Kako održati konkurentnost u logistici tijekom ekonomske krize?

logistika-ftd-3Logistički troškovi i troškovi obrtnog kapitala moraju se održati na minimumu, čak i ako kupci zahtijevaju više korisnosti  i pouzdanosti proizvoda te njihovu bolju dostupnost

Nakon niza godina u kojima je logistički trošak stagnirao, u 2003. godini započeo je značajan preokret. Gotovo u cijeloj Europi logistički troškovi porasli su za gotovo 20% , a daljnji rast troškova se očekuje sve do 2013. Ostati konkurentan u ekonomskoj krizi je prioritet  kompanija u svim sektorima te shodno tome kompanije  traže načine za  poboljšanje svojih opskrbnih lanaca  kako bi odgovorile izazovima trenutne globalne situacije. U studiji „Prednosti u logistici“ koju A.T. Kearney zajedno sa „European Logistics Association“ (ELA) provodi zadnjih šest godina identificirani su trendovi i ključni faktori uspjeha za uspješno prevladavanje krize.

Logistički troškovi i troškovi obrtnog kapitala moraju se održati na minimumu, čak i ako kupci zahtijevaju više korisnosti  i pouzdanosti proizvoda te njihovu bolju dostupnost. U našoj studiji identificirali smo četiri vodeća trenda u upravljanju logističkim troškovima kako bi kompanije ostale konkurentne i uspješno izašle iz ekonomske krize.

1. Smanjenje razine zaliha

U proteklih 5 godina logistički troškovi (troškovi transporta, skladištenja i obrtnog kapitala vezanog uz zalihe) kao glavna mjera uspjeha, u prosjeku su se povećali za gotovo 20%, sa 6,1% do 7,3% neto prodaje.
Do najvećeg povećanja došlo je kod transportnih troškova, koji su se u prosjeku povećali za 35% u proteklih 5 godina. Ovaj period je označen i kao period ubrzane globalizacije, koji dovodi do duljih prijevoznih odredišta te shodno tome većih troškova cestarine i goriva.
Odnos neto prodaje i troškova skladištenja ima povećanje od 0,3%  te troškovi zaliha od 0,4%.
Do 2013. očekujemo beznačajno povećanje u troškovima zaliha te upravo tu vidimo velik prostor za optimizaciju. S obzirom na još uvijek relativno visoke razine zaliha potrebno je fokusirati se na njihovo smanjenje, kako bi se u skladu s time unaprijedio novčani tok i sama struktura kapitala.

2. Nastavak globalizacije
Globalizacija će i dalje ostati glavni trend za mnoge kupce koji se opskrbljuju putem više geografskih lokacija. Ako pogledamo u prošlost, rastom populacije svjetski izvoz je porastao sa 450$ po stanovniku u 1980. godini na više od 2.000$ po stanovniku u 2007. godini.
Isto tako, globalizacija je postala problem za Europske dobavljače i kupce koji postaju ovisni o više geografskih regija. Kretanje roba raste u prosjeku 10%  godišnje u kupovini/nabavi dok je samo tržište naraslo za 11% u proteklih 5 godina. Rast u globalizaciji odražava se na prodaju i planiranje poslovanja, te se kompanije sve više trebaju fokusirati na globalnu prodaju i planiranje poslovanja. Potrebno je resurse usmjeriti kako bi se iskoristio trend globalizacije za plasiranje proizvoda na druga geografska tržišta i optimiranje troškova opskrbnog lanca.

3. Pristup proizvodnji (push vs. pull metoda)
U ekonomskoj krizi kompanije moraju biti fleksibilne kako bi se efikasno oduprle fluktuacijama tržišne potražnje, te se fokusirati na proizvodnju prema tržišnoj potražnji, a ne na popunjenost skladišta što je uvelike današnja praksa. Razlike između industrija su uočljive. Na primjer, u automobilskoj industriji koja se nije prilagodila potražnji trenutno postoje milijunske zalihe novih vozila u skladištima.
Stoga je potrebno povećanje brzog kretanja robe široke potrošnje i maloprodaje gdje prevladava „push“ proizvodnja promijeniti u „pull“ te na taj način smanjiti povećanje zaliha.

4. Fokus na maksimalizaciju likvidnosti i minimiziranje rizika
Tokom ekonomske krize, kada je bitno održati razinu likvidnosti, većina kompanija se fokusirala na optimizaciju zaliha kako bi poboljšala novčanu poziciju. Možemo uzeti za primjer njemačke tvornice koje su smanjenjem zaliha mogle osloboditi oko 60 milijardi dolara vezanih za kapital. Smanjene zaliha koje se vrlo jednostavno može ostvariti orijentiranjem na „pull“ način proizvodnje mora se podržati adekvatnim upravljanjem rizicima. Nužno je u svakom trenutku kontrolirati kreditni rizik i rizik plaćanja od strane klijenata kako bi se likvidnost održala na željenoj razini.

S obzirom da je za vrijeme ekonomske krize uočljiv značajan pad prodaje u svim industrijama, kompanije su prisiljene poduzeti različite aktivnosti kako bi se utjecaj tog pada na profit minimalizirao. Poboljšanje logističkog troška je jedna od ključnih kratkoročnih mjera za prevladavanje ekonomske krize. Kompanije koje su to prepoznale, te logistički trošak drže pod kontrolom, ostati će konkurentne na tržištu te će iz krize izaći kao pobjednici.

Vaš savjetnik

Barbara Dorić

Barbara Dorić

Barbara Dorić, mag. oec., MBA, rođena je 1983. godine u Puli, a diplomirala je 2004. godine na Ekonomskom fakultetu u Beču, smjer poslovna ekonomija i internacionalni odnosi. Započinje svoju poslovnu karijeru u Dalmacijacementu gdje radi na poslovima prodaje i operacija.
MBA studije Poslovne škole IEDC Bled u Sloveniji upisuje 2007. godine te se okreće novim izazovima zapošljavanjem u američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney. Danas je konzultant A.T. Kearney-a s višegodišnjim iskustvom u projektima organizacije i transformacije s naglaskom na prodaju te optimizacije troškova.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *