Darko Knez: Projekt Konzumovih benzinskih postaja ide dalje…

Interesantna su nam velika, nezasićena i nekonsolidirana tržišta poput Rusije i Turske. Upravo na tim tržištima, za razliku od npr. tržišta zapadne Europe koja imaju visok stupanj zasićenosti i konsolidacije, mi vidimo svoju šansu.

I uz otežane uvjete poslovanja Konzum je lani povećao neto dobit gotovo 4% i tržišni udio 1,5% te zadržao profitabilnost, što znači da je iza tog dominantnog domaćeg trgovačkog lanca uspješna poslovna godina. Kriza ih je, tvrdi predsjednik uprave Konzuma Darko Knez, i dodatno motivirala da budu kvalitetniji i inovativniji, a i u 2010. su krenuli punom parom.

Otvorena su već dva nova Super Konzuma, a uskoro se otvaraju još dva, završava se moderni logističko-distributivni centar u Dugopolju od oko 50.000 kvadrata, četiri nova VELPRO centra… Kakvi su još planovi kad je riječ o unapređenju poslovanja u ovoj godini?

– Možda bih ih najbolje opisao ako bih ih sažeo u četiri osnovne grupe: prilagođavanje kupcu, kvaliteta, efikasnost i inovacije. Među ostalim, počeli smo testiranje jedinstvene i inovativne self scaning usluge. U planu je i naš vlastiti laboratorij za analizu kvalitete, lansiranje aplikacije za internetsku prodaju za najčešće modele mobilnih telefona, potpuno novi model nagrađivanja vrijednosti… Projekt Konzumovih benzinskih postaja ide dalje… Cilj nam je stvoriti još moderniji maloprodajni lanac u kojem se kupci za najbolju cijenu neće morati odreći kvalitete.

Konzum je samo lani u razvoj uložio više od milijardu kuna. U što ste sve ulagali?
– Krizna 2009. bila je jedna od investicijski najintenzivnijih godina u razvoju Konzuma. Otvoreno je osam novih Super Konzuma, tri Maxi i na desetke malih prodavaonica, pa je samo u 2009. prodajna površina povećana za oko 30.000 m². Lani je otvoren i novi logističko-distributivni centar na Žitnjaku od 36.000 m², a poslovanje u veleprodaji proširili smo otvaranjem novog VELPRO centra u Šibeniku na više od 8.000 m². Intenzivno smo ulagali i u informatičku podršku, edukaciju i zaposlenike.

U prvom kvartalu 2010. ostvarili ste 7,7 milijuna neto dobiti, 82% više nego u istom razdoblju lani? Kakva su očekivanja u nastavku poslovne 2010.?
– Ti poslovni pokazatelji rezultat su fokusa na efikasnost, smanjenje troškova i optimizaciju svih poslovnih procesa. Međutim, nerazmjerno veći doprinos ukupnom rezultatu trgovine daje drugi dio godine. DZS je prije nekoliko dana objavio podatak o padu maloprodaje za travanj od 8% u odnosu na isti mjesec 2009. No, unatoč tome, optimistični smo. Očekujemo rast prometa zbog pozitivnog utjecaja turističke sezone i kao posljedicu velikih radnih i kapitalnih ulaganja u društvo koje će svoje efekte pokazati tijekom ove godine.

Kako se situacija na financijskom tržištu odražava na vaše poslovanje? Bilo je optužbi da rastete na račun dobavljača i da su predugi rokovi plaćanja.
– Bojim se da tu ima dosta nerazumijevanja. Prvo, dani plaćanja znatno se razlikuju ovisno o vrsti robe, ovisno o tome je li prehrambena ili nije. Osim toga, često se zaboravlja da oko 30% prihoda Konzuma čini veleprodaja koja podrazumijeva odgodu plaćanja, što nas stavlja u drukčiju poziciju u odnosu na isključivo maloprodajne trgovačke lance. Kad se to uzme u obzir, Konzumovi dani plaćanja potpuno su usporedivi sa stranim trgovačkim lancima na njihovim domicilnim tržištima.

Što vam je donijela akvizicija Jadrankomerca?
– Početkom svibnja dali smo najpovoljniju ponudu za kupnju 66% dionica Jadrankomerca u stečaju. Konzum kao zakupoprimac posluje u većem broju prodavaonica Jadrankomerca već više od 10 godina, a navedena akvizicija stvorit će preduvjete za dodatna ulaganja u te objekte.

Je li sad prilika i za neka druga preuzimanja?
– Svakodnevno pratimo aktualnu situaciju na domaćem, ali i regionalnom tržištu. Cilj nam je dodatno pojačati svoju poziciju u okruženju i akvizicije su tek jedan od mogućih načina dolaska do tog cilja.

Kako se Konzum nosi s regionalnim tržištem?
– Sa 15% udjela Konzum je trgovački lider u BiH, a u Srbiji najbrže rastući trgovački lanac. Uspjeh zahvaljujemo najviše fleksibilnosti i prilagodljivosti maloprodajne mreže potrebama lokalnih kupaca.

Koja su vam nova tržišta u planu?
– Interesantna su nam velika, nezasićena i nekonsolidirana tržišta popust Rusije i Turske. Upravo na tim tržištima za razliku od npr. tržišta zapadne Europe koja imaju visok stupanj zasićenosti i konsolidacije mi vidimo svoju šansu. Svjesni smo izazova koje to sa sobom nosi, ali smatramo da imamo dovoljno znanja, snage i fleksibilnosti da možemo uspješno provesti takav iskorak.

Je li izgledan ulazak jednoj Tesca ili Carrefoura na hrvatsko tržište?
– Carrefour, Tesco kao uostalom i drugi trgovački lanci su u ovom trenutku primarno okrenuti konsolidaciji svog poslovanja na tržištima na kojima već posluju kao i eventualnom ulasku na velika nekonsolidirana tržišta poput Kine, Rusije i Indije. Složeno i konkurentno tržište sa 4.5 milijuna stanovnika poput našeg po mom osobnom mišljenju sigurno im ne predstavlja prvi izbor.

Je li prodaja Kozma bila dobra odluka?
– Svakako. Od Kozma smo stvorili uspješan i prepoznatljiv brend koji će se i dalje razvijati. No odlučili smo se fokusirati na temeljni biznis, odnosno na prehranu, u čemu smo najbolji i u čemu ćemo tražiti svoj dodatni prostor.

Očekuje li nas dodatna konsolidacija domaćeg tržišta trgovine?
– Realno, da. Na njemu su prisutni gotovo svi vodeći europski trgovački lanci, a kako je to tržište vrlo malo, dugoročno nema prostora za profitabilno poslovanje svih. U svakom slučaju, bilo bi dobro da uz Konzum opstane i dio domaćih trgovačkih lanaca.

Koliko još ima prostora za širenje Konzuma u RH?
– U određenim regijama i dalje ima ozbiljnog potencijala za rast. U Splitu, drugom najvećem gradu u Hrvatskoj, imamo samo jedan Super Konzum, što ćemo uskoro promijeniti – otvorenjem novog i najboljeg Super Konzuma u Hrvatskoj. Primjerice, Pula, Rovinj, Karlovac, Rijeka i Osijek gradovi su u kojima nismo prisutni na zadovoljavajući način. Dakle, nije riječ samo o otvaranju novih lokacija nego i o prilagodbi strukture maloprodajne mreže potrebama lokalnog tržišta. (vecernji.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *