Oporavak maloprodaje nagovještava gospodarski uzlet Slovenije

zmaj-slovenija-midiU Sloveniji se očekuje rast prodaje u trgovini na malo s ukupno 16,9 milijardi eura u 2011. na 19,7 milijardi eura u 2014. godini, što je rast od značajnih 16 posto

Slovenija je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Ako se pogledaju brojke od osamostaljenja obaju država do danas vidljiva su dva trenda: konstantni porast volumena ukupne robne razmjene s jedne strane te disproporcija trgovinske bilance koja ide u korist Slovenije s druge strane.

Naime, Hrvatska je posljednji put ostvarila pozitivnu trgovinsku bilancu sa Slovenijom još davne 1994. godine.

Najvišu razinu robna razmjena dviju zemalja dostigla je u pretkriznom razdoblju, 2008. godine, s ukupnim iznosom od 1,9 milijardi eura, da bi u godini potom strmoglavo pala za gotovo 500 milijuna eura.

U 2010. godini nastupio je postupni oporavak kada je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena iznosila 1,58 milijardi eura, što je povećanje za 10,8 posto u odnosu na godinu prije.

Pritom je hrvatski izvoz u Sloveniju u 2010. iznosio 697 milijuna eura, što je povećanje za 25,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok uvoz iz Slovenije iznosi 885 milijuna eura ili 1,7 posto više.

Drugi bitan pokazatelj su izravna strana ulaganja. Prema podacima HNB-a, od 1993. godine do zaključno 3. kvartala 2010. godine Slovenija se među zemljama ulagačima u Hrvatsku nalazi na 8. mjestu s ukupnim iznosom izravnih investicija od 1,1 milijardu eura.

U istom periodu Hrvatska je u Sloveniju plasirala jedva 93 milijuna eura izravnih ulaganja. Taj omjer će se u znatnoj mjeri korigirati nakon konsolidacije podataka o preuzimanju prehrambene kompanije Droga Kolinska od strane hrvatske Atlantic grupe vrijednog 382 milijuna eura.

Slovenska maloprodaja
Maloprodajni sektor u Sloveniji je u velikoj mjeri konsolidiran s obzirom da pet vodećih trgovaca zauzimaju više od 80 posto tržišta.

Zemljopisno gledano, planinski pejsaž Slovenije uvjetovao je razvoj velikog broja malih gradova i naselja sa značajnim udjelom ruralnog stanovništva.

Veliki suvremeni formati trgovina tako se mogu naći uglavnom u velikim gradovima, dok u brojnim manjim mjestima dominiraju male trgovine iz susjedstva čiju opskrbu osiguravaju veletrgovine.

Iz tih razloga, supermarketi i male trgovine su bez premca najvažniji maloprodajni formati, a ulaskom diskontera na tržište Slovenije i oni postaju sve važniji kanal prodaje.

Dovoljno je reći kako su Aldi i Schwarz grupa u relativno kratkom razdoblju zauzeli četvrto i peto mjesto među vodećim trgovcima mješovitom robom na slovenskom tržištu.

Prema podacima agencije ACNielsen, u proteklih sedam godina broj maloprodajnih objekata u Sloveniji smanjio se za 27%. Broj malih i srednjih trgovina mješovitom robom (do 100 m2, uključujući kioske i drogerije) smanjio se za 42%, dok se broj trgovina većih formata (preko 100 m2), izuzevši diskonte, povećao za 83%.

Brojčani udio hiper i supermarketa unutar svih maloprodajnih objekata je 20,6% u 2009./2010. te zajedno ova dva kanala ostvaruju 72,5% prodaje u Sloveniji. Važnost kanala supermarketa raste u posljednje tri godine, kao i važnost diskonata, dok trgovine mješovitom robom velikog, srednjeg i malog formata gube svoje potrošače.

Dominacija Mercatora
Neprikosnoveni tržišni lider je Mercator koji ima više od 1000 trgovina na 20.000 km2 površine države. Mercatorova mreža uključuje gotovo sve formate i veličine prodajnih objekata, od brendiranih hipermarketa u okviru vlastitih shopping centara do seoskih franšiznih trgovina u ruralnim područjima te nekolicine neprehrambenih formata diljem zemlje.

Mercator prate Spar Austria, domaći trgovački lanac Tuš trgovine, njemački diskontni lanci Aldi sa svojim brendom Hofer i Schwarz grupa s Lidlom te francuski Leclerc.

Gledajući ljestvicu 10 vodećih maloprodavača može se zaključiti kako slovensko maloprodajno tržište obilježava dominacija Mercatora koji posluje već duže od 50 godina.

Iako je njegov udjel u ukupnoj prodaji robe široke potrošnje prelazio 35 posto, pod utjecajem širenja diskontnih lanaca Aldija i Lidla udio Mercatora se posljednjih godina smanjio pa sada kontrolira oko 30 posto nacionalnog tržišta.

Unatoč tome, postojeći redoslijed s Mercatorom na vrhu kojega prate Spar i Tuš trgovine neće se promijeniti u kratkoročnom razdoblju. Diskonteri mogu ‘otrgnuti’ još poneki komad tržišnog kolača, no to neće ugroziti sigurnu lidersku poziciju Mercatora, zaključuje analitičar Planet Retaila Miloš Ryba.

slovenija-maloprodaj-graf-large
Rast unatoč recesiji

Maloprodaja u Sloveniji ostvarila je dobre rezultate u 2010. godini. Ipak, u usporedbi s prosječnim rastom u proteklom petogodišnjom razdoblju, u 2010. je zabilježeno znatno usporavanje tog trenda. Sporiji rast prvenstveno je uzrokovan utjecajem globalne recesije koja je snažno pogodila i Sloveniju.

Prema izvješću Euromonitor Internationala, najbolji rezultati u 2010. godini ostvareni su u prodaji izvan prodavaonica, što se posebice odnosi na segmente internet trgovine i prodajnih automata.

Nakon toga po uspješnosti dolazi prodaja prehrambenih namirnica kojoj je pogodovala rastuća popularnost diskontnih prodavaonica.

S druge strane, sektor neprehrane najjače je pogodila ekonomska kriza, a u okviru tog kanala najslabija kategorija su specijalizirane trgovine za kuću i vrt koje su ostvarile gubitak na godišnjoj razini.

Kod neprehrane potrošači su se uglavnom okrenuli prema segmentu drogerija koje su profitirale od dobrih rezultata stranih igrača poput dm-a i Muellera.

Štedljivost potrošača
Glavna obilježja slovenske maloprodaje u krizi ogledaju se u porastu štedljivosti potrošača, rastu prodaje živežnih namirnica i kupovine putem interneta.

Globalna financijska kriza prisilila je sve veći broj potrošača da se okrenu diskontnim trgovinama nauštrb supermarketa i hipermarketa. Popularnost diskontera u Sloveniji u proteklih pet godina stalno je rasla.

Potrošači se odlučuju za proizvode dobre kvalitete po prihvatljivijim cijenama, a to je upravo ono što diskonteri nude. Ubrzano širenje diskontnih trgovina u prvom se redu može pripisati dobrim rezultatima stranih diskontnih lanaca poput Hofera i Lidla.

slovenija-maloprodaja-formati-graf-large

Drugi važan trend je okretanje potrošača prema sektoru prehrane u okviru kojega je u 2010. godini posebno profitirao segment prodajnih automata. Napokon, okretanje potrošnje prema kanalu internet prodaje također je potaknuto globalnom recesijom.

Pogled unaprijed
U narednih pet godina za očekivati je da slovenska maloprodaja ostvari dobre rezultate, navodi izvješće Euromonitora. Vrijednosni rast u razdoblju 2011./2012. biti će usporen nakon čega se očekuje znatniji rast do 2015. godine.

Takva očekivanja temelje se na kretanjima u svjetskom gospodarstvu čiji se snažniji oporavak očekuje po završetku ove godine. U periodu 2010./2015. najbolje rezultate trebao bi ostvariti sektor trgovine izvan prodavaonica i to prvenstveno zahvaljujući rastu internetske trgovine i prodajnih automata.

Trgovina prehrambenim namirnicama također će ostvariti pozitivne stope za razliku od neprehrane za koju se očekuje da će i dalje biti najslabiji kanal prodaje.

Prema prognozama Business Monitor Internationala (BMI) u Sloveniji se očekuje rast prodaje u trgovini na malo s ukupno 16,9 milijardi eura u 2011. na 19,7 milijardi eura u 2014. godini, što je rast od značajnih 16 posto.

Rastuća vrijednost raspoloživog dohotka i stalni razvoj maloprodajne infrastrukture glavni su temelji za ovako optimistična očekivanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *