Počinje prehrambena revolucija

riza-proizvodnja-thumbGrupa znanstvenika na čelu s kineskim molekularnim genetičarom dr. Li Zhi-Kangom razvila je novu sortu riže – Green Super Rice – otpornu na bolesti i kukce, kojoj ne treba gnojivo i koja daje značajno veće prinose

U veljači ove godine u Afriku je stigla grupa znanstvenika predvođena kineskim molekularnim genetičarom dr. Li Zhi-Kangom. Njihov je cilj pokrenuti prehrambenu revoluciju, piše Asia Sentinel.

Zamašnjak revolucije je nova sorta riže koju je razvio Li, čelnik Instituta za usjeve Kineske akademije poljoprivrednih znanosti iz Pekinga, u suradnji sa stotinama znanstvenika širom svijeta. U razvoj nove vrste riže uloženo je 50 milijuna dolara.

Zajedno s genetičarima s Međunarodnog instituta za rižu (The International Rice Research Institute – IRRI) s Filipina, dr. Li je kroz 13 godina istraživanja, križajući stotine sojeva riže,  razvio novu sortu riže – Green Super Rice – otpornu na bolesti i kukce, kojoj ne treba gnojivo i koja daje značajno veće prinose.

Nova Zelena revolucija
Green Super Rice mogla bi naslijediti Zelenu revoluciju iz šezdesetih godina prošlog stoljeća koju je vodio dr. Norman Borlaug. Za svoj rad dr. Borlaug je 1970. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Još važnije je da se novi sustav opleminjivanja bilja koji su razvili dr. Li i suradnici može primijeniti i na proso, ječam, soju, čak i na pamuk. Dr. Li kaže da bi Green Super Rice mogla povećati prinose u Africi šest puta, na šest tona po hektaru. Kineski znanstvenici već su udvostručili prinose prosa, glavne hrane milijuna Afrikanaca.

“Naš cilj je preniejti tehnologiju kroz suradnju s afričkim znanstvenicima“, tumači Li. U drugoj fazi zajednički bi radili na razvoju nove sorte riže u Africi.

Riječ je o velikom pothvatu. U samo jednom projektu duž rijeke Niger u Maliju korišteno je 112 različitih hibrida Green Super Ricea i 33 prirodne sorte.

U okviru programa dr. Li je sa suradnicima posjetio Mali, Senegal i Mozambik. Radili su na proizvodnji sjemena i razvoju distribucijskog sustava koji bi milijunima Afrikanaca omogućio hranjiviju i raznovrsniju prehranu.

Sudjelovali su znanstvenici s IRRI-ja, Afričkog centra za rižu, kineskih sveučilišta i nekoliko afričkih institutucija.

Potraga za donatorima
Njihov rad podupire Fondacija Billa i Melinde Gates, koja je za projekt donirala 18 milijuna dolara. Uz pomoć  Fondacije Gates traže se sredstva kojima bi se financiralo širenje projekta Global Rice Science na sedam azijskih i sedam afričkih zemalja.

Oko 260 ljudi osposobljeno je za primjenu nove  tehnologije uzgoja i proizvodnje sjemena kako bi svoje znanje prenijeli na lokalne farmere.

Dr. Jauhar Ali, IRRI-jev koordinator projekta za Aziju, upozorava da je nužno pronaći financijere iz privatnog sektora. “Niti jedna tvrtka nije spremna uspostaviti nešto u Africi“, dodaje.

U projektu pomažu kineske građevinske kompanije koje grade u Maliju, kaže dr. Ali. U sklopu dobrotvornog projekta te kompanije prilagodile su oko 1000 hektara za uzgoj riže.

No, to nije dovoljno. Međunarodni istraživački institut za hranu (The International Food Policy Research Institute – IFPRI) iz Washingtona objavio je da ulaganja u agrokulturna istraživanja i razvoj u Africi stagniraju ili su u padu u većini regija.

Istraživanje provedeno u 32 afričke zemlje pokazalo je da su ulaganja u poljoprivredna istraživanja i razvoj porasla u mnogim većim zemljama, prvenstveno u Gani, Nigeriji, Sudanu, Tanzaniji i Ugandi, navodi IFPRI u priopćenju objavljenom prošlog tjedna. Ali u 13 zemalja ulaganja su pala.

“Čak i tamo gdje su ulaganja porasla, veliki dio novca potrošen je na poboljšanje niskih plaća i obnovu infrastrukture i opreme nakon godina zapuštenosti”, navodi se u izvješću o istraživanju.

Pad ulaganja u istraživanja i razvoj hrane poklapa se s rastom zabrinutosti da postojeći globalni kapaciteti za proizvodnju hrane neće biti dovoljni da se nahrani svo stanovništvo Zemlje. A procjenjuje se da će nas ove godine biti više od sedam milijardi.

Bez genetskih modifikacija
Zbog straha da hrane neće biti dovoljno sredinom prije petnaestak godina pokrenuta su u Kini obećavajuća istraživanja kojima bi se poboljšale karakteristike biljaka bez genetskih modifikacija – za razliku od onih utemeljenih na genetskim modifikacijama koje su pokrenuli prehrambeni divovi  Monsanto i Cargill.

Hibrid prosa Zhang (Zhang Hybrid Millet – ZHM), nazvan po svom tvorcu, kineskom znanstveniku Zhao Zhihaiju, udvostročio je proizvodnju na više od 12 metričkih tona po hektaru.

Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu pokrenula je uzgoj tog hibrida u deset afričkih zemalja, među kojima su Etiopija, Obala Bjelokosti, Nigerija, Gana, Benin i Senegal.

Kineski državni list China Daily navodi da se hibrid u Kini uzgaja na 266.666 hektara u 11 provincija, a godišnje povećanje prinosa iznosi 100 milijuna kilograma. Kao i Green Super Rice, sjeme je otporno na sušu, ekonomično je s obzirom na potražnju vodu i daje visoke prinose.

Dr. Jauhar Ali kaže da je tehnologija proizvodnje vjerojatno važnija od same riže. “Ova tehnologija stvorila je 50 sorti različitih biljaka, što je nevjerojatno. Prihvatili su je drugi znanstvenici i počela se širiti vrlo brzo.”

Za razvoj Green Super Ricea trebalo je 13 godina, no moderne sorte danas nastaju u samo pet godina. Dr. Ali naglašava da je projekt Global Rice Science namijenjen siromašnima.

Projekt za pomoć siromašnima
“Ne promoviramo profitnu, privatnu proizvodnju. Dobrobit mora biti za sve, o tome mnogo brinemo“, tumači dr. Ali. U suradnji s Kineskom akademijom znanosti promoviraju se lokalne kompanije u pojedinim zemljama, kojima se omogućava da besplatno preuzmu tehnologiju.

“Trudimo se prilagoditi sorte lokalnim sredinama. Podučavamo lokalne ljude tehnologiji i nastojimo razviti lokalne resurse. Program molekularne genotipizacije bit će podržan u svim azijskim i afričkim zemljama.

Obučit ćemo lokalne znanstvenike, tako da će se zemlje osoviti na vlastite noge, bit će u stanju zadovoljavati vlastite potrebe. Riječ je o ljudima koji ne znaju što je gnojivo“, objašnjava dr. Ali.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća dr. Norman Borlaug vodio je projekt razvoja riže s kratkom stabljikom koji je znatno pridonio smanjenju gladi u svijetu – podigao je prinose pet puta i održao na životu milijune ljudi.

No, sorta riže koju je razvio dr. Borlaug, IR8, i sorte proizašle iz nje zahtijevaju intenzivnu gnojidbu i pesticide. Pesticidi osiromašuju vodu kisikom i zagađuju rijeke i estuarijske delte. Dr. Li kaže da Kina na oko 7 posto globalnih poljoprivrednih površina s kojiam raspolaže potroši trećinu gnojiva proizvodenog u svjetu.

U projekt su ukjučeni znanstvenici iz 18 zemalja i 36 institucija. Oko dvije tisuće kineskih znanstvenika na projektu radi više od deset godina.

Istražuju se stotine donatorskih sorti iz raznih zemalja kako bi se pronašle varijacije koje mogu odgovoriti na klimatske izazove, od suše do globalnog zatopljenja.

U proteklih deset godina zbog klimatskih promjena prosječna temperatura u kineskoj provinciji Heilongjiang porasla je za 2,5 Celzijeva stupnja.

Promjene se omogućile uzgoj riže u područjima u kojima se ona ranije nije mogla uzgajati, ali istovremeno su negativno utjecale na mnoge druge biljne vrste.

Povratno križanje

“Povratno križanje“, pod kojim imenom je proces poznat, uključuje križanje hibrida s jednim od svojih roditelja ili genetski sličnom sortom kako bi se razvila sorta boljih svojstava.

Ispitivanja uz pomoć molekularnih markera su obuhvatila 46 roditeljskih biljaka i 500 donatora.

U jednoj studiji istraživačima je trebalo šest godina da povratnim križanjem triju sorti riža s 203 različitih donatora postignu veću otpornosti na štetočine, salinitet, potapanje i nedostatak cinka.

Očekuje se da će trebati još dvije godine da se stvori riža prilagođena uzgoju u afričkim zemljama u kojima se projekt odvija.

Potrošnja riže na afričkom kontinentu raste 6-7 posto godišnje i sve je više nedostaje. Afrika uvozi 10 milijuna metričkih tona riže godišnje, što ju košta 4 milijarde dolara. (Bankamagazin)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *