Visoke marže i PDV krivci za skupu hranu

maloprodaja-trgovina-potrosaci-ftdZbog nedostatne domaće proizvodnje i velikog uvoza, visokog PDV-a i prevelikih trgovačkih marži, hrana je u Hrvatskoj preskupa, i u rangu je cijena koje plaćaju, primjerice, Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Slovenija, Malta ili Portugal

Istraživanja Ministarstva gospodarstva pokazala su da u trgovačkim lancima marže na neke vrste povrća iznose i više od 60 posto, na voće i do 40 posto, a na pekarske proizvode oko 30 posto.

Na mesnim proizvodima, nadalje, trgovci zarađuju do 30 posto, na konzervama, tjestenini, čokoladi ili majonezi 20 posto, a kod mliječnih proizvoda marža se kreće oko 18 posto, piše Novi list.

Za dvadesetak posto, s druge strane, skuplji smo od, primjerice, Latvije, Slovačke, Estonije, Mađarske, Češke ili Litve, dok je hrana u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj za oko trideset posto jeftinija negoli u Hrvatskoj.

Hrvatska je apsolutni uvoznik hrane, prehrambena poduzeća i seljaci zajedno godišnje proizvedu hrane u vrijednosti oko deset milijardi kuna, no zato još uvezemo 15 milijardi kuna. Kod kuće proizvodimo malo, nedovoljno za pokrivanje vlastitih potreba, a ono što sami i proizvedemo, cijenimo preskupo.

Veliki, možda najveći dio kolača kroz svoje marže, uzimaju trgovci te država kroz PDV od 23 posto, kakav, kad je hrana u pitanju, ne poznaje niti jedna druga europska država. A što je veća trgovačka marža, plaćamo na kraju i više PDV-a.

Na ‘prvu’, marže u Hrvatskoj, kad je prehrana u pitanju, u rangu su europskih, i kreću se, tvrde sami trgovci, oko deset do 12 posto. Ipak, kako je riječ o poslovnoj tajni svakog trgovca, marže su u praksi i daleko veće.

‘Naša je trgovina preusitnjena i u investicijskom ciklusu, pa otud i njeni visoki fiksni troškovi. Opstati zato niti ne može bez visokih marži i drugih davanja koja se traže od proizvođača’, rekla je za Novi list prokuristica Kraša, Marica Vidaković, koja već duže vrijeme upozorava na previsoke troškove koje prehrambena industrija plaća trgovini.

Da bi opstale na policama trgovina, prehrambene tvrtke su prisiljene, često i ucijenjene, na rabate trgovini od 20 do čak 35 posto, jer im u protivnom trgovci otkazuju, i njihove proizvode zamjenjuju drugima. Dok je tako, zaključuje Vidaković, bit će sve manje domaće proizvodnje, a sve više uvoznih proizvoda. (Novi list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *