HAH: Kontinuiranim nadzorom do prevencije i sigurnosti hrane

zorica-jurkovic-largeNadležna tijela u Hrvatskoj u posljednje vrijeme kontinuirano provode mnoge kontrole u svrhu sprječavanja bolesti podrijetlom iz hrane. Hrvatska agencija za hranu od 2005. godine obavlja procjene rizika, zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane za ljude i životinje

Što je sigurna hrana, koje uvjete mora zadovoljavati te čime je njezina sigurnost danas najviše ugrožena pitali smo gospođu Zoricu Jurković, ravnateljicu Hrvatske agencije za hranu.

Kada i s kojim ciljem je osnovana Hrvatska agencija za hranu te koje su njezine djelatnosti?
Hrvatska agencija za hranu (HAH) osnovana je Zakonom o hrani 2003., a s radom je započela početkom 2005. godine. Zakonom o hrani iz 2007. godine došlo je do nekih promjena u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, tako da je uloga Hrvatske agencije za hranu u području procjene rizika značajno naglašena.

Danas Agencija obavlja znanstvene i stručne poslove procjene rizika, obavještava o rezultatima procjene rizika vezano uz zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane i hrane za životinje.

Usto, ona daje znanstvene savjete, znanstvenu i tehničku potporu zakonodavstvu, izrađuje znanstvene studije potrebne za unaprjeđivanje procjene rizika za područje zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje.

Hrvatska agencija za hranu nedavno je objavila istraživanje “Percepcija građana RH o rizicima iz hrane”. Recite nam nešto više o samom istraživanju te što najviše brine hrvatskog potrošača kada je u pitanju sigurnost hrane?
Provedbom velikog istraživanja pod naslovom “Percepcija građana RH o rizicima iz hrane” Hrvatska je postala prva država izvan Europske unije u kojoj je provedeno takvo istraživanje.

Naime, ovo istraživanje se provodi u svim zemljama EU svakih pet godina, na inicijativu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Upravo je razumijevanje percepcije potrošača ključno za naš rad i od iznimne je važnosti za međusobnu jasnu i učinkovitu komunikaciju.

Kada govorimo o rizicima povezanim s hranom, Hrvate najviše brinu ostaci pesticida u hrani, kvaliteta i svježina hrane, GMO te ostaci antibiotika i hormona u hrani. Nasuprot tome, zanimljiv je podatak kako ih najmanje brine neuravnotežena prehrana i pretilost, neovisno o zabrinjavajućim podacima o pretilosti u posljednje vrijeme u Hrvatskoj.

Imaju li Hrvati više povjerenja u hrvatsku ili u uvoznu hranu?
Čak 70 posto Hrvata ima više povjerenja u hrvatsku hranu i domaće autohtone proizvode. Moram priznati kako osobno nisam iznenađena tim rezultatom, jer je i u našim prijašnjim istraživanjima takav trend bio prisutan.

Vjerujem kako je i kampanja “Kupujmo hrvatsko” mnogo dobroga učinila za promociju hrvatskog proizvoda i njihovo pozicioniranje u svijesti potrošača. Veće povjerenje u domaće vjerojatno je dijelom uzrokovano i aktualnim europskim krizama vezano za rizike podrijetlom iz hrane.

Čime je sigurnost hrane danas najviše ugrožena te koje sve kriterije hrana mora zadovoljiti da bismo ju proglasili sigurnom?

Sigurna hrana je hrana koja, sukladno našem zakonodavstvu, poštuje i udovoljava uvjete za pravilnim uzgojem, proizvodnjom, preradom, distribucijom i čuvanjem hrane.

Pritom razlikujemo hranu životinjskog i biljnog porijekla, koje u konačnici moraju biti zdravstveno ispravne i kao takve stavljene na tržište, odnosno na raspolaganje krajnjem korisniku.

Svi parametri kojima hrana mora udovoljavati uspostavljeni su na osnovu znanstvenih istraživanja i pri stavljanju na tržište moraju udovoljiti rigoroznim zahtjevima čime se isključuje mogućnost da hrana, kao i hrana za životinje, predstavlja opasnost po zdravlje.

Unatoč tome, neki proizvođači hrane ne poštuju postavljene zahtjeve te zato ima slučajeva da hrana nije sigurna za konzumaciju.

Sukladno godišnjim izvješćima europskog sustava žurnog uzbunjivanja, najveći broj slučajeva odnosi se na sadržaj mikotoksina u orašastim proizvodima te povremeno žitaricama.

Treba naglasiti da uzrok ove pojave može biti nepravilno čuvanje hrane i skladištenje proizvoda, ali i utjecaj klimatskih uvjeta prilikom proizvodnje. Iz navedenog razloga razvijaju se različiti modeli praćenja i predviđanja meteoroloških i klimatskih uvjeta te se rade procjene za prevenciju i smanjenje rizika od pojavnosti mikotoksina.

Problemi također nastaju prilikom upotrebe nedozvoljenih sredstava za zaštitu bilja i veterinarskih lijekova. U svakom slučaju, nužno je voditi računa o dobroj poljoprivrednoj praksi, pratiti propise i poštivati karence, odnosno najkraći period vremena koje mora proći od posljednje primjene pesticida do berbe ili žetve. Isto se odnosi i na veterinarsko-medicinske proizvode prilikom liječenja životinja.

U kojem statusu je implementacija HACCP-a u Hrvatskoj i koje su sankcije za nepridržavanje propisanih standarda?

Subjekt u poslovanju s hranom mora provoditi postupke samokontrole razvijene u skladu s načelima sustava HACCP. Zakonom o hrani iz 2007. godine svi subjekti u poslovanju s hranom bili su obvezni uvesti HACCP sustav zaključno s 1. siječnja 2009. godine. Novčana kazna predviđena za nepridržavanje propisanih standarda iznosi od 50.000 do 100.000 kuna.

Na koje sve načine trgovci mogu utjecati na sigurnost hrane?
Sigurnost hrane podrazumijeva sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu duž cjelokupnog lanca prehrane “od polja do stola” koji uključuje proizvodnju, preradu i skladištenje hrane te transport i stavljanje na tržište.

zorica-jurkovic-govornica-largeDakle, trgovci kao subjekti u poslovanju s hranom, sukladno Zakonu o hrani, moraju sudjelovati u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane, dajući odgovarajuće informacije neophodne za sljedivost hrane, pokrenuti postupak povlačenja s tržišta proizvoda koji ne udovoljavaju zahtjevima zdravstvene ispravnosti hrane, surađivati s proizvođačima, prerađivačima i nadležnim tijelima. Sve upravo sa svrhom osiguranja sustava sigurnosti hrane tijekom cijelog procesa, jer lanac je jak upravo koliko je jaka njegova najslabija karika…

U posljednje vrijeme sve je popularniji trend “zdrave” i ekološki uzgojene hrane. U kojoj mjeri je ta hrana kvalitetnija i zdravija od klasične industrijske hrane?
Često korišteni pojam “zdrava hrana” odnosi  se kako na ekološke, tako i na konvencionalne proizvode. Naime, i jedni i drugi  moraju odgovarati zahtjevima sigurnosti hrane propisane zakonima. Vezano za pitanje eko hrane, ključno je da potrošač ne bude doveden u zabludu i zato eko proizvod mora  biti pravilno označen.

U Hrvatskoj se koristi znak “eko proizvod” i dodjeljuje se ekološkim proizvodima koji su proizvedeni sukladno propisima i pravilima za ekološku proizvodnju, a nad njima je proveden stručni nadzor i izdana je potvrdnica o ekološkoj proizvodnji.

Posljednjih godina u svijetu se bilježi povećanje trovanja hranom. Koji su razlozi za tu pojavu?
Bolesti prenosive hranom zaista jesu veliki javno-zdravstveni problem s kojim se susreću sve zemlje svijeta. Upravo iz razloga kako bi se one spriječile i svele na najmanju moguću mjeru uspostavljen je koncept analize rizika koji se temelji na procjeni rizika, upravljanjem rizicima te transparentnom i pravovremenom obavještavanju o rizicima.

Na taj način se uključuje i povezuje sve institucije sustava sigurnosti hrane da zajedno djeluju s istim ciljem. S obzirom na povećane potrebe za hranom, veliki rast proizvodnje hrane, razvoj novih tehnologija, sredstava i materijala koje se s tim povezuju, raste broj nepoznanica i rizika porijeklom iz hrane pa samim tim imamo učestale obavijesti o pojavi bolesti.

Treba istaknuti da zbog razvoja komunikacije u svijetu imamo dojam da broj bolesti prenosivih hranom raste,  međutim, stvaran broj “trovanja hranom” je u opadanju. S druge pak strane, rizici od nepravilne prehrane i nezdravog načina života, koje se manifestiraju kao pretilost, bolesti krvožilnog i srčanog sustava, u značajnom su porastu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *