Hrvati u šoping centrima godišnje ‘ostave’ čak 12 milijardi kuna

trgovacki-centri-vizual-kupci-ftdNa ljestvici 38 zemalja Europe, Srednjeg Istoka i Afrike (EMEA) u koje se internacionalni brendovi planiraju širiti u 2011. godini, Hrvatska se nalazi u sredini – nije najpoželjnija, no niti najmanje atraktivna za ekspanziju

Prema istraživanju tvrtke CB Richard Ellis Hrvatska se nalazi na 20. mjestu na ljestvici ‘atraktivnosti’, budući da je 14 posto trgovaca navelo da u planovima za širenje u 2011. godini vidi Hrvatsku.

Najinteresantnija za ekspanziju je i dalje Njemačka, gdje se planira širiti 41 posto od 212 vodećih trgovaca, a slijede ju Poljska i Francuska u koje se planira širiti svaki treći brend.

Činjenica da je hrvatsko tržište malo te da je, zahvaljujući gradnji značajnog broja šoping centara posljednjih godina, postalo prilično zasićeno trgovačkim kvadratima sigurno je jedan od razloga što Hrvatska stranim trgovcima nije na vrhu ljestvice atraktivnosti za širenje.

Prema podacima CBRE-a broj trgovačkih kvadrata na 1000 stanovnika u Hrvatskoj trenutno je veći nego prosjek u 27 zemalja Europske unije. Hrvatska ima 900 tisuća kvadrata trgovačkih centara, a Zagreb čak 300 tisuća.

“U odnosu na ukupan broj trgovačkih kvadrata u Europi možemo zaključiti da je tržište Hrvatske zasićeno. Postoje još pojedini gradovi gdje postoji potražnja, no četiri najveća grada u Hrvatskoj, pogotovo s projektima u razvoju, zasićena su trgovačkim kvadratima”, kaže Emanuel Bakić iz CBRE-a.

Hrvati najviše troše na odjeću
Unatoč tim pokazateljima kao i tome da je kupovna moć u Hrvatskoj daleko ispod europskog prosjeka te podacima koji govore o tome da se popunjenost postojećih centara smanjuje (u Osijeku je 10 posto slobodnih prostora, a u Splitu 13 posto) i dalje se najavljuje gradnja novih centara.

Jedan od razloga možda leži u podacima iz istraživanja austrijske agencije RegioPlan Consulting, koji govore da Hrvati troše na odjeću više od svih u središnjoj Europi.

Prosječno hrvatsko kućanstvo, prema tom istraživanju, na odjeću izdvoji oko 930 eura na godinu, dok Slovaci potroše 750, Česi 580, a Poljaci tek 520 eura.

Da su Hrvati itekako prigrlili trgovačke centre, osim toga, pokazuju i brojke o potrošnji u tim centrima – prema nekim procjenama Hrvati u šoping centrima godišnje ‘ostave’ čak 12 milijardi kuna.

“Prema našim saznanjima do kraja 2012. planirano je otvorenje sedam trgovačkih centara. Prva faza Supernove u Buzinu, Lumini u Varaždinu i Vendi Park u Slavonskom Brodu, prema riječima investitora, trebali bi biti otvoreni do kraja 2011. godine, dok bi do kraja 2012. bila otvorena preostala četiri centra – Zapadni trgovački centar u Rijeci, manji trgovački centar na Horvaćanskoj cesti u Zagrebu, City Center One East u Zagrebu i Mall of Split u Splitu. Postoji mogućnost da uslijed utjecaja krize gradnja nekih od navedenih centara bude prolongirana te da otvorenje istih ne bude u planiranom roku”, kaže Emina Cuturilo.

U bliskoj budućnosti, prema najavama investitora trebali bi se otvoriti i Supernova u Šibeniku, Ikea u Zagrebu (krajem 2012. Ili početkom 2013. godine), Histria Mall u Poreču te Šijana Centar u Puli.

Iako se svi stručnjaci za nekretnine ne slažu oko toga je li tržište zasićeno trgovačkim kvadratima ili ne, pa tako primjerice Nenad Peris iz Colliers Internationala smatra da s 211 četvornih metara na 1000 stanovnika još ima dodatnog prostora za razvoj trgovačkih prostora u Hrvatskoj, svi se slažu da će se investitori ubuduće okretati manjim gradovima, gdje će graditi manje lokalne centre sa miksom najmoprimaca koji će zadovoljavati svakodnevne potrebe lokalnog stanovništva.

“Nove trgovačke centre treće generacije možemo svakako očekivati još u Puli i Rijeci, a u manjim gradovima (iznad 5000 – 10.000 stanovnika) možemo očekivati razvoj retail parkova koji su se pokazali vrlo uspješnim konceptima”, kaže Peris.

Novi trgovački kvadrati koji će se sagraditi dodatno će zaoštriti konkurentsku borbu pa će centri, osobito oni smješteni u četiri najveća grada, morati tražiti nove modele privlačenja kupca. Kako bi preživjeli, morat će se diferencirati arhitekturom, zelenom gradnjom, konceptom ili zabavnim sadržajima. (Lider)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *