Trgovina dokazuje da smo još duboko u recesiji

trgovina-kolica-kasa-dijete-ftdTek s 5-postotnim rastom trgovine može se govoriti o stvarnom izlasku iz krize, objašnjava Dražen Lulić, ekspert za trgovinu konzultantske kuće Caper

U ožujku je promet u trgovini na malo realno pao 2 posto na godišnjoj razini, premda je nominalno porastao 1,3 posto. Tako je, prema podacima DZS-a, nakon osam mjeseci prekinut trend rasta potrošnje.

“Trgovina odražava ukupna ekonomska kretanja u zemlji i govori o kupovnoj moći stanovništva proizašloj iz raspoloživog dohotka i štednje. Hrvatska trgovina je još daleko od oporavka i tek kad ćemo imati realne stope rasta oko 5 posto (što je bio prosjek godišnjeg rasta prije krize) govorit ćemo o stvarnom izlasku iz krize“, objašnjava za Banku Dražen Lulić, ekspert za trgovinu konzultantske kuće Caper.

Još jedan dokaz da recesija traje je i obrazac potrošnje: “Odraz recesije na trgovinu je veći pad potrošnje neesencijalnih dobara u odnosu na hranu i piće. To dokazuje da smo još uvijek u recesiji, jer imamo uzorak potrošnje karakterističan za recesiju. Sociolozi također upozoravaju da u kriznim vremenima posao cvate kockarnicama i drugim poročnim biznisima. Primjetno je da potrošnja alkoholnih pića porasla 3 posto, a duhanskih proizvoda 5 posto. To je također uzorak recesijske potrošnje“, kaže Lulić.

Nelikvidnost
Iz HUP-a ipak imaju dobre vijesti: Nakon realnog pada prometa od 0,5 posto u 2008., zatim 15,3 posto u 2009., te 1,8 posto u 2010., za cijelu 2011. očekuje se realan rast maloprodaje od 2 do 4 posto.

Od srpnja 2010. pa do ožujka ove godine trgovina na malo bilježi rast na godišnjoj razini, pa iako su te stope rasta male ipak upućuju na blagi oporavak i nešto jači rast osobne potrošnje, kažu.

Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine pri HGK i izvršna potpredsjednica Agrokora potvrđuje da je iz podataka vodećih trgovačkih lanaca jasno da je u prvom tromjesečju došlo do blagog rasta: “Pokazatelji nisu identični za sve trgovce jer dolazi do preraspodjele prometa izazvanih sposobnošću pojedinih trgovaca da odgovore na izazove krize, pa se prometi sele iz manjih trgovina u veće, ali rastu i prometi malih trgovina ondje gdje su one konkurentne.”

No, trgovinu sve više paralizira nelikvidnost. Krajem 2010. bilo je više od 36 milijardi nepodmirenih obveza, pri čemu trgovački sektor generira gotovo trećinu tog iznosa.

“Sve se prelijeva na dobavljače koji s manje obrtnih sredstava ne mogu razvijati poslovanje. Izlaz je da odete u banku i tražite kratkoročnu pozajmicu. Banke sve to mudro koriste i skupo naplaćuju novac koji je vruća roba u uvjetima nelikvidnosti”, kaže Lulić i podsjeća da je država jedan od većih generatora nelikvidnosti, koja nije samo ekonomsko već i političko pitanje, pa u toj sferi treba tražiti i rješenje problema nelikvidnosti.

Težak rad u trgovini
Promjene su primijetili i u Sindikatu trgovine Hrvatske. Predsjednica Dragica Mišeljić kaže da, iako poslodavci podatke čuvaju kao zmija noge, primjećuju da se radnička prava čija je isplata ugovorena u novcu poput uskrsnica, božićnica i regresa gotovo isključivo isplaćuju u bonovima s obrazloženjem da nema gotovine.

Ona upozorava i na izrabljivanje zaposlenika u trgovini: “Kad bi se poštivao Zakon o radu i radilo 40 sati tjedno, imalo najmanje 12 sati stanke između dva radna dana, četiri tjedna godišnjeg odmora i slobodne nedjelje, a sve to u cilju da čovjek može mentalno i fizički izdržati raditi do 65 godina, u trgovini bi trebalo raditi još 30.000 ljudi. Direktiva EU dopušta prekovremeni rad od 18 sati tjedno, a nama su se lani javili radnici jedne tvrtke iz Dalmacije koji više od godinu dana nisu imali nijedan slobodan dan osim Božića i Nove Godine. U situaciji kad je 87 posto novozaposlenih na određeno vrijeme, najčešće od mjesec dana do tri mjeseca, radnik prestravljen za egzistenciju neće inspekciji rada priznati da ne može dobiti slobodne dane ili da mu nisu plaćeni prekovremeni sati. Zato se sve više i sve mlađi ljudi razbolijevaju, a ako krenu na bolovanja počnu dobivati ugovore na mjesec dana. Istrošeni i odbačeni padaju na teret državi, a to nije svrha Zavoda za zapošljavanje.” (Bankamagazin)

Komentari

  1. Aldi kaže

    Sheryl,Wondrous work dear, keep on inspiring pepole! I’m gonna run a feed from your blog here to my , as that nation are big fans of Robert Nesta Marley also.Stay Blessed my young Sis, and let us know when you’ll be in Toronto!Peace,Yuya Joe

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *