Nazlić kaže

      Rješenje o ovrsi Javni bilježnik izdaje na temelju VJERODOSTOJNE
      ISPRAVE, a to su račun ili izvod iz poslovnih knjiga.
      Fizičke osobe koje nisu obrtnici ne mogu izdati račun.
      Ukoliko želite možete pokrenuti tužbu radi naplate duga.

  8. Inso kaže

    Poštovani,

    prijedlog za ovrhu na plaći ovršenika podnesen je 20.05.2011.g., a rješenje o ovrsi je doneseno 29.08.2012.g. Međutim od poslodavca ovršenika stigao je dopis u kojem stoji da je nad istim otvoren stečajni postupak te da ovršenik više nije u radnom odnosu. Sud sada traži obavijest o novom ovršenikovom dužniku…
    zanima me postoji li mogućnost promjene predmeta ovrhe na način da se ista izvrši na nekretninama ovršenika i temeljem kojeg čl. da se pozovem na tu promjenu, budući da od pustih izmjena ovršnog zakona više ni ne znam koji se primjenjuje na konkretan slučaj. posebno se napominje da predmetno rješenje o ovrsi nije pravomoćno budući da sud nije uspio isto dostaviti ovršeniku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *