Trgovačkim centrima prepreke ne smetaju

west-gate-ftd1Neprekidno se tvrdi da stranci u Hrvatsku ne žele ulagati zbog birokratskih prepreka i složenog postupka za pokretanje posla. Takve tvrdnje, međutim, opovrgava činjenica da stranci već desetak godina masovno grade trgovačke centre, u čemu ih ne smeta ni ekonomska kriza, ni pad maloprodaje u 2009. od 15 posto.

Ove i iduće godine u Hrvatskoj se planira sagraditi desetak novih trgovačkih centara, potvrdila nam je Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Međutim, nije odgovorila na pitanje zašto trgovački centri ne osjećaju prepreke, a odgovor su izbjegli dati i neki upitani trgovački lanci. To je dokaz da pravi problem nije u papirima i dozvolama, nego u tome imaju li ulagači uvjeta za zaradu ili nemaju, piše Novi list.

Tamo gdje je lako zaraditi, investitori rješavaju sve potrebne papire, neovisno o teškoćama, objašnjava dr. Ljubo Jurčić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Jurčićeve riječi potvrđuje i slučaj švedskog lanca Ikea, koji je naišao na velik otpor u želji da otvori golemi trgovački centar u Rugvici, istočno od Zagreba. Međutim, Ikea nije posustala, pa očekuje da će centar s najmanje 250 prodavaonica, vrijedan više od 250 milijuna eura, otvoriti do kraja iduće godine.

Ništa neće zaustaviti, za nekoliko tjedana, ni otvaranje Arena centra na ulazu u Zagreb iz smjera Karlovca. Napreduje i gradnja Supernove, “najvećeg trgovačkog centra” u Hrvatskoj, u poslovnoj zoni između Zagreba i Zračne luke Pleso, također vrijednog oko 250 milijuna eura, a prije godinu dana je otvoren i Westgate s 260 prodavaonica, na sjeverozapadnom ulazu u glavni grad.

U proizvodnju u Hrvatskoj malo tko ulaže. Svjetskim trgovačkim lancima prepreke ne smetaju jer očito imaju zaradu veću nego što se misli. Robu nabavljaju ili proizvode jeftino i u golemim količinama, najčešće u Aziji, a prodaju je po cijenama prilagođenim onima u Hrvatskoj.

Ne smeta im ni to što je Hrvatska već sagradila 150 četvornih metara trgovačkih centara po stanovniku, čime se približava EU prosjeku od 192 metra, iako po kupovnoj moći znatno zaostaje za EU. Usto, većina centara usredotočila se na Zagreb, a već u Rijeci, Splitu i Osijeku ima ih puno manje.

Problem je što oko 4.000 malih naselja u Hrvatskoj nema nikakvu prodavaonicu, osobito u brdskim i otočnim područjima, primjećuje Milica Rakuša Martulaš.

Na pitanje može li se ograničiti otvaranje novih centara, ona upozorava da ne može jer se Hrvatska opredijelila za slobodno tržište. No, primjećuje da se na otvaranje novih trgovačkih centara može utjecati “urbanim planiranjem”, pri čemu oni trebaju dobiti i dozvolu Ministarstva gospodarstva. (Novi list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *