Josip Zaher, HUP – Slijedi konsolidacija hrvatskog maloprodajnog tržišta

O trenutnom stanju i perspektivi hrvatske trgovine razgovaramo s Josipom Zaherom, predsjednikom Udruge trgovine HUP-a.

Kako ocjenjujete trenutno stanje hrvatske trgovine, možemo li reći je li kriza iza nas i nazire li se oporavak?
Trgovina, maloprodaja u Hrvatskoj nije i ne može biti imuna na aktualno stanje ukupne ekonomije kada je stopa pada BDP-a u prvom kvartalu 2010. u odnosu na prvi kvartal 2009. u minusu za 2,5%, industrijska proizvodnja manja 6,6% i stopa nezaposlenosti između 17 i 18 posto. Ne čudi da je i trgovina na malo realno manja oko 8%. U svibnju je situacija nešto bolja te vjerujem da bi prvi znaci oporavka mogli doći krajem godine i to uz uvjet da turistička sezona ispuni očekivanja, odnosno da turistički sektor ostvari planirane prihode. Trenutačno možemo ocijeniti kako velika nezaposlenost nosi pad kupovne moći stanovništva te fragmentirano maloprodajno tržište. Svi ovi podaci pokazuju da smo još u recesiji. Dok kretanje obujma trgovine na malo u zemljama eurozone i EU-a bilježe blage pozitivne trendove u prvom tromjesečju 2010. godine, Hrvatska je odmah nakon Bugarske zemlja sa najvećim padom kretanja obujma trgovine na malo. Ostaje za vidjeti kako će se ukidanje kriznog poreza, odnosno nove stope poreza na dohodak odraziti na potrošnju građana.

– Kolika je važnost trgovine za oporavak hrvatskog gospodarstva?
Ako trgovina u Republici Hrvatskoj ostvaruje od 10 do 11% BDP-a, ako je u njoj zaposleno oko 250.000 djelatnika i kad se zna da su zadnjih 10 godina upravo u taj sektor bila najveća domaća i strana ulaganja koja se mjere milijardama kuna, onda ti podaci zasigurno govore o važnosti trgovine kao uslužne grane. Naime, maloprodaja je izuzetno važna djelatnost za oporavak ukupnog hrvatskog gospodarstva budući da je naš industrijsko-proizvodni sektor kroz nju profiliran velikim dijelom prema hrvatskom domicilnom tržištu. S druge strane, također kao uslužna djelatnost osigurava velik broj radnih mjesta u odnosu na ukupnu zaposlenost  te visoko ućešće u BDP-u.

– Koje mjere za poticaj razvoja trgovine očekujete od Vlade, koje su vaše sugestije i zahtjevi?
HUP je u stalnom dijalogu sa svm relevantnim partnerima tako da kontinuirano prema Vladi, odnosno resornom Ministarstvu gospodarstva te drugim institucijama, djelujemo i tražimo donošenje i provođenje određenih mjera koje bi pozitivno djelovale na daljnji razvoj maloprodaje.
Upravo sada radimo na mjerama za unapređenje trgovačke djelatnosti.Spomenut ću neke od njih. To su mjere za suzbijanje sive ekonomije te redefiniranje uredbe o određivanju kriterija i posebnih uvjeta za obavljanje trgovine u određenim vrstama prodajnih objekata. Radimo nadalje na smanjenju odnosno uklanjanju neporeznih davanja te na  mjerama u području nelojalne konkurencije te antidampinga. Nadalje, trgovina je ključni pokretač gospodarstva i domaće proizvodnje te pokretač međunarodnog tržišta i Vlada stoga mora i toj djelatnosti osigurati određene uvjete za opstojnost.

– Uz brojne akcije i sniženja trgovci tvrde du su im marže na rubu profitabilnosti dok potrošači misle da domaći trgovci mogu pružiti puno više i očekuju dodatan poticaj potrošnji. Može li se očekivati daljnji pad cijena i “agresivnije” prodajne akcije?
Na našem tržištu prisutan je konstantan pad cijena još od sredine 2009. godine kad je trgovina jedina odgovorila na apel Vlade i premijera oko zadržavanja cijena na određenoj razini, a zbog prijetnje inflatornih kretanja i recesije. Posebno su mali trgovci i manji trgovački lanci pogođeni ovim ratom cijena i agresivnim marketinškim aktivnostima većih trgovačkih lanaca, a zbog manjih prodajnih volumena, viših nabavnih vrijednosti artikala i slabije pregovaračke moći. Daljnji pad cijena ima limit i mislim da je dno dosegnuto.

– Primjećujemo sve širu ponudu i značajan rast trgovački marki koje su proizvedene u inozemstvu. Ugrožavaju li one opstanak pojedinih A-brendova i domaće proizvođače?
Na tržištu je prisutan cijeli niz robnih marki, od jeftinijih i manje kvalitetnih do skupljih i kvalitetnijih koji imaju šansu zadržati se dulje u budućnosti, etablirati se i profilirati na maloprodajnom tržištu. Zbog neelastičnosti potražnje, kao i kod svakog novog proizvoda tako i robne marke, čiji udio konstantno raste, djelomično ugrožavaju poziciju A brandova svih proizvođača. Oni se pak ne mogu ili nisu spremni oduprijeti tome na način da ulažu u tehnologiju koja je sada nerjetko zastarjela i nerentabilna, zatim u razvoj proizvoda i brenda te osiguraju dovoljno velike volumene proizvodnje na domaćem ili izlaskom na međunarodno tržište. S druge strane, najveća je opasnost za brendove koji su tržištu manje poznati te im prijeti veća opasnost da im se udio smanji nauštrb robnih marki.

– Kako komentirate najavu dolaska međunarodnih trgovačkih lanaca poput Carrefoura?
Iako su još u tijeku velike investicije u trgovačke centre ipak se počela osjećati zasićenost maloprodajnim kvadratima. Uz relativno malo i složeno tržište po mom osobnom uvjerenju ne vjerujem u skori dolazak Carrefoura, Tesca i drugih globalnih igrača. To potvrđuje i provedeno istraživanje AT Kearneya gdje Hrvatska ne zauzima visoko mjesto na ljestvici privlačnih zemalja za ulaganje u maloprodaju.
Naime, Carrefour i drugi veliki trgovački lanci svoju će ekspanziju nakon konsolidacije poslovanja na domicilnim tržištima, usmjeriti prema velikim odnosno mnogoljudnim zemljama Azije i Južne Amerike.

– Mislite li da će doći do novog preslagivanja trgovačkog sektora?
Sasvim sigurno. Naše tržište je bukirano sa nekoliko jačih domaćih, dva udružena te većinom europskih trgovačkih lanaca. Uz pad prodaje te uz konstantno smanjivanje cijena radi zadržavanja kupaca na ovako malom tržištu, nemoguće je ostvariti profitabilnost svih prisutnih koja bi osigurala daljnje investiranje. Dakle, uz konsolidaciju domicilnog hrvatskog maloprodajnog tržišta za rast i razvoj kompanije izuzetno je važna regionalna ekspanzija i okrupnjavanje tržišta na regionalnoj razini.

– Kako komentirate izjavu Sindikata trgovine kako je kriza i neradna nedjelja bila izlika poslodavcima za rezanje plaće i masovno otpuštanje radnike kao i to da poslodavci radnicima diskretno brane ulazak u sindikat?
Udruga poslodavaca trgovine ima korektnu suradnju i odnose sa sindikatom trgovine i kroz proteklo razdoblje tranzicije trgovine u Republici Hrvatskoj te smo zajednički odradili dosta projekata na području zakonodavstva i kolektivnog pregovaranja. Mogu reći uvijek, a naročito u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja, potreba i obveza svakog poduzetnika je da optimizira poslovne procese. Sa istim brojem zaposlenih, a jednim radnim danom manje, normalno je da broj zaposlenih nije u skladu sa potrebama radnog procesa. Poslodavci koji su članovi HUP-a poštuju etička pravila koja odavno postoje i nemam saznanja da je bilo tko od naših članova na bilo koji način ograničavao djelovanje sindikatu u bilo kojem obliku.

– Vode li se razgovori sa Sindikatom da se određene tenzije ublaže?
Već sam naglasio kako sa Sindikatom trgovine i njegovim vodstvom kontinuirano razgovaramo, imamo međusobno potpisani granski kolektivni ugovor, otvorene pregovore koji su pokrenuti na njihovu inicijativu te smo mi upravo ovih dana pokrenuli aktivnosti novih pregovora oko usklađenja kolektivnog ugovora sa zakonom o radu.

– Radi li HUP na zaštiti prava radnika?
HUP se zalaže za kreiranje uvjeta koji će omogućiti zapošljavanje i smatram da je upravo to najveća zaštita prava radnika.

– Možete li najaviti određene aktivnosti HUP-Udruge trgovine za drugu polovicu godine?
Aktivnosti naše Udruge trgovine određene su programskim godišnjim prioritetima, koordinirane sa aktivnostima HUP-a te aktuelnim stanjem u gospodarstvu. Dakle, od aktualnih to je svakako zastupanje interesa članstva, sudjelovanje u kreiranju izmjena zakona o trgovini  i drugih podzakonskih akata, rad sa sindikatima u trgovini na izmjenama kolektivnih ugovora te inicijativa Vladi i resornim ministarstvima sa prijedlozima za unapređenje i poboljšanje pozicije djelatnosti trgovine u RH.

– Što nam donosi najavljeni Pravilnik o stručnoj spremi za zaposlene u trgovini?
Donošenjem izmjena zakona o trgovini Ministarstvo gospodarstva mora u određenom roku donijeti pravilnik o posebnim uvjetima stručne spreme za obavljanje određenih poslova u djelatnosti trgovine. Otvorene su konzultacije u kojima sudjeluje HUP, HGK, Obrtnička komora i resorno ministarstvo. HUP je uputio prijedlog sa sugestijama i primjedbama koji ide u smjeru da najmanje uz srednju stručnu spremu za određena mjesta poslodavac internim aktima utvrđuje potrebne profile obrazovanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *