Helmut Fenzl: Zbog rata cijena mnogi trgovci posluju na rubu profitabilnosti

helmut-fenzl-ftdGlavni direktor Spar Hrvatska najavljuje širenje tvrtke po cijeloj Hrvatskoj i upozorava na slabo poslovanje više trgovačkih lanaca, zbog čega će doći do novih preuzimanja

Spar Hrvatska lani u svibnju preuzeo je ovdašnje hipermarkete talijanskog Coopa. Zbog lakše prilagodbe potrošača određeno je sporazumno da će se znak Ipercoop koristit godinu dana. Rebrendiranje je već provedeno u osječkom Ipercoopu i objektu u zagrebačkom Stupniku, dok će splitski novo “lice” dobiti u svibnju, a potom i drugi zagrebački. Helmut Fenzl, glavni direktor Spar Hrvatska, govori o aktualnom stanju u maloprodaji, akvizicijama i daljnjim planovima tvrtke. Fenzl je Austrijanac, no za razliku od većine menadžera stranaca izvrsno komunicira na hrvatskom. Kaže kako je za to zaslužna njegova supruga.

S kakvim je rezultatom Spar zaključio 2009. godinu?
Ponovno smo imali velik rast, više od 30 posto, s jedne strane zbog otvaranja novih objekata, a s druge zbog preuzimanja Ipercoopa. Zapošljavamo 1500 djelatnika, lanjski neto promet bio je iznad milijardu i 150 milijuna kuna. No mi smo i prošle godine imali gubitak, naša brzina ekspanzije i broj trgovina još ne omogućavaju pozitivno poslovanje.

Ulazeći na tržište, najavljivali ste da će Spar stići u svaki veći grad, jeste li usporili investicije nakon kupnje Coopa?
Ne, naprotiv, investiramo sve više. Imamo pet hipermarketa u Zagrebu, dva u Osijeku, po jedan u Zadru, Splitu, Sisku, Slavonskom Brodu i Koprivnici te dva supermarketa u Varaždinu i Valpovu. U početku smo otvarali po dva Interspara godišnje, a prošle godine otvorili smo dva Interspara, preuzeli četiri hipermarketa od Coopa te otvorili prvi supermarket i prvi Intersparov restoran.

Koncentracija Spar trgovina veća je na kontinentu nego priobalju koje neki konkurenti zbog turizma preferiraju kao privlačnije destinacije, kakvi su vam planovi?
Želimo biti nacionalni lanac tako da je samo pitanje vremena kada ćemo pokriti čitavu Hrvatsku. Što se tiče obale, za sada mogu samo najaviti da u srednjoj Dalmaciji pripremamo otvaranja na tri lokacije. O detaljima ne mogu govoriti, nismo investitori, već samo najmoprimci.

Mnogi smatraju da je hrvatsko tržište zbog trome birokracije neprivlačno investitorima, kakva su iskustva Spara?
Bilo je problema, imamo puno vrlo različitih iskustava. Neka nažalost zvuče nevjerojatno, no stvari ipak idu u sve boljem smjeru. Bilo bi poželjno strane ulagače tretirati više kao partnere. Ulagati u jednu zemlju znači imati povjerenje u razvoj te zemlje i društva.

Koliko je Spar do sada investirao i koliko još namjerava?
Investirali smo više od milijardu kuna. Otvarali smo velike formate prikladne za veće gradove, krajem prošle godine krenuli smo i sa supermarketima. Tek smo počeli investirati i prerano je govoriti o mogućim granicama rasta.

Preuzimanje Ipercoopa je iznimka u poslovnom konceptu ili planirate još akvizicija?
Spremni smo na obje varijante. Je li sada pogodno vrijeme za preuzimanja, to će se tek pokazati. Sigurno je, sve što se događalo prošle godine imat će utjecaj na buduća preuzimanja. Pratili smo stečaj Peveca. Kako sam čuo, neke su banke dosta bile izložene, što će sigurno promijeniti njihovo ponašanje u budućim sličnim slučajevima. Pitanje je hoće li tako dugo čekati. S druge strane Getro se dugo prodavao te se prodao onako kako se prodao pa je i to jasan signal vlasnicima trgovačkih lanaca što se događa ako predugo čekaju. Neki su lanci vrlo visoko zaduženi, a promet im ne raste. Vjerujem da to brine i njihove banke. Kod niskog učešća vlastitoga kapitala svako povećanje kamatne stope, koja je sad na vrlo niskoj razini, prijeti ionako niskoj rentabilnosti, a rastuća kamatna stopa kombinirana s padom potrošnje ugrožava daljnje samostalno poslovanje. Pitanje je samo hoće li to poduzetnik na vrijeme uočiti ili će ga banka na to upozoriti. Vrijeme krize je obično vrijeme konsolidacije branše i daljnje koncentracije.

Koliko stoje ocjene da je hrvatsko tržište izbirljivije od ostalih u regiji?
Teško mi je usporediti potrošače u regiji jer već gotovo deset godina živim i radim u Hrvatskoj. U Sparu nismo imali poteškoća u prilagodbi ovdašnjim potrošačkim navikama. Za to je zaslužna i poslovna filozofija matice. Naime, u Sparu u Hrvatskoj od samog početka na svim odgovornim funkcijama rade domaći menadžeri. Ja i sebe smatram domaćim, oženio sam Zagorku i sin mi je rođen u Hrvatskoj.

Koliko su ukupno na policama Spara zastupljeni proizvodi hrvatskih tvrtki?
Nema veće hrvatske tvrtke koja nije na našim policama. Čak smo pokrenuli i veliko skladište kako bismo pomogli male proizvođače kojima je distribucija često nepremostiv problem. Spomenut ću male vinare koji ne bi mogli sami osigurati distribuciju. Ili, i sami smo se iznenadili, prema istraživanjima jednoga neovisnog portala najveći postotak voća i povrća hrvatskih farmera na policama je Interspara. Očito je da se rezultati već pokazuju premda je to dugotrajan proces.

Jesu li točne informacije da je Spar izvoznik za ovdašnju industriju, za trgovine iz sustava matične kuće?
Sami direktno ne izvozimo, ali točno je da tvrtke Spar koncerna dosta kupuju od hrvatske prehrambene industrije za ostala tržišta. Već sada su neke hrvatske kompanije ušle u najuži izbor za proizvodnju robne marke za cijeli koncern, a s vlastitim brendovima već su dugo prisutne na policama Spara u ostalim zemljama.

Ima li nelojalnih postupaka unutar konkurencije?
Izravno se nismo susreli, međutim zabrinjava me plaćanje dospjelih računa u bonovima. Smatram da to nije u redu, a ima i naznaka da se to širi.

Rat cjenicima među konkurencijom je sve žešći, ‘jedu’ li trgovci svoj očekivani profit ili niže cijene u maloprodaji plaćaju dobavljači?
Točno, rat cijenama se razmahao. Na pitanje tko snosi troškove tog rata vjerujem da je dovoljno uzeti bilance hrvatskih trgovaca iz njih se vidi da su mnogi na rubu profitablinosti, a neki, uključujući i nas, još rade s gubitkom. Nema u hrvatskoj maloprodaji prehrane trgovca s visokim profitom.

Od nekih trgovaca čujemo da su u dvije-tri godine isplatili investiciju.
Vjerojatno u razdoblju dok konkurencija nije bila ovako brojna. Nema više slobodnih lokacija, danas ni u malim gradovima niste prvi, nego najčešće ni drugi trgovac. Primjerice, u Valpovu su prije nas supermarkete otvorili Plodine, Billa i Lidl.

Događaju se već i zatvaranja objekata, konkurencija je vrlo jaka.
Neki su došli prije nas i dobro se bili pozicionirali, no posljednjih godina ipak posluju s gubitkom.

Nelikvidnost je u ovdašnjem gospodarstvu istaknuta kao glavni problem koji stavlja lokot na mnoge tvrtke, u kojim rokovima Spar plaća dobavljače?
Plaćamo u dogovorenim rokovima, na glasu smo kao uredni platiša, što je nažalost u Hrvatskoj rijetkost. Sve više imamo molbi od proizvođača da im prije platimo jer kod drugih ne mogu doći do svog novca. Situacija se dodatno zaoštrila od jeseni prošle godine.

Kako ocjenjujete razvoj hrvatske maloprodaje za pet godina?
Sada je već sasvim izvjesno da će doći do daljnje koncentracije. Indikativno je da je veći dio trgovačkih lanaca prestao otvarati nove trgovine i znatno smanjio ekspanziju. U maloprodaji je to znak problema, svjedoči da situacija nije dobra.

Stoji teorija da je milijardu kuna prometa godišnje donja granica dugoročnog opstanka trgovca, tko ima manje mora se udružiti ili prodati.
To je preniska granica, prije bih rekao dvije milijarde kuna, no na mogućnost opstanka utjecat će i koliko brzo netko može rasti.

Strani trgovački lanci često se etiketiraju kao veliki uvoznici jeftinih proizvoda dvojbene kakvoće koji urušavaju lokalne proizvođače. Spar podupire akciju ‘Kupujmo slavonsko’, to je iznimka ili ne?
Naravno da podupiremo akciju. Ako je dio naše strategije da se fokusiramo na navike kupaca regije u kojoj poslujemo, onda to znači i kupcima ponuditi regionalne proizvode. S akcijom “Kupujmo slavonsko” krenuli smo od otvaranja prvog hipermarketa u Osijeku. Podsjetit ću, dosta proizvoda naše S-budget linije počeli smo proizvoditi u Hrvatskoj koja ima dobru industriju, naročito prehrambenu. Moram priznati da nam je i Hrvatska gospodarska komora pomogla preporučivši nam dobre i kvalitetne, ali male proizvođače. Nadamo se da će rasti s nama. (Božica Babić, Poslovni.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *