Sigurnost hrane: Kolektivna odgovornost

sigurnost-hrane-grozde-midiOsim kontinuiranih mjera prevencije bolesti prenosivih hranom i štetnih učinaka hrane, nužno je donošenje zakonskih propisa od strane nadležnih ministarstava na osnovu znanstvenih preporuka kompetentnih institucija

Zdravstvena ispravnost hrane definira se kao ispravnost hrane u pogledu senzorskih osobina (miris, okus, boja, odsutnost mehaničkih oštećenja i mikroorganizama), sadržaja štetnih kemijskih tvari te dopuštene uporabe aditiva.

Umjesto zdravstvene ispravnosti često se koristi izraz neškodljivost, čime se naglašava da takva hrana ne šteti potrošaču ukoliko se priprema i konzumira u skladu s njenom namjenom.

Danas je sigurnost hrane ugrožena štetnim mikroorganizmima – bakterijama, virusima i parazitima, od kojih su najučestaliji Salmonela, E. coli, Campylobacter, Clostridium perfrigens, Rota virus, enterovirusi, Trihinela, Giardia lamblia i dr..

Opasnost predstavljaju i nedopuštena i neadekvatno korištena kemijska sredstva (npr. pesticidi, aditivi) te nova tehnološka dostignuća koja razvijaju nove rizike i sve su češća prijetnja zdravlju populacije.

“Priprema i konzumacija hrane izvan doma te pojava novih opasnosti u vidu patogena otpornih na antibiotike prepoznati su zdravstveni rizik za hranu”, tvrdi doktorica Đana Pahor iz Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Prema epidemiološkim podacima najčešći razlozi trovanja hranom u Hrvatskoj su neadekvatna priprema hrane, kontaminirane namirnice i pribor/posuđe, nepropisno skladištenje, čuvanje na neadekvatnoj temperaturi i kliconoštvo.

Nadzor
U Hrvatskoj nadzor nad hranom obuhvaća “domaći promet” i uvoznu hranu na granici. Procesom usklađivanja hrvatske zakonske regulative s pravnim stečevinama Europske Unije mnogi postojeći propisi su se modificirali, a u legislativu su se doslovno primijenili i mnogi propisi EU.

“To u praksi znači osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane u prometu na međunarodnoj razini, a kontrola podrazumijeva tzv. papirnati dio, kontrolu uzoraka hrane, higijenskih uvjeta u procesu rada s hranom te zdravstveni nadzor nad djelatnicima koji rade s hranom”, objašnjava Pahor.

Također, provodi se zakonom obavezna edukacija djelatnika o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni u radu s hranom.

Ukoliko se dogodi incident trovanja hranom postoji obveza razmjene informacija i obavještavanje javnosti na međunarodnoj razini i u tu svrhu je u Hrvatskoj 2005. godine ustrojena Hrvatska agencija za hranu.

Najsvježiji primjer takve razmjene informacija je slučaj pojave E. coli O104 u Njemačkoj. Naime, odmah po izbijanju zaraze u Njemačkoj hrvatski sanitarni inspektori temeljito su pregledali sve namirnice koje su došle iz Njemačke i Španjolske i nisu zabilježili niti jedan sumnjivi slučaj. Unatoč tome, hrvatski povrćari žale se da im pada promet iako je hrvatsko povrće sigurno.

sigurnost-hrane-lubenica-midiOdgovornost trgovca
Trgovci su samo jedna od karika u prehrambenom lancu od proizvođača do konzumenta, a prvi korak njihove odgovornosti je preuzimanje zdravstveno ispravne hrane od distributera ili proizvođača.

Pritom trgovac mora znati što gledati i kontrolirati kako bi mogao biti siguran u zdravstvenu ispravnost hrane koju će ponuditi svojim potrošačima.

“To uključuje kontrolu deklaracija, roka trajanja, izgleda ambalaže i njezine ispravnosti te temperature namirnice. Kontrola temperature uključuje mjerenje temperature samog prehrambenog proizvoda, ali i dostavnog vozila kojim je ono dopremljeno”, navodi Pahor.

Skladištenje i ponuda prehrambenih proizvoda na policama trgovine spada pod odgovornost trgovca i navedeno mora provoditi u skladu s dobrom higijenskom praksom (DHP), dobrom proizvođačkom praksom (DPP) odnosno prema načelima preventivne samokontrole (HACCP) u skladu sa Zakonom o hrani i pratećim provedbenim propisima.

A potrošači?
Potrošač je zadnja karika u lancu korištenja hrane, a pozitivni zakonski propisi propisuju da svi u lancu u svom segmentu moraju osigurati zdravstvenu ispravnost hrane.

Nakon što kupi prehrambeni proizvod u trgovini, kupac preuzima odgovornost za način čuvanja i konzumiranja hrane (u skladu s deklaracijom proizvoda), naravno pod pretpostavkom da je u trgovini dobio zdravstveno ispravnu hranu.

Prilikom kupnje mora prekontrolirati deklaraciju proizvoda te ga mora do trenutka konzumacije čuvati u skladu sa zahtjevima deklaracije. Također, tijekom pripreme za konzumaciju mora poštivati neke zakonitosti, kao što je npr. dobra termička obrada.

“Potrošač kao ciljna skupina svih koji ostvaruju profit na području industrije hrane predstavlja korektiv u smislu postavljanja zahtjeva za kvalitetom i zdravstvenom ispravnošću. Preko savjetodavnih službi nadležnih institucija može se informirati i ulagati pritužbe na neispravne proizvode”, zaključuje doktorica Pahor.

Trovanje hranom može biti dobar i opravdan  razlog za sankcije prema odgovornoj pravnoj i fizičkoj osobi, ukoliko se isključi osobna odgovornost potrošača zbog eventualnog nepridržavanja zahtjeva deklaracije vezano za postupanja s hranom (npr. konzumacija sirovog suhomesnatog proizvoda kojem na deklaraciji piše da se mora termički obraditi prije konzumacije).

PROGRAM POMOĆI CENTRA ZA KVALITETU HGK
Centar za kvalitetu HGK pokrenuo je Program pomoći članicama koje proizvode, prerađuju ili distribuiraju hranu. Program se temelji na upoznavanju gospodarstvenika s općim načelima Europskog prehrambenog prava te općim i specifičnim uvjetima za subjekte u cijelom prehrambenom lancu. Osnovni pristup u svim aktivnostima temelji  se na prosljeđivanju informacija, edukaciji i direktnoj pomoći u razumijevanju i načinu implementacije pravne stečevine EU u cijelom prehrambenom lancu. Cilj Programa je informirati članice i Županijske komore o postupcima i fazama prilagodbe kako bi se izbjegle ili smanjile negativne posljedice za gospodarstvo koje bi mogle proizaći iz nerazumijevanja ili nepoznavanja EU zakonodavstva. Aktivnost Centra ujedno je i jačanje svijesti o odgovornosti stavljanja neškodljive hrane na tržište, važnosti sustava kontrole utemeljene na analizi rizika te razvijanju i implementaciji preduvjetnih programa i sustava nadzora nad procesima temeljenih na načelima HACCP-a.
KONFERENCIJA O SIGURNOSTI I KAKVOĆI HRANE U RH
Peta konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane u RH, održana sredinom svibnja u Opatiji, okupila je oko 300 sudionika kako bi se predstavile novosti i raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kakvoće hrane u Hrvatskoj te najavile daljnje aktivnosti. Među sudionicima je bilo predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za hranu, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i dr.. Tijekom dva radna dana Konferencije prezentirano je ukupno 29 radova, a drugoga dana održana su tri programa i posebno interesantan Okrugli stol o komunikaciji, upravljanju i odgovornom izvještavanju o rizicima u hrani. Na konferenciji je zaključeno da je u Hrvatskoj potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se postigli najviši standardi zaštite zdravlja i interesa potrošača i osiguralo da hrana koja se proizvodi i stavlja na tržište bude sigurna. Proizvodnja sigurne i kvalitetne hrane uvjet je za izvoz na tržište EU, a sigurnost hrane za ljude i životinje mora se osigurati u čitavom lancu proizvodnje, prerade i distribucije, kao i pri uvozu i izvozu hrane.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *