Miroslav Vitković: Logično bi bilo da je Podravka pokazala zanimanje za Atlantic

Miroslav VitkovićMiroslav Vitković preuzeo je vođenje Podravke nakon izbijanja najkrupnije afere u povijesti te kompanije, a vjerojatno i cijele hrvatske korporativne scene. Potkraj mjeseca istječe mu mandat, a on je uvjeren da je obavio dobar posao.

Kako su se afere odrazile na poslovanje Podravke?
U prvom kvartalu bilježimo pozitivne rezultate, ostvarili smo dobit iz operativnih aktivnosti od 32 milijuna kuna. Morali smo sve uskladiti s vrijednostima obveznica, tako da je čista dobit oko 7,6 milijuna kuna. To je najbolji rezultat Podravke u posljednjih deset godina. Prihodi od inozemne prodaje niži su samo 2 posto, a na domaćem tržištu bilježimo pad od 8 posto, a prosječni je pad tržišta u Hrvatskoj između 15 i 20 %. Što se izvoza tiče, napravili smo dobar posao, posebno naš najsnažniji brend Vegeta, koja bilježi četiri posto rasta, a na kvartalnoj razini nalazimo se na 54 posto izvoza. Likvidnost unatoč krizi nije narušena – proizvode naplaćujemo u roku 75-80 dana, našim ključnim dobavljačima plaćamo uglavnom u roku 90 dana.

Afera je razotkrila i druge slabosti tvrtke, npr. da imate previše proizvoda.
Podravka je u fazi restrukturiranja. Činjenica je da na policama u trgovinama ima previše naših proizvoda, 400 do 600, i radimo na tome da se taj broj optimizira. Inovacije s druge strane ne smiju prestati, a razvijamo i naše poznate brendove. Lino je uz Vegetu naš najbolji brend, kupili smo Čokolešnik od Droge Kolinske i u tom smjeru ćemo i dalje ići.

Govorilo se o Podravkinim akvizicijama, da ste kupovali prihod, a ne profit?
Tu ste u pravu, no nisu sve akvizicije bile loše. Kod kupnje Lera kupili smo i brend i proizvodnju, s Evom smo izlaskom na strana tržišta ostvarili rast sa 30 na 150 milijuna kuna, u Poljskoj smo kupili Varživko, koji proizvodi začine i time zaštitili “bokove” Vegeti. Nije trebalo kupiti Ital ice i ulaziti u područje zamrznute hrane, no to je akvizicija iz 2002. Svaštarilo se, ali više je dobrih no loših primjera.

Špekuliralo se o preuzimanju Podravke. Kakva je situacija s Atlantic grupom, jeste li kada razgovarali s gospodinom Tedeschijem?
Ponašanje gospodina Tedeschija nije bilo korektno jer se ni u jednom trenutku nije obratio nama, već je išao u Vladu i vršio pritisak. Istodobno je govorio o upravi Podravke kao o grupi nesposobnih ljudi i prikazivao situaciju lošijom nego što ona jest. Nama je drago ako je Atlantic htio preuzeti Podravku jer je to potvrda da vrijedimo, no i o samoj strukturi tih kompanija dalo bi se razgovarati. Atlantic grupa čak 40 posto svojih prihoda ostvaruje od distribucije robe, što se preko noći može izgubiti, a Podravka je kompanija kojoj 90 posto udjela u prihodima dolazi iz vlastite proizvodnje. Logično bi bilo da je Podravka pokazala zanimanje za Atlantic. Podsjećam i da je više od 60 posto dionica na tržištu i svatko ih može kupiti. Pričalo se i da je Podravki prijetilo veliko neprijateljsko preuzimanje, no neprijateljsko preuzimanje nikad nije prijetilo. Istina je da su pojedine strane kompanije pokazivale zanimanje, no Vlada je rekla da ne prodaje svoj udio, i to je to.

Koliki je Podravkin gubitak u aferi Spice? Ispada da je puno veći od 90 milijuna kuna, koliko je trebalo za pokriće margina calla po marginu kreditu koji je Fima koristila za kupnju 10,60 posto dionica.
Slučaj je kompleksan i neke informacije zbog istrage ne smiju u javnost. Mi smo, kao i naši partneri, otvorili sve knjige i ustanovili da nekih ugovora nema, da su u nekim slučajevima rađeni dvostruki ugovori, da su se davali krediti bez odobrenja uprave i NO-a. Jasno je da je postojao niz transakcija koje nemaju veze s marging callom, uzmite samo primjer depozita u OTP banci koji iznosi 45 milijuna kuna, pa kredita od 65 milijuna kuna SMS-u ili transakcija od 10 milijuna križevačkom Gradecu. Spoznaje što imamo uračunali smo u rezultate i taj je iznos oko 280 milijuna kuna. Pokrenuli smo pravne radnje i ovrhe prema Plurisu i SMS-u pa možda nešto i naplatimo.

Sukobili ste s predsjednikom NO-a Ljubom Jurčićem?
Gospodin Jurčić, s kojim smo u početku imali korektnu suradnju, bavi se stvarima koje mu nisu u nadležnosti. Predsjednici i članovi NO-a ne smiju komentirati poslovanje firme, što on čini. Dugo nisam reagirao, no sada sam morao jer je ispalo da uprava ništa ne radi, da svi u Podravki ljenčare te da je situacija gora nego što jest pa nam treba spasitelj. To nije točno. Većinu posla odradili smo u tišini, a možda je naša greška što to nismo bolje prezentirali prema van. Tako smo na primjer vraćanja dugovanja prema bankama dogovorili s bankama, no mimo nas Jurčić je dogovorio vraćanje 10 posto kredita jednoj od banaka, a nije nas ništa pitao. To nas je stajalo 36 milijuna kuna. Primjera loše komunikacije bilo je još. Naša su zaduženja oko 1,6 milijardi kuna, što nije ništa alarmantno s obzirom na 3,6 milijardi kn prihoda. Kod banaka imamo kamate od 5,6 posto pa nismo aplicirali ni za Vladine programe pomoći. Plan imamo i ne treba nam pomoć sa strane.

Što je s četiri milijuna eura OTP banci, što je Jurčić tražio da platite?
Rekao sam Jurčiću da je taj slučaj pod istragom, da je 6,2 milijuna eura depozita u OTP-u prijavljeno HNB-u za akvizicije na tržištu jugoistočne Europe te da neće biti daljnjih uplata pa makar došlo i do međunarodnog spora između Podravke i OTP banke.

Ima li novih spoznaja o 10,6 posto dionica Podravke u vlasništvu Fime Ami? Zašto one nisu blokirane kad su kupovane Podravkinim novcem? Je li vas kontaktirao Mimović, Kutle ili neki drugi potencijalni investitor?
Koliko znamo – nema, nismo kontaktirali ni s Mimovićem ni s Kutlom. Zajedno s Hanfom tražili smo odgovor jesu li dionice u promijenile vlasnika i dobili smo odgovor da nisu. Zašto 10,6 posto dionica nije blokirano ne znam, a ne znam ni tko bi ih mogao blokirati jer su one pravno u vlasništvu Fime, one su garancija za kredit koji je de facto dao MOL Fimi Ami da isplati Merill Lynch. Mislim da je cijela priča imala drugi cilj, a ne zaštitu od neprijateljskog preuzimanja, no slučaj je toliko zapetljan da ne mogu reći kako će završiti.

Kakav je vaš odnos s Josipom Friščićem i koliko je politika imala utjecaja u svim ovim događanjima?
Friščića cijenim i s njim imam korektan odnos jer mislim da je mnogo pozitivnoga učinio za Podravku. Politika nije imala generalno utjecaj, ali političari pojedinci jesu. Bilo je pokušaja da se Podravka svede na proizvodnju Vegete, dječje hrane, juha i farmacije, čime bi se ostvarivao ogroman profit, ali sa 3000 zaposlenih. No, želimo zadržati svih 6500 radnih mjesta, a to je put s manjom ali stabilnijom zaradom. Ako kroz utjecaj politike mislite na Damira Polančeca, moram reći da mi konkretnih dokaza nemamo. No, iz ugovora koji su predmet istrage institucije će utvrditi ima li povezanosti. O tome će ipak posljednju riječ imati istraga.

Što je s pokretanjem proizvodnje u splitskom SMS-u, tvrdili ste da vas je Jurčić na to tjerao?
Rekao je da bi bilo dobro da odemo u Split i pokrenemo proizvodnju u SMS-u, s čim se mi nismo složili. U SMS-u neće biti pokretanja proizvodnje jer je za to potrebno još 20 milijuna kuna da bi se odblokirao račun, ljude bi se nepotrebno uznemiravalo nakon svega što se dogodilo i smatramo da to nije potrebno.

Podravka ima pravo na brend SMS, i mi za otprilike mjesec dana izlazimo na tržište. Maslinike i masline imamo i na drugim lokacijama, ulje ćemo proizvoditi preko uljara koje će nam biti vanjski suradnici i s tim neće biti problema.

Kakva je situacija s računom u OTP banci i spornim ugovorima? Jeste li dobili informacije?
Mi smo od OTP banke dobili četiri ugovora u kojima su vrlo kompleksno povezani MOL, OTP banka, Podravka i FIMA. Ti su ugovori u fazi prevođenja s engleskog i raspetljavanja cijele priče te tek moramo otkriti što sve u njima piše.

Podnijeli smo zahtjev za zatvaranje računa i zatražili povrat depozita od 6,2 milijuna eura, no još nismo dobili odgovor, o čemu smo obavijestili i Hrvatsku narodnu banku. Što će OTP odgovoriti ne znamo, no treba uzeti u obzir i da su ugovori koje su potpisivali bivši članovi Podravkine uprave što se njih tiče pravno valjani. To što netko kod potpisivanja nije poštivao proceduru u samoj kompaniji, treću stranu ne zanima. (Večernji.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *