Kupci u krizi mjesečno idu u četiri trgovačka lanca, prije u dva

Ante Todorić: Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan – samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu.

trgovina-potrosac-midiNovi je potrošač racionalan, nepovjerljiv i štedi na hrani i piću. Na njegove odluke o kupnji najviše utječu niska cijena i akcija, tako da se trgovačkim robnim markama koje se sada već zovu “retail brandovi” – i u RH čine 16 posto vrijednosnog udjela u maloprodaji – daje sve veće značenje, pa i kompanije u njega sve više ulažu i puno se na njega oslanjaju – kazao je Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju Agrokora, na panelu Potrošačkih 360 i trendovima u maloprodaji u sklopu EBRD-ove i Infoarenine konferencije Food, Drinks & Retail 2010.

Makroekonomski faktori u regiji pokazuju da je projicirani pad BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku 1,6%, dok Srbija i BiH istodobno imaju rast od 1,7, odnosno 1%.

RH najslabija u regiji
“Najgore je prošlo, no izlazak iz recesije u regiji ne predviđa se do 2011. Turska je vodeća u pogledu oporavka uz očekivani rast BDP-a od 5,6% u ovoj i 5,2% u 2011. Oporavak slijedi i u Slovačkoj, Rusiji i Ukrajini, dok Hrvatska tek 2011. očekuje rast 1,6% (najslabiji u regiji), a Srbija 2,2%”, istaknuo je Todorić, napomenuvši kako u osobnoj potrošnji građana RH hrana i piće sudjeluju s čak 32,1%.

U Srbiji je to čak 46%, a u zapadnoeuropskim zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke samo 9,7, odnosno 11,22%. EU prosjek je 13,1%.

Hrvatski potrošač puno je oprezniji i puno više promišlja o kupnji. Europski indeks povjerenja potrošača je 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice, a da su kupci i sve manje lojalni i više štede, potvrđuje i istraživanje kako mjesečno idu u četiri, a prije krize u dva različita trgovačka lanca, dok je većini hrvatskih kupaca (56%) važno da je proizvod koji kupuju proizveden u RH.

Retail ostaje lokalan
Ipak, kupuju velika ekonomična pakiranja, na akcijama i u jeftinijim trgovačkim lancima, tako da RH čeka daljnji razvoj diskontnih formata prema tržišnom udjelu od 20%, kao i u EU.

No, Sparu Croatia, ustvrdio je njegov čelnik Helmut Fenzl, nije u interesu da ide njihovim stopama. U RH je trenutačno 90% preostalog tržišta na koje se mogu orijentirati i dovoljno su jaki da konkurenciju Lidla uopće nisu osjetili, kazao je Fenzl.

No, u hrvatskoj maloprodaji, gdje je velika konkurencija sedam velikih retailera, neizbježna je daljnja koncentracija i okrupnjavanje preuzimanjima, a vjerojatno i kapitalnim povezivanjima.

Pritom će, slažu se i drugi vodeći trgovci regije, opstati samo oni koji se budu prilagodili zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima.

“Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan – što potvrđuju i vodeći maloprodajni lanci poput Tesca, Carrefoura ili Walmarta, koji u određenoj zemlji drže i 70 posto udjela, a na globalnom tržištu samo 1-4 posto. Samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu”, tvrdi Todorić.

Kako bilo, kupci su u krizi dodatno evoluirali i više se nikada neće vratiti starim navikama. Na trgovcima je pak da im se što brže prilagođavaju, pri čemu su inovacije poput mobilnog šopinga, 2D plaćanja računa, drive-ina i internetske kupnje, self-check-outa… i te kako na cijeni.

Getro Mercatoru donosi novu ciljnu skupinu potrošača
Jedni su u krizi prodavali biznise, a drugi su, poput najvećeg retailera u regiji Mercatora, u krizi i akvizirali. Hrvoje Štorga, čelnik uprave Mercatora-H, kaže kako njihovu akviziciju Getroa mnogi drže nerealnom jer je Mercator pozicioniran kao premium brend na tržištu. No, s Getroom kao cash&carry formatom otvorili su si novu ciljnu skupinu na tržištu. Na pitanje koliko se razlikuju slovenski i hrvatski kupac Mercatora, Štorga kaže kako Slovenci troše znatno manje. No kriza nije samo u prvi plan stavila “retail” brend nego i tzv. customer marketing, kojim se prate svi detalji koji utječu na kupnju – koje su police ili pozicije najatraktivnije u trgovini, koje proizvode staviti u razini očiju, koje ispod, koliko se kupac zadržava na kruhu, svježem asortimanu… čak i kakvu glazbu potrošači slušaju. Kriza je pokazala da je 90% ljudi u krizi promijenilo navike kupnje, 70 ih kupuje opreznije i suzdržanije, 20% na akcijama… Od zemalja u regiji, u RH je najviše – više od 60% – potrošača koji znaju točne cijene proizvoda koje kupuju. (Večernji list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *