Kako pronaći imovinu dužnika?!? – Prokazni popis imovine
01.03.2010 jatrgovac.com
Rubrika Pravni savjeti
Državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje
U prethodnim kolumnama je objašnjeno pokretanje ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave te su objašnjena dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika. Najjednostavniji način naplate novčanog potraživanja je zapljenom novca na žiro-računu dužnika (ovršenika) i prijenosom tog novca na žiro-račun vjerovnika (ovrhovoditelja). Na taj način se podmiruju i glavnica duga i pripadajuće kamate i prouzročeni troškovi postupka.
Međutim, u slučaju da na računu dužnika nema sredstava vjerovnik prema odredbi čl.16.b. Ovršnog zakona (N.n. br. 57/96 – 67/08) prvo treba sam istražiti postoji li neka druga imovina dužnika i to podnošenjem pisanih zahtjeva (s kopijom dokaza o postajanju potraživanja):
- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – HZMO (ako je dužnik fizička osoba pa tako i obrtnik) da dostavi podatak da li dužnik prima plaću, mirovinu ili drugu stalnu naknadu te od koga i po kojoj osnovi
- Financijskoj agenciji – FINA (ako je dužnik pravna osoba uglavnom d.o.o.) da dostavi podatak o glavnom poslovnom računu dužnika
- Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP i to Policijskoj upravi prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi podatke iz evidencije o motornim vozilima o tome je li dužnik upisan kao vlasnik motornog vozila uz sve podatke o vozilu te podatak o eventualnom postojanju tereta na vozilu.
- Upravi za Katastar prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi ispis svih posjedovnih listova iz kojih se vidi na kojim nekretninama je dužnik upisan kao posjednik.
Svako gore navedeno državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje.
Ako se niti nakon toga nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje potraživanja vjerovnik (ovrhovoditelj) može podnijeti prijedlog Sudu koji vodi ovršni postupak da dužnik (ovršenik) podnese Sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Uz taj prijedlog vjerovnik je dužan dostaviti dokaze o podnošenju zahtjeva svim gore navedenim tijelima i da je pronađena imovina dužnika nedovoljna, jer će bez tih dokaza prijedlog vjerovnika biti odbačen.
O podnesenom prijedlogu Sud donosi rješenje te će, ako prihvati prijedlog, tim rješenjem naložiti dužniku (ovršeniku) da sastavi popis u kojem mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.
Popis svoje imovine (prokazni popis imovine) dužnik podnosi Sudu u pisanom obliku u 2 primjerka i to na propisanom obrascu s odgovarajućim prilozima. Obrazac prokaznog popisa imovine se može kupiti u ”Narodnim novinama” i sadrži upute za ispunjavanje.
Radi potvrđivanja i rasprave prokaznog popisa imovine Sud zakazuje ročište na koje se pozivaju i dužnik (ovršenik) potpisuje i vjerovnik (ovrhovoditelj). Dužnik na tom ročištu potpisuje obrazac prokaznog popisa imovine, a ako je pravna osoba (npr. d.o.o.) onda obrazac potpisuje odgovorna osoba (npr. direktor ili prokurist). Dužnik odnosno odgovorna osoba dužnika potpisom osobno potvrđuje da su podaci potpuni i točni te odgovara u slučaju lažnog iskaza pa zato taj potpis NE može učiniti njegov punomoćnik (npr. odvjetnik).
Ako se nakon toga pronađe imovina na kojoj bi se mogla provesti ovrha i naplatiti potraživanje vjerovnik (ovrhovoditelj) će podnijeti Sudu pisani prijedlog za promjenu predmeta ovrhe odnosno za provedbu ovrhe na toj novopronađenoj imovini (npr. na nekretnini dužnika) te priložiti dokaz da je dužnik vlasnik te imovine.
 Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com. |
Nema vezanih priloga
Poštovani,
molim za savjet.
Prilikom pripajanja d.o.o. matičnom društvu d.d., izostavljena je jedna nekretnina d.o.o. iz ugovora o pripajanju. Kako je za sve ostalo prošla uknjižba u z.k., a d.o.o. je prestao postojati i brisan je iz sudskog registra, kako upisati tu preostalu nekretninu na ime d.d.?
LP
Poštovana,
Bitno je postoji li rješenje o pripajanju navedenog d.o.o.-a d.d.-u?
Ako rješenja nema već je samo proveden postupak likvidacije d.o.o.-a kao prvo treba na Trgovačkom sudu izvaditi potvrdu da je d.o.o. prestao postojati i da nema nijednog pravnog sljednika.
Zatim se podnosi Zahtjev za izdavanje Tabularne isprave Županijskom državnom odvjetništvu nadležnom prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.
Poštovani, kao predstavnik jedne lovačke udruge kojoj resorno ministarstvo nije poslalo uplatnicu za drugu dio lovozakupnine za 2008g. a nije poslalo nikakvo riješenje uz obrazloženje da taj dokument o neplaćanju iste postoji u ministarstvu,postavljam pitanje što napraviti,jer sada ministarstvo traži da taj dug platimo,jer ne mogu naći odluku kojom je poništeno plaćanje drugog dijela lovozakupnine zbog nemogućnosti gospodarenje zbog internih grešaka ministarstva . Uplatnica još nije stigla ali smo obavješteni da će nam je poslati i da imamo rok plaćanja od 10 dana ,pa me zanima jel postoji kakvo pravno obrazloženje kako bi smo izbjegli to plaćanje jer ne postoji greška udruge već je pogriješilo ministarstvo.
Molim da što hitnije odgovorite.
Pozdrav Marijana!
HVALA
Poštovani,
Ovaj predmet uređuje Zakon o lovstvu koji je
objavljen u Narodnim novinama broj 140/05
i broj 75/2009.
Posebno su bitne odredbe:
Članak 31.
(1) Lovozakupnik je obvezatan do 1. ožujka platiti
50 % iznosa godišnje lovozakupnine za iduću lovnu
godinu, a preostali iznos zaključno do 30. rujna
tekuće godine.
(2) Uplaćivanje lovozakupnine, obračun zateznih
kamata i raskid ugovora obavljaju se na način
propisan člankom 25. stavkom 1., 2. i 3. ovoga
Zakona.
Članak 25.
(1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti
50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju za
iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade
zaključno do 30. rujna tekuće godine.
(2) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon
proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat
će se zatezne kamate prema propisima koji se
odnose na prikupljanje sredstava za Proračun.
(3) Koncesija prestaje:
– ispunjenjem zakonskih uvjeta,
– jednostranim raskidom ugovora o koncesiji od
strane davatelja koncesije,
– otkazom ugovora o koncesiji od strane
koncesionara,
– stečajem ili likvidacijom koncesionara na
lovištu u vlasništvu Republike Hrvatske,
– pravomoćnošću sudske odluke kojom se
ugovor o koncesiji utvrđuje ništavnim ili se poništava.
napomena
U ovom slučaju je vjerojatno riječ o tome da
nadležno Ministarstvo tvrdi da Vam je poslalo
uplatnicu ili se oni pozivaju na neki propis koji
Vama nalaže da plaćate lovozakupninu bez
da Vam se dostavlja ikakva uplatnica.
Lijep pozdrav
Duje Nazlić
Poštovani imam ugovor o isplati otpremnine,radni odnos mi prestaje 15.02.10 nakon isteka otkaznog roka. Na ugovoru je rok od 60 dana za isplatu otpremnine nakon isteka otkaznog roka.Poštovani kome da se obratim za pokretanje ovršnog postupka radi naplate,jer poslodavac uporno oteže sa isplatom i da li imam pravo za naplatu kamata. Unaprijed zahvaljujem i srdačan pozdrav.
Vaš slučaj detaljno uređuje Zakona o radu i to članak 85. koji glasi:
Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini
(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće,
naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo
kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće
ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u
kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku
dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
(3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.
Dakle dokument koji Vi nazivate ”Ugovor o isplati otpremnine” ima snagu
gore navedenog dokumenta ”obračun otpremnine” i taj dokument je
ovršna isprava što znači da vi izravno možete pred nadležnim sudom
pokrenuti Ovršni postupak protiv Vašeg bivšeg poslodavca kao dužnika.
Ovršni postupak se pokreće podnošenjem Prijedloga za ovrhu i to
u Vašem slučaju na Sudu prema sjedištu Vašeg poslodavca.
Ovršni zakon u članku 20. određuje Osnove za određivanje ovrhe
te glasi:
Sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave,
ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Nadalje u članku 26. je određeno kada je Isprava podobna za ovrhu
te se navodi:
(1) Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni
vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
(2) Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na
neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno
ispunjenje.
(3) Ako u ovršnoj ispravi iz stavka 2. ovoga članka nije određen rok za
dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će predloženu ovrhu odrediti uz
uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu.
(5) Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme
ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti
u prijedlogu za ovrhu.
(6) Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili
vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili
vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj
ispravi
Dakle, ako je u Vašem dokumentu naveden datum=rok do kojeg je
poslodavac dužan isplatiti Vam otpremninu onda u slučaju neplaćanja
Vi imate pravo dobiti i odgovarajući iznos zakonskih zateznih kamata
(sadašnja stopa oko 14% godišnje) koje se obračunavaju na glavnicu
duga od prvog dana iza datuma=roka dospijeća glavnice.
O svemu ovome možete detaljno saznati u našoj slijedećoj kolumni
pod naslovom ”Ovršna isprava & naplata potraživanja”.