Pada proizvodnja: na stolu i uvozna jaja

jaja-ftdSastavnica tradicije uskrsnog stola na hrvatskim prostorima su i jaja. Jest će se obojena kuhana utvrdo, a guštat će se u sirnicama, pletenicama, jajaricama…

Procjene govore da će u okviru slavlja najvećeg kršćanskog blagdana u Hrvatskoj biti potrošeno oko 75 milijuna komada konzumnih kokošjih jaja ili 16-17 jaja po stanovniku. Gotovo 10 posto godišnje proizvodnje i potrošnje.

Konzumna jaja spadaju u rijetke prehrambene artikle kojih Hrvatska dovoljno proizvede, iako ni taj podatak više nije sasvim pouzdan. I jaja u sve većim količinama stižu iz uvoza, legalnog i ilegalnog, pa je izvjesno da ćemo i takva blagovati na uskrsnom stolu.

A kako je krenulo, u vrlo bliskoj budućnosti uvozna jaja u Hrvatskoj mogla bi biti zastupljenija od proizvedenih u zemlji. U Hrvatskoj je registrirano oko 130 proizvođača konzumnih kokošjih jaja u čijim kavezima je između 1,5 – 1,6 milijuna koka nesilica. Pojedinačni kapaciteti kreću se od 330 do 220.000 koka.

Samo osam proizvođača u svojim farmama imaju više od 100 tisuća nesilica od kojih je samo jedan u Dalmaciji. Mali proizvođači, oni koji imaju ispod 5 tisuća nesilica, ubrzano se gase. Takvi su na području Dalmacije posljednjih godina gotovo istrijebljeni.


Oprema stara do 40 godina

U peradarskim farmama s kaveznom proizvodnjom oprema je u prosjeku stara između 30 i 40 godina. Hrvatska je donijela propise, kompatibilne s EU-om, po kojima od početka 2012. godine proizvođači konzumnih kokošjih jaja moraju svojim nesilicama osigurati EU normative.

U postojećim farmama oprema koja udovoljava takvim standardima zastupljena je samo s 11 posto. Samo za zamjenu postojećih kaveza hrvatski farmeri bi do kraja slijedeće godine trebali uložiti 40 milijuna eura. Iluzorno je očekivati da će toliki novac, koji ova niskoakumulativna proizvodnja inače nema, stvarno biti i uložen.

Državna vlast naći će se pred izborom: ili prolongirati farmerima zamjenu kaveza i tim postupkom zamjeriti se europskoj birokraciji s neizvjesnim posljedicama ili silom propisa na početku 2012. godine staviti ključ u bravu svih farma koje se nisu prilagodile EU standardima.

U tom će se slučaju za našu opskrbu tim proizvodom pobrinuti vrli uvoznici, pa će nam u puno većim količinama nego što to čine danas dopremati jaja iz BiH, Srbije, Makedonije … čije koke će i dalje uredno nesti jaja u kavezima bez EU standarda.

Najčešće – glavni obrok
Hrvatska godišnje proizvede oko 800 milijuna komada konzumnih jaja i to je dostatno zato što i u potrošnji jaja uvelike zaostajemo za razvijenim svijetom. U Hrvatskoj se po stanovniku potroši 9 kilograma jaja, u EU 13,1 i u SAD-u 15,1 kilogram. Najveća proizvodnja u Hrvatskoj bila je 2003. i iznosila je 52,38 tisuća tona. Od tada proizvodnja stalno pada.

A trebala bi rasti jer ako u svemu težimo EU-u, trebali bismo i u potrošnji jaja. Da bismo dosegnuli planiranu potrošnju jaja u EU-u 2012. od 14 kilograma po stanovniku, Hrvatska bi trebala proizvesti dodatnih 14 tisuća tona tih proizvoda. S dosadašnjom politikom prema proizvodnji maleni su izgledi da će se ta šansa iskoristiti.

Uskrsni blagdani, uz Božić i Novu godinu, vrijeme je kada se i u Hrvatskoj jaja jedu kao u razvijenoj Europi – kao prerađevina i sastavni dio drugih namirnica. Zbog hrvatskog siromaštva, u ovoj zemlji jaja se najčešće spremaju i jedu izravno, nerijetko kao glavni obrok. (Slobodna Dalmacija)

U Dalmaciji premalo koka

Kao i u mnogočemu drugom, i za proizvodnju jaja u Dalmaciji u odnosu na ostatak države vrijedi uzrečica “Što južnije, to tužnije”. Jedini respektabilni proizvođač u Dalmaciji je biogradska “Vrana” s više od 100 tisuća koka. Svi drugi sa do 20-ak tisuća nesilica poput tvrtki Stop, Olija, Jaje, Galov, Mostina… mogu se nabrojiti na prste. Južno od Metkovića imaju slovom i brojkom dvojicu proizvođača s manje od 500 nesilica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *