Hrvati najrastrošniji u Europi

efzg-izazovi-trgovine-u-recesiji-largeTrgovina je kočnica razvoja nacionalnoga gospodarstva, sve dok police puni uvoznim asortimanom

Hrvatska trgovina ušla je u fazu zrelosti, kroz udjel u BDP-u i broj aktivnih subjekata razvija se sporije nego gospodarstvo u cjelini. Iznimka je rast zaposlenosti. Po tom parametru trgovina je rekorder u odnosu na trendove u ostatku nacionalnog gospodarstva, ali i prema rezultatima koje bilježe zemlje EU.

obuka-u-trgovini-graf-studeni-2010Uz bok Velikoj Britaniji
Premda sve članice Unije radi očite deindustrijalizacije bilježe veće zapošljavanje u trgovini, Hrvatska i tu obara rekorde po kojima je usporediva jedino s Velikom Britanijom dok Francuska i Portugal primjerice bilježe pad zaposlenosti, kazala je jučer profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Blaženka Knežević u izlaganju na temu Izazovi trgovine u recesiji održanom u povodu 90. obljetnice te visokoškolske institucije.

U svim tranzicijskim zemljama, a tako je i u Hrvatskoj, trgovina je razvijenija nego gospodarstvo u cjelini, ustvrdila je Knežević u svojoj prezentaciji.

S posljednjom tezom Knežević nije se složio Zdenko Segetlija, profesor osječkog Ekonomskog fakulteta.“Budući da za sobom povlači cijeli vrijednosni lanac maloprodaja je u Hrvatskoj kočnica i gospodarskog i ukupna razvoja”, naglasio je Segetlija iznoseći kao krunski argument činjenicu da trgovina poslovanje uglavnom temelji na uvoznom asortimanu.

“U 2005. na 4,5 milijuna stanovnika imali smo 3,5 milijuna četvornih metara prodajnog prostora, odnosno 10 kvadrata maloprodajne površine na 100.000 eura BDP-a. Istodobno BDP po stanovniku iznosio je 7700 eura, a svaki Hrvat je kroz maloprodaju te godine potrošio 2200 eura”, nizao je Segetlija podatke upozorivši da su Hrvati čak trećinu ‘per capita’ BDP-a potrošili kroz maloprodaju.

“Takav omjer nije evidentan nigdje, ni kod Slovenaca ili Mađara s kojima se volimo uspoređivati”, ilustrirao je navodeći da kod Austrijanaca i Nijemaca omjer iznosi 1:6.

Ulagači u šoping centre, prigovorio je Segetlija, hvale se novootvorenim radnim mjestima i šute o tome koliko je istodobno radnih mjesta ugašeno u ostalim sektorima.

Nelogične trendove unutar domaće maloprodaje Segetlija je ilustrirao i podacima da su trgovci obrtnici 2002. u prehrambenom asortimanu i proizvodima koji se vežu uz tu ponudu ostvarili 5,3 milijarde kuna prihoda dok su u 2009. pali na 3,4 milijarde kuna.

Nasuprot njima najveći nacionalni trgovački lanac Konzum 2002. imao je 4,1 milijardu kuna prihoda da bi 2009. zaključio s više od 12 milijardi kuna.

Jure Radoš, direktor prodaje Konzuma, ukazuje da nesrazmjer BDP-a s maloprodajnim prometom i kvadraturom prodajnih prostora po stanovniku nije problem razvoja maloprodaje, već je problem BDP-a koji ne raste dovoljno brzo.

– Trgovinski sektor je razvijeniji dijelom zbog Konzuma, a dijelom zbog toga što je otvoren i konkurentan. Konkurencija je natjerala Konzum da bude ono što je danas, izjavio je Radoš.

Analizirajući stanje na tržištu Radoš je ustvrdio da hrvatski potrošači trebaju više optimizma. Prema indeksu potrošačkog optimizma Hrvatska je druga najgora zemlja u Europskoj uniji.

Za kraj je ukazao na važnost edukacije djelatnika zbog čega je stvorena Konzum akademija u zagrebačkom naselju Sopot, u kojoj je već educirano više od dvije tisuće ljudi. Radoš ističe da je to centar za selekciju i edukaciju, te da ako netko želi postati zaposlenik Konzuma može doći u bilo koje doba u akademiju i proći testiranje i selekciju.

Značajan čimbenik hrvatske trgovine su obrtnici, službeni ljetopis Hrvatske za 2009. spominje 20.770 trgovaca obrtnika dok Hrvatska gospodarska komora koristi podatak o 38.410 aktivnih subjekata u trgovini od kojih na obrtnike otpada udjel od 54,1 posto.

“Oba podatka svjedoče o mogućem golemom utjecaju na tržišne trendove malih trgovaca obrtnika međutim, njihova snaga daleko je ispod potencijala radi toga što nisu prepoznali međusobno udruživanje, pogotovo u segmentu nabave”, ocjena je profesora Nikole Knege sa zagrebačke Ekonomije.

Prema statističkim podacima, iznio je Knego, ispada da su u razdoblju 2005.-2008. srednji i veliki trgovci izgubili na brojnosti dok su mali rasli.

Rast kao imperativ
zaposleni-u-trgovini-efzg-studeni-2010“Rast produktivnosti imperativ je opstanka trgovine međutim, obrtnici još nisu uspjeli iznaći model kako da postanu uspješni. Njihova je produktivnost, mjerena visinom ostvarenog prometa po zaposleniku 3,9 puta manja nego kod velike konkurencije”, izdvojio je Knego navodeći da u broju ukupno zaposlenih u trgovini obrtnici sudjeluju sa 17 posto, a u ostvarenom prometu tek sa pet posto.

“Smanjenje kupovne moći u uvjetima recesije tržišnu poziciju malih trgovaca još više problematizira,” upozorio je Knego.

Katedra za trgovinu najstarija je od 17 katedri na zagrebačkoj Ekonomiji. Korijeni joj sežu u 1920. kada je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet, preteča današnjeg Ekonomskog fakulteta, u koju se te godine kao prva generacija upisalo 715 studenata. S prošlom akademskom godinom na Ekonomiji je diplomiralo ukupno 13.500 studenata, magistriralo 3500 te doktoriralo 550, podaci su koje je iznio Nikola Knego. (Poslovni.hr, Liderpress.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *