Mišković podmeće klipove Todoriću

miskovic-todoric-ftdSrbijanski poslovni krugovi tvrde da bi Todorić kupnjom Mercatora stekao monopol u maloprodaji

Iako ni jedna srbijanska kompanija nije zainteresirana za kupovinu Mercatorivih dionica sa zabrinutošću prate kako će biti obavljena najavljena akvizcija. Osobito se pozornost poklanja Agrokoru. Poslovni krugovi smatraju kako bi u slučaju da zagrebački koncern kupi dionice ljubljanske trgovačke kuće došlo do stvaranja novog monopola u maloprodajnoj mreži.

Briga za potrošače
Agrokor već ima razrađenu prodajnu mrežu u Srbiji, a kupovinom manjinskog paketa Mercatora, koji je lani u Srbiji ostvario prihod od 450 miilijuna eura, Ivica Todorić bi ozbiljno ugrozio poziciju Miroslava Miškovića na srbijanskom tržištu. Agrokor ima tri megamarketa u Beogradu, 20-ak prodajnih objekata u Vojvodini, te 33 trgovine u Nišu, koje je preuzeo kupivši trgovačku kuću Angropromet. Agrokor je uz to razvio i veleprodajnu mrežu. U Delti odbijaju komentirati Agrokorovu kandidaturu za kupnju Mercatorovih dionica, objašnjavajući kako za to nema razloga jer akvizicija još nije završena. No, iza takvog stava krije se pritajeni strah od širenja Agrokora. Dok u Delti isčekuju rasplet dio ekonomista, bliskih najvećem srpskom tajkunu, glasno upozorava na mogući monopol, što bi, kako tvrde, na svojoj koži najviše mogli osjetiti potrošači. I dok ekonomisti navodno brinu za povećane troškove potrošača zbog mogućeg monopola građani u anketama ističu kako im nije važno tko će imati dominantan položaj u maloprodaji sve dok cijene ne budu rasle. Usporedbe sadašnjih cijena pokazuju kako su one najniže u Agrokorovim trrgovinama, dok su u trgovačkom lancu Maxi, koji posluje u sastavu Miškovićeve Delte najveće, a kako su registrirali inspektori u Maxiju su i najveće marže. Osim straha da bi stvaranje još jednog monopola izazvalo rast cijena ekonomisti upozoravaju da bi se putem Agrokora povećao uvoz hrvatske robe, što bi dovelo do još većeg srbijanskog deficita u robnoj razmjeni dvije zemlje. To je u suprotnosti s nastojanjima da se robna razmjena, koja je lani iznosila oko 700 milijuna dolara uravnoteži većim plasmanom srbijanske robe u Hrvatskoj, što je kako se žale srbijanske tvrtke teško izvedivo zbog bojkota njihove robe.

Utjecaj na vlast
Stvaranje monopola moglo bi, tvrde ekonomisti, ugroziti domaće dobavljače, jer bi ih još više ucjenjivale strane trgovačke kuće. One se smatraju jednim od glavnih krivaca za nelikvidnost jer dobavljačima isplaćuju potraživanja sa odgodom od devet mjeseci. Proizvođači su tražili da se zakonom obvežu trgovci da obveze prema dobavljačima ispunjavaju u roku od 90 dana, ali taj prijedlog nije uvršten u zakon koji je pred usvajanjem. Povlašteni položaj trgovaca objašnjava se velikim utjecajem Miškovića na vladajuće strukture. Toj tvrdnji ide u prilog što nadležni sud još nije donio odluku glede ocjene Komisije za zaštitu konkurencije, prema kojoj je Delta preuzimanjem C marketa, trgovačke kuće s najraširenijom prodajnom mrežom, stekla dominantan položaj na tržištu. (Poslovni.hr)

Tržište
Ako bi Akrokor kupio Mercator u Srbiji bi praktički ostala dva dominantna maloprodajna lanca – zagrebački koncern i Delta u okviru koje posluju tri trgovačka lanca. Deltini Maxi i Tempo, pokrivaju petinu maloprodajnog tržišta koliko bi držao i Agrokor ako postane suvlasnikom Mercatora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *