Uvoz jeftinog mesa ugrožava domaću proizvodnju

meso-stol-midiGovedarstvo je najjača stočarska grana, potom svinjogojstvo, kao i ovčarstvo i kozarstvo. No, tržište nije posve uređeno, jer jedne godine ima osjetnog viška stoke na tržištu, a već sljedeće godine velikog manjka, što jako pogađa uzgajivače stoke

Samo u prvih 11 mjeseci prošle godine u Hrvatsku je uvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti 153 milijuna eura, a žive stoke za čak 93 milijuna eura. Tek nešto manji bio je uvoz jaja i mliječnih proizvoda koji je iznosio 91 milijun eura.

Istodobno, izvezeno je 10.000 komada domaće junadi, i to samo u posljednja tri mjeseca prošle godine. To je prvi put u posljednjih 20 godina da je popularnog baby beefa, pored rekordnog izvoza, utovljeno između 2000 i 3000 junadi više od domaćih potreba.

No, potrebe domaćeg tržišta uvjetuju uvoz jeftinijeg mesa iz zemalja EU-a, ali i Južne Amerike, u prvom redu Argentine i Brazila.

Govedarstvo je najjača stočarska grana, potom svinjogojstvo, kao i ovčarstvo i kozarstvo. No, tržište nije posve uređeno, jer jedne godine ima osjetnog viška stoke na tržištu, a već sljedeće godine velikog manjka, što jako pogađa uzgajivače stoke.

Primjerice, samo za turističku sezonu potrebno je 140.000 komada junadi. To znači da uzgoj mora početi 10 do 11 mjeseci prije ljeta kako bi bilo dovoljno mesa za barem 80 posto turističkog tržišta, ali ipak kronično nedostaje bifteka i ramsteka za restorane, koji se zato moraju uvoziti.

Što se tiče svinjetine, prošle je godine nje bilo manje iz domaćeg uzgoja, oko 80 posto, jer su svinjogojci, posebno farmeri i klaoničari, u velikim problemima s likvidnošću.

Samo je lani u Hrvatsku uvezeno 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 posto otišlo za konzumne potrebe, dok je najviše uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu, na primjer 5000 tona špeka.

Proizvodnja peradarskog, pilećeg i purećeg mesa, kao i jaja, ima najveću domaću pokrivenost od čak 95 posto, iako se bijelo meso uvozi iz Južne Amerike, jer ga nema dovoljno u Europi.

Jaja se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 48.000 tona, što je blizu domaće potrošnje. No, nedostaje meda i šećera, koji je naš najjači izvozni proizvod. No ipak, samo na njihov uvoz lani se potrošilo 46 milijuna dolara.

No, dugoročna kriza imala je utjecaj na domaću proizvodnju mesa, jer su se proizvođači morali prilagoditi smanjenoj potrošnji, posebno skupljih proizvoda.

Primjerice, samo je MI Pivac, najveći domaći proizvođač pršuta i šunke, prije godinu dana stavio soliti 20.000 pršuta manje, jer očekuje »manju potrošnju« skupljih proizvoda u doba krize.

Što se tiče mlijeka iz domaće proizvodnje, nedostaje nam oko 10 posto mlijeka ili 100 milijuna litara mlijeka na godinu. Naime, nakon rekordne proizvodnje mlijeka 2009. godine (670.000 tona), uslijedio je trend smanjenja otkupa mlijeka za pet posto u prošloj godini.

Osim mlijeka, uvozi se konzumno mlijeko i fermentirani proizvodi, u prvom redu sir. S druge strane, iz Hrvatske se mlijeko i izvozi, ali mnogo manje no što se uvozi.

Mljekare imaju 18 posto veća potraživanja kupaca ove godine nego lani, a potrošnja mlijeka je pala na domaćem tržištu za više od pet posto. Mljekari se uzdaju u akciju »Mlijeko s hrvatskih farmi«, koja bi trebala povećati proizvodnju, ali i domaću potrošnju mlijeka.

Na podugačkoj uvoznoj listi nalazi se i riba, u vrijednosti 73 milijuna dolara. Riba i drugih morskih plodova, sudeći prema prometu na riječkoj ribarnici, ima dovoljno. Tjedni promet te ribarnice iznosi četiri tone ribe, u iznosu od 150.000 kuna.

No, cijene škarpine od 220 kuna po kilogramu, divljeg brancina od 200 do 220 kuna, škampa od 120 do 200 kuna te jastoga od 300 kuna mnoge će okrenuti prema jeftinijoj ribi iz uvoza.

stocna-hrana-midiZa uvoz stočne hrane 110 milijuna eura
Samo na uvoz stočne hrane u prošloj godini potrošeno je 110 milijuna eura. Osim toga, zbog rasta ulaznih troškova, prije svega kukuruza, koji je 60 do 70 posto skuplji nego lani, može se očekivati blagi rast cijena mesa i mlijeka. Stočna hrana, pa i ona za kućne ljubimce, slabo se proizvodi u Hrvatskoj. Sama proizvodnja nije toliko zahtjevna koliko je problem dolazak na tržište i njezin plasman pored multinacionalnih kompanija koje su već dugi niz godina prisutne na domaćem tržištu. Bitka za kupce vodi se od stočnih sajmova, pa do poljoprivrednih emisija, koje vrve prikrivenim reklamama za stočnu hranu.(Vjesnik)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *