Prvi mjeseci ne nude optimizam

Uz dobru turističku sezonu i toliko potrebnu financijsku injekciju možda budemo svjedoci oporavka osobne potrošnje

Hrvatska maloprodaja ima dosta sličnosti sa susjednim zemljama, kao i tranzicijskim srednjoeuropskim tržištima. S jedne strane ukupan broj maloprodajnih objekata opada (1% manje nego prije 5 godina, a 2.2% ako izuzmemo ljekarne i benzinske postaje). No smanjuje se broj malih trgovina, a broj hiper i supermarketa raste.

Tako malih i srednjih trgovina mješovitom robom do 100 m2 ima 10% manje, dok hiper i supermarketa ima 36% više nego prije 5 godina (hipermarketa čak 120% više!). No zanimljiv je format trgovina od 100 do 300 m2 (tzv. Velike trgovine mješovitom robom) – one pokazuju zavidnu otpornost prema naletu velikih formata, pa se njihov broj u proteklih 5 godina ne samo održao, već je i porastao za 13%. Sve to dovelo je i do porasta ukupne maloprodajne površine, koja iz godine u godinu raste, i danas je 12% veća nego 2006.

Manje nezavisnih trgovaca
Nadalje, iako hiper i supermarketi čine manje od 4% svih maloprodajnih objekata, oni ostvaruju 45-50% ukupnog prometa. To sve teško da bi se moglo događati bez značajnog prodora trgovačkih lanaca (domaćih i stranih), koji sve više preuzimaju udio i u manjim formatima. Tako trenutno čak 66% trgovina manjih od 100 m2 pripada trgovačkim lancima, čak 75% kioska, 85% drogerija, dok je svaka treća ljekarna dio nekog lanca ljekarni (iako su ljekarne specifičan segment tržišta, s prostorom za daljnji razvoj i konsolidaciju). Premda neće nestati, činjenice pokazuju kako nezavisni trgovci gube boj s velikima.

Komadna prodaja prehrane u padu

Kriza u Hrvatskoj nažalost još je u punom jeku, i tek dolazak ljeta donosi ponešto živosti i bojažljivog optimizma zbog sezone (barem dok Grci štrajkaju). Stoga prva 4 mjeseca oslikavaju nastavak smanjenog prometa iz 2009. Prehrambene kategorije (uz napomenu da se to odnosi na one kategorije koje Nielsen mjeri svojim panelom trgovine u Hrvatskoj) bilježe tako pad od daljnjih 4,2% (financijski), pri čemu najveće minuse bilježe slane grickalice sa 7,6% manjom realizacijom i slatkiši (keksi, čokolade, bomboni) s minus 5,8%, dok s druge strane mesne prerađevine (salame, hrenovke, paštete) bilježe rast od 6%. Osim za mesne prerađevine, zajednički nazivnik je nastavak pada komadne prodaje te nešto manji pad vrijednosne prodaje.

Vrijednosni pad neprehrane
Košarica neprehrambenih kategorija (sredstva za čišćenje i pranje te za osobnu njegu) manja je 2,2% (ali svega za 1,6% manje komadno). Sredstva za njegu rublja (deterdženti, oplemenjivači i sredstva za uklanjanje mrlja) bilježe 7,6% manju realizaciju (ipak, svega 3,9% manje komadno), sredstva za čišćenje minus 2%, dok sredstva za pranje posuđa rastu 1,1% (čak 4% komadno). Slično kao i sredstva za njegu beba (financijski isto, ali komadno čak 6,6% više). Tome pridonose dva čimbenika – opće sniženje cijena i promotivne aktivnosti, te rast trgovačkih robnih marki. Postoji razlika u odnosu na prehrambene kategorije – vrijednosni pad veći je od količinskog.

Prostor za nove formate
Gledajući višegodišnje trendove, vidljivo jer okrupnjivanje i homogenizacija hrvatske maloprodaje. Pojedini formati, poput male trgovine iz susjedstva neće nestati, ali će gubiti na značaju. No uvijek će biti prostora za posebne formate poput drogerija, ljekarni, kioska. Mnogi mali trgovci nalaze načina kako se othrvati „čeličnom stisku“ hiper i supermarketa, no činjenice pokazuju ipak u sve manjem broju.

Prvi mjeseci ove godine još ne nude optimizam, no ipak su stope pada manje nego lani, a poneke kategorije bilježe i pluseve (ili su barem blizu „nule“). Nek nas vrijeme posluži pa turisti navale – možda tada uz ljetnu relaksaciju i toliko potrebnu financijsku injekciju i budemo svjedoci oporavka osobne potrošnje, tog generatora rasta gospodarstva.

Analizirao:
nielsen_logo-40-smallIvan Junaković, Nielsen
Voditelj Odjela za odnose s klijentima

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *