Miodrag Kostić: Za investicije u Hrvatskoj imam 100 milijuna eura

Nebrojeno puta uvjerili smo se da kriza može biti i problem i šansa. Ako smo u Ukrajini razvili uspješan biznis, ne vidim zašto ne bismo i u RH, kaže Kostić.

Miodrag Kostić, jedan od deset najmoćnijih srpskih gospodarstvenika, čije je bogatstvo procijenjeno na 300 milijuna eura, nedavno je na zagrebačkoj konferenciji Food, Drinks & Retail najavio velike akvizicije i u Hrvatskoj.

Srpski kralj šećera, kako mu tepaju, uspješan je, očito, u svakom biznisu koji je započeo, poljoprivredi, turizmu, nekretninama… Vlasnik je i najveće brokerske kuće u Srbiji, a navodno i najskuplje jahte na Jadranu, vrijedne 28 milijuna eura.

Među prvima probijate led među srpskim gospodarstvenicima u Hrvatskoj. Bojite li se administrativnih i drugih teškoća, kako obično strani ulagači percipiraju hrvatsko tržište?
I srpsko i hrvatsko tržište investitori percipiraju na sličan način – kao mjesta nepotrebne administracije i birokracije. No, ne bojim se. MK grupa već četiri godine uspješno posluje i na tržištu Ukrajine koje je, siguran sam, znatno kompliciranije po tom pitanju. Ako smo tamo razvili uspješan model biznisa, ne vidim razloga zašto ne bismo i na hrvatskom tržištu, koje je puno bliže i sličnije našem.

U Srbiji ste se već dokazali šećernim biznisom, a ni u turizmu niste novi. Kako u krizi i recesiji prolazi vaš turistički biznis na Kopaoniku?
Srbija nije tradicionalno turistička zemlja poput Hrvatske. Imamo nekoliko pravih turističkih bisera, od kojih je Kopaonik, rekao bih, glavni. Recesija se za prethodne zimske sezone osjetila, možda najviše i zbog ukidanja viza za građane Srbije koji su željni novih destinacija i putovanja. Međutim, zahvaljujući velikom investiranju – a MK grupa je u dvije godine uložila gotovo 10 milijuna eura u turistički kompleks na Kopaoniku – te suvremenom pristupu u menadžmentu, inovativnosti i uvođenju novih turističkih proizvoda, očekujemo da će ova sezona biti znatno bolja.

U Hrvatskoj ste najavili ulazak u “morski” turizam i poljoprivredno-prehrambenu industriju? Na koje tvrtke ciljate?
Svako preuranjeno iznošenje detalja u javnost, pa i imena pojedinaca i kompanija, moglo bi utjecati na tijek pregovora pa nisam spreman govoriti o konkretnim imenima. Zasad mogu samo reći da razvijamo koncept poslovanja koji podrazumijeva da s istim menadžmentom, po potrebi i svim radnicima, ljeti vodimo hotelski kompleks na moru, a zimi na Kopaoniku.

Kolika će biti ulaganja MK grupe u Hrvatsku?
Spremni smo u unosan biznis u Hrvatskoj uložiti do 100 milijuna eura, od čega bih osobno investirao oko 30 posto vlastitog kapitala.

Kako vidite hrvatski turizam i svoju šansu na hrvatskom turističkom tržištu?
Hrvatsku obalu i turizam vidim kao fantastičan, nedovoljno iskorišten resurs koji ima odličan potencijal za daljnji rast i razvoj čak i do 500 posto. Uz adekvatne investicije, inovativan pristup i podizanje efikasnosti na svim nivoima u poslovanju, mislim da se može mnogo učiniti i u tom sektoru. Hrvatska obala ima prirodne resurse i povijesno naslijeđe, s kojim se može mjeriti malo koja svjetska destinacija. Takav bi se resurs trebao kapitalizirati tijekom cijele godine, ne samo ljeti.

Je li Hrvatska doista “tako lepa i tako blizu”, kakav je bio slogan za hrvatski turizam u Srbiji? Kakva je percepcija srpskih građana na spomen hrvatskog turizma?

Rekao bih da se ova percepcija polako mijenja u pozitivnom smjeru. Tome najviše doprinose vodeće generacije političara u obje zemlje i sve bolji međudržavni odnosi. U Srbiji postoje generacije koje su odrasle na hrvatskoj obali i za koje je asocijacija za “pravo more” neponovljiva kombinacija mirisa borovine i slane vode Dalmacije. Upravo su oni među prvima ponovno bili na hrvatskoj obali.

Trenutačno je i previše hotela u Hrvatskoj na prodaju? Je li to dobro ili loše?
Pitanje je za koga je dobro, a za koga loše? Loše je samo do momenta dok sve kompanije koje su u problemu ne pronađu prave investitore. Očito je da postoje ozbiljni problemi, a vjerujem najviše u dijelu hotelskog menadžmenta i same profitabilnosti poslovanja.

Zovu vas srpskim kraljem šećera? Osjećate li se tako s obzirom na to da ste kupili tri srpske šećerane za tri eura?

Točno je da smo kupili tri šećerane za po tri eura, no uvijek se nekako zaboravlja da smo s njima preuzeli i 40 milijuna dugova, da smo investirali više od 85 milijuna eura i osigurali još 80 milijuna eura obrtnog kapitala da bi sve to funkcioniralo. Dakle, govorimo o 200 milijuna eura, a ne o tri.

U kakve ste poslove ulagali u Ukrajini?
Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na tom zahtjevnom tržištu prilično težak. Naš biznis u Ukrajini vezan je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Iz Srbije smo u Ukrajinu izvezli samo svoj know-how iz agrobiznisa. Kada smo došli, u zakup smo bez problema mogli uzeti stotine tisuća hektara zemlje, cijene su bile jako niske, a ugovori dugoročni jer nije bilo potražnje. S vremenom se pokazala sva neuređenost političkog sistema, kao i velike administrativne prepreke. S druge strane, ne treba zaboraviti da je Ukrajina tržište od 54 milijuna stanovnika i da ima 42 milijuna hektara vrlo kvalitetne zemlje. U Ukrajinu smo dosad investirali 50 milijuna dolara, od čega je najveći dio bio naš kapital, a od EBRD-a smo uzeli 10 milijuna dolara kredita za gradnju najvećeg i najsuvremenijeg silosa u toj zemlji s gotovo 120.000 tona skladišnih kapaciteta.

Danas ste među 10 najbogatijih ljudi u Srbiji. Kako ste zaradili svoj prvi milijun?
Privatnim se biznisom bavim više od 20 godina, a sam sebe izdržavam još od srednje škole. Stjecanje prvog milijuna bio je proces, a ne trenutak, ali recimo da sam već potkraj osamdesetih godina živio sasvim dobro.

Koliko tvrtki danas imate?
Danas je MK Group jedan od najvećih poslovnih sustava u Srbiji. Tu imamo 35 poduzeća, u Ukrajini sedam, a na posredan i neposredan način zapošljavamo oko 5000 ljudi. Najviše poslujemo u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali i industrijama u poljoprivredi, poput šećerana. Od 2008. prisutni smo i u turizmu, a u sastavu MK grupe imamo i kompanije koje se bave IT tehnologijama, financijskim menadžmentom, nekretninama i slično.

Je li kriza idealna za širenje agrobiznisa i nove akvizicije?
Mi smo se nebrojeno puta dosad uvjerili kako kriza za neke može biti problem, a za druge šansa za rast. Na žalost, oni koji nisu na vrijeme reprogramirali svoje dugove, koji imaju prevelike troškove, probleme s likvidnošću, neosigurana potraživanja, preglomaznu administraciju i neefikasno poslovanje doći će u situaciju da ih prodaju vjerovnici, najčešće poslovne banke jer neće biti u stanju servisirati obveze. Tako će doći i do novog kruga privatizacije i novih akvizicija.

Kako je kriza općenito utjecala na vaše poslovanje na srpskom tržištu, kako na ostalima?
MK grupa je na vrijeme predvidjela dolazak ekonomske krize. Smatram da smo uspješno preduhitrili negativne posljedice i tu i na drugim tržištima na kojima poslujemo, u prvom redu u Ukrajini. Slabljenjem konkurencije zbog krize, tržišna pozicija MK grupe je u ovom razdoblju zapravo i ojačala. Još prije početka krize restrukturirali smo sve svoje kreditne obveze, tako da sada imamo pravilno raspoređen balans kratkoročnih i dugoročnih kreditnih obveza. (Večernji list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *