Maloprodajno tržište BiH: Od tradicionalnog do modernog

bih-tradicionalna-trgovina-midiJak rast maloprodaje u BiH proteklog je desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema modernijem tržištu karakterističnom po supermarketima i hipermarketima

Razdoblje između 2008. i 2010. godine u Bosni i Hercegovini bilo je prilično nestabilno, počevši s inflacijom 2008. nakon koje su uslijedile financijska kriza i recesija u dvije naredne godine. Međutim, maloprodaja se u BiH tijekom 2010. godine oporavila, premda je gospodarstvo nastavilo stagnirati.

Prošlo je dovoljno vremena od početka krize i kupci su prilagodili svoje potrošačke navike i obrasce: smanjili su putovanja, odlaske u restorane i ulaganja u kućanstvo te racionalizirali potrošnju živežnih namirnica i mješovite robe.

Trgovci na malo također su prilagodili svoju ponudu te naglasak stavili na cijenu umjesto na dizajn, imidž i druge značajke dodatne vrijednosti.

Važno je naglasiti kako je jak rast maloprodaje u BiH proteklog desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema modernijem tržištu karakterističnom po supermarketima i hipermarketima.

U razdoblju između 2011. i 2015., pak, maloprodaju u BiH očekuju razvoj i rast s niske početne pozicije, s obzirom da se u 2010. Bosna i Hercegovina našla na začelju tržišta istočne Europe.

bbi-centar-midiTrendovi
Promjene u sektoru neprehrambenih proizvoda tek sad postaju vidljive, a za očekivati je da s povećanjem potrošačke moći kupaca prodaja neprehrambenih proizvoda prestigne onu prehrambenih. U posljednje dvije godine tome u prilog ide i sve očitiji trend koji se ogleda u pojavi sve većeg broja trgovačkih centara u gradskim središtima, kao što su BBI, Importanne i Alta. Većina ih se koncentrira prvenstveno na neprehrambene proizvode, ali obavezno uključuju i jednu prodavaonicu mješovite robe kako bi kupnju učinili što pristupačnijom.

Vodeći trgovci na malo neprehrambenim proizvodima natječu se kako bi unajmili prostore u novim, trendovskim trgovačkim centrima.

Usto, očekuje se kako će u BiH, s povećanjem tehnološke svijesti i s boljom zakonskom regulacijom, maloprodaja izvan prodavaonica nadmašiti onu unutar prodavaonice.

Konsolidacija
Konzum je i dalje vodeći trgovac na malo u BiH. Nitko se ne može mjeriti s njegovom agresivnom strategijom rasta. Za razliku od svojih najvećih konkurenata, kao što su Mercator, Interex, Bingo, Fis, Robot i dr., Konzum ne samo da gradi vlastite poslovnice već unajmljuje i agresivno preuzima druge trgovce na malo.

Tijekom 2009. i 2010. godine nezavisni trgovci na malo suočili su se s mnogim poteškoćama. Operateri nezavisnih supermarketa i hipermarketa našli su se pod sve većim pritiskom za spajanje ili preuzimanje od strane velikih ulančanih igrača.

S druge strane, mali nezavisni trgovci nisu predstavljali mete za preuzimanje tako da su obično morali ili zatvoriti ili pronaći odgovarajuću nišu.

Osim konsolidacije maloprodajnog tržišta, koja je općenit trend zamjetan u cijeloj istočnoj Europi, Euromonitor predviđa da će bosanskohercegovačku maloprodaju tijekom nadolazećeg desetljeća oblikovati i sljedeća tri kretanja: ulazak stranog kapitala, razvoj privatnih robnih marki i suzbijanje trgovine na crno.

Izravna strana ulaganja
Vlada je svjesna da BiH nema dovoljno sredstava za financiranje rasta svog gospodarstva i stoga je njezin stav prema izravnim stranim ulaganjima vrlo liberalan.

Broj i vrijednost tih ulaganja nije znatno zaustavila niti recesija u protekle dvije godine, no još uvijek ima više nego dovoljno prostora za nove ulagače, posebice u gradskim trgovačkim centrima.

U maloprodaji je već prisutan stabilan dotok izravnih stranih ulaganja jer vlada BiH ne pravi razliku između međunarodnih i domaćih trgovaca na malo.

Svi međunarodni trgovci u BiH imaju kćeri-kompanije čiji je status jednak onome domaćih kompanija. Dapače, međunarodne tvrtke zbog svojeg utjecaja na vlast imaju i bolji tretman.

Slobodno se može ustvrditi da će međunarodni trgovac na malo kada uđe na tržište BiH poslovati lakše od neke domaće kompanije. To ne znači da u BiH nema korupcije, već prvenstveno da se izravna strana ulaganja pozdravljaju te im se daje prioritet.

alta-centar-midiPrivatne marke
Posljednje su godine maloprodajnom tržištu u BiH donijele prilično nestabilnosti što je kupce prisililo da više pažnje poklone cijenama. To se poklopilo sa snažnim razvojem maloprodajnih lanaca koji su iskoristili priliku za poticanje prodaje svojih vlastitih robnih marki, što su kupci rado dočekali i doživjeli kao još jednu mogućnost uštede. Tako su mnogi isprobali njihove proizvode, posebno robu široke potrošnje, proizvode za njegu i ljepotu, papirnu konfekciju i higijenske potrepštine te proizvode za čišćenje doma.

Značajan broj kupaca bio je zadovoljan kvalitetom proizvoda, posebno imajući na umu da su ih većinu proizveli dobro poznati regionalni proizvođači. U prodaji privatnih marki u BiH vodeći je Konzum, a slijede ga Mercator s mješovitom robom i DM s neprehrambenim proizvodima.

Trenutačno tek nekolicina velikih trgovaca na malo u BiH u ponudi ima proizvode privatnih marki. Za navedeni period predviđa se da će i manji trgovci ponuditi svoje robne marke, a već sada se vide neki pokušaji domaćih igrača koji nastoje stvoriti bolje šanse za konkuriranje svojim međunarodnim takmacima: npr. Drvopromet d.o.o. i Ilma d.o.o.

bih-trgovacki-lanci-ljestvica-euromonitor-tabelaVrlo je vjerojatno kako će takvi pothvati stvoriti privatne marke koje će promicati domaću potrošnju i koje će se sviđati domoljubnim kupcima.

Neformalna maloprodaja

Tijekom ispitanog razdoblja neformalna je maloprodaja u BiH bila u opadanju jer je vlast primjenjivala strože kontrole i sankcije.

Ipak, tijekom 2009. i 2010. godine neznatno je ojačala zbog gospodarske nestabilnosti, ali to se smatra tek kratkoročnim trendom. Najprisutnija je u području luksuzne robe kao što su cigarete i alkoholna pića.

Za najveći udio neformalne trgovine odgovorni su mali, nezavisni trgovci mješovitom robom i prodavaonice specijalizirane za kombinaciju hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Posljednjih je nekoliko godina bilo posebno teško za nezavisne trgovce zbog širenja supermarketa i hipermarketa zbog čega je i vlast ponekad zažmirila na aktivnosti neformalne trgovine.

Međutim, za očekivati je kako će se udio neformalne maloprodaje smanjiti kad vlada nametne oštrije mjere za postizanje europskih standarda.

Nikola Košutić – voditelj istraživanja
euromonitor-international-logo-potpis

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *