Trgovci: Sniziti cijene mogu još jedino dobavljači

cijene-etikete-midiAnaliza je pokazala da su Hrvati smanjili potrošnju. Trgovci, tvrde na Ekonomskom institutu, zaradu bi mogli povećati daljnjim rezovima, no ‘praktičari’ kažu da je to neprovedivo

Prošlogodišnji pogubni pad prometa u maloprodaji od 15,3 posto u 2010. mogao bi se zaustaviti na 2,8 posto, procjenjuju na Ekonomskom institutu. Naime, pod vodstvom dr. sc. Ivana Damira Anića tim Instituta izradio je studiju “Učinci krize na trgovinu na malo” za Ministarstvo gospodarstva, Gospodarsku i Obrtničku komoru te istodobno dao i viziju izlaska iz krize.

Trgovci bi, stoji u studiji, trebali potaknuti građane na trošenje i poboljšati svoj krajnji rezultat ako u pregovorima s dobavljačima dogovore još niže nabavne cijene, povećaju prodaju te još više smanje troškove.

Svoje savjete ilustrirali su brojkama: uspiju li trgovci, primjerice, kupcima prodati pet posto više robe, tada njihova dobit raste 151,5 posto. Povise li cijene za 5 posto, dobit skače čak 287,8 posto. Ako dobavljače privole na rušenje cijena (5 posto), dobit raste 236,3 posto, a smanje li u istom iznosu troškove poslovanja, dobit se povećava 146,5 posto.

Kako je recesija promijenila potrošačke navike Hrvata, ponuđene naputke trgovci će teško provesti u praksi. Prema istraživanju, kupuje se samo ono što je najnužnije, vrebaju se sniženja i akcije te hrvatski potrošač, kako je pokazala analiza, “izražava iznadprosječnu lojalnost jednom trgovačkom lancu”.

Dio mjera nužnih za spašavanje branše koja u BDP-u sudjeluje sa 10 posto Anićev tim adresira i prema državi. Smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja, rješavanje nelikvidnosti, suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada – zadaće su Vlade.

Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a, tvrdi da trgovina više nema gdje rezati troškove, svedeni su na minimum.

Eventualni prostor za novo rezanje cijena u domeni je dobavljača proizvođača. Podaci za prvih devet mjeseci 2010. otkrivaju da dobit skupine velikih trgovaca ne prelazi jedan posto neto profitne marže, dok istodobno grupacija takvih tvrtki iz prerađivačke industrije ima dobit iznad četiri posto. Ne vidi ni prostor za rast prodaje.

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, kaže da savjeti Instituta moraju čekati bolje vrijeme.

U današnjim uvjetima nema prostora za dizanje cijena, a što se tiče veće količinske prodaje, tu su eventualno mogući gotovo zanemarivi pomaci.

Kod troškova poslovanja, kaže, ostalo je jedino otpuštati zaposlenike, no ta racionalizacija ima granice. “To je mač s dvije oštrice, većina trgovaca iskoristila je tu mjeru pa bi daljnji otkazi za rezultat imali nižu razinu usluge”, upozorava Vukelić.

Zahtjevi trgovaca


Vlada mora smanjiti doprinose

Vlada mora smanjiti doprinose na plaće i iz plaća, tako misli 81,1 posto poduzetnika i 80,9 posto obrtnika. Visoko suglasje je i kod zahtjeva za manjim PDV-om, to traži 73,9 posto poduzetnika i 70,8 posto obrtnika. Gotovo dvije trećine svih maloprodavača od Vlade traži fleksibilnije radno zakonodavstvo, manje neporezne namete i suzbijanje sive ekonomije, a njih 60,7 posto tvrdi da male i srednje tvrtke te obrtnici moraju dobiti potporu države, u protivnom je ugrožen njihov opstanak. Čak 39 posto menadžera očekuje novi val otpuštanja zaposlenika, dok njih 47,8 posto najavljuje smanjivanje investicija u dugotrajnu imovinu.

vukelic-evacic-midiU troškovima ostalo je jedino otpuštati, no i to ima svoje granice

Boris Vukelić, Ceh trgovaca

Trgovina više nema gdje rezati troškove, svedeni su na minimum
Martin Evačić, Uprava NTL-a (pd)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *