Trgovci: DM s najvećim maržama, Plodine prestigle Metro po prihodima

trgovina-kupci-lidl-ftdKonzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom s ukupnim prihodom od 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a na ljestvici trgovaca s najvišim maržama treći je, iza DM-a i Mercatora-H, s prosječnom maržom od 19,6 posto.

Najpovoljnije kupnje nudi Metro Cash &Carry, dok su DM-drogerie markt definitivno najskuplji trgovac u nas kad je riječ o maržama, koje su prva pretpostavka najbolje kupnje za potrošeni novac, kaže dr. sc. Vlado Brkanić, ovlašteni računovođa i revizor i analitičar RRiF-a.

Na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2009. Brkanić je, naime, proniknuo i u one poslovne tajne hrvatskih maloprodajnih lanaca koje se ne objavljuju, poput marže, financijske stabilnosti i slično i došao do zanimljivih rezultata.

Veća pokrivenost, veći prihod
Marža nije ništa drugo nego zarada trgovca na razlikama u cijeni robe u odnosu na njezinu nabavnu cijenu kojom se pokrivaju troškovi i stvara dobitak trgovaca. Pritom se ne smije zanemariti da u strukturi prihoda gotovo svih trgovaca čine i “police”, odnosno ulazak u trgovački lanac.

No po pitanju marže, u Metrou je ona višegodišnja konstanta, u prosjeku 10,7 posto, a u DM-u čak 32,6 posto, premda usporedivost DM-a s ostalim retailerima nije potpuna, s obzirom na puno uži asortiman u odnosu na ostale trgovce.

Slijedi ga Mercator-H s 26,6 posto prosječne marže, koji, kako kaže Brkanić, ni s drugom najvećom maržom u nas ne uspijeva konsolidirati negativno poslovanje, pa Konzum s 19,6 posto prosječne marže, dok uz Metro najniže marže imaju još Kerum, Spar i Billa.

analiza-trgovacki-lanci-large

Prema visini ukupnog prihoda, Konzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom s 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a druge su Plodine s 2,4 milijarde, koje su po prvi puta prešišale Metro, pa Mercator, Kaufland, Lidl, Billa…

Formula povećanja ukupnog prihoda svakako je veća što je veća prostorna (teritorijalna) pokrivenost trgovinama, što je, pokazalo se – a ne visina marže – presudno za čistu zaradu.

To potvrđuje i trećeplasirani Konzum, prema čijem se modelu ubrzano još uvijek šire Plodine i Lidl te Metro koji s najnižom maržom drži vrh ljestvice po zaradama, tvrdi Brkanić.

Prvo mjesto drži DM sa 106 milijuna kuna zarade, što znači da je na svakih 100 kuna ukupnog prihoda u DM-u zarađeno 6,86 kuna, odnosno 3,85 kuna čistog dobitka.

“To znači mudro upravljanje cijenama, robnim zalihama i prodajnim prostorima”, napominje Brkanić. No, zabrinjavaju gubici njih šest od 12 na ljestvici, pa se Brkanić pita hoće li oni pokrenuti opći rast marže i cijena i kod drugih trgovaca ili će doći do novih preuzimanja.

Po opsegu prometa, odnosno koeficijentu obrtaja zaliha, najbrži promet ostvaruju Kerum (11,29) i Metro (11,06), a najsporiji Mercator (7,68).

Lidl najmanje zadužen
Pokazatelj zaduženosti izračunava se usporedbom (podjelom) ukupne zaduženosti i ukupnog kapitala. Najmanju zaduženost, odnosno najpouzdanije financiranje u 2009. u nas je tako imao Lidl kojemu na jednu kunu vlastitog financiranja, odnosno kapitala, dolazi 0,23 kune dugova, dok Metro Cash&Carry na jednu kunu vlastitih izvora ima 0,66 kuna dugova. Najzaduženiji su Billa i Kerum kod kojih se u odnosu na lanjsku godinu zaduženost u 2010. još povećala.

Kod trgovaca na malo očekuje se da udio kapitala bude veći od 10 posto u odnosu na sveukupne izvore financiranja. Kerum će tako imati znatna ograničenja u daljem poslovanju, dok je Billa zbog gubitaka potpuno izgubila vlastiti kapital, objašnjava Brkanić.

Među 12 analiziranih trgovaca, prosječne neto plaće najveće su u DM-u, 8047 kuna, a najniže u Kauflandu, 2628 kuna. No puno ih je koji radnike plaćaju daleko ispod nacionalnog prosjeka, s obzirom na to da su u prosjeku i plaće menadžmenta.

“Ipak, lijepo je vidjeti da su najviše plaće ipak u korelaciji s najvišom maržom i zaradom”, napominje Brkanić.

Promet po pojedinom zaposlenom, koji je bitan pokazatelj učinkovitosti trgovaca, najviši je Metrou, DM-u i Lidlu – iznad 1500 kuna po zaposlenom, a najniži u Billi, Sparu, Tommyju i Mercatoru-H – ispod 900 kuna.

Poslovna izvrsnost trgovaca u Hrvatskoj u globalu je pozitivna, ali nije zadovoljavajuća. Kaufland, Getro, Spar i Billa lani su čak poslovali s gubitkom, većim i od kamata, no teško je prognozirati koliko je ugrožen njihov opstanak. U stranom su vlasništvu pa je pitanje samo koliko će se dugo tolerirati takvo poslovanje.

“Dosadne reklame s dnevnom cijenom, ponudom ili mamci s točkicama ne jamče povećanje naklonosti ili zadržavanje postojećih kupaca. Potrebne su žurne promjene”, zaključuje Brkanić. (Večernji list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *