RH gubi tržište od 25 milijuna ljudi

izvoz-kamioni-ftdUlazak u EU bit će jak udarac za hrvatsko gospodarstvo jer će Hrvatska morati izići iz CEFTA-e, gdje ostvaruje znatne izvozne zarade.

Zonu slobodne trgovine CEFTA osnovale su prije dvadeset godina – kao svojevrsno predvorje za EU – bivše komunističke zemlje poput Poljske, Češke i Mađarske, a bila je pozvana i Hrvatska, ali Franjo Tuđman taj je poziv odbio.

Nakon što su te zemlje primljene u EU, Hrvatska je ipak ušla u tu udrugu koju čine još Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Moldavija i Albanija – ukupno 25 milijuna ljudi, ne računajući RH.

Osnovno obilježje slobodne trgovine je trgovina bez gotovo ikakvih carina za većinu proizvoda, a u odnosu na ostale zemlje regije, Hrvati su to najbolje iskoristili.

Izvoz u zemlje CEFTA-e čini 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a s njima imamo i trgovinski suficit: lani smo im prodali proizvoda za 1,66 milijardi eura, dvostruko više nego smo od njih kupili.

Usporedbe radi, iz EU smo, unatoč tome što imamo zaštitne carine, uvezli roba za 9 milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde. BiH je nakon Italije i Austrije najvažnije hrvatsko izvozno tržište i njima smo lani prodali roba za više od milijardu eura.

Još važniji podatak za hrvatsko gospodarstvo je da BiH čini čak trećinu domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a upravo će taj sektor biti najteže pogođen ulaskom u EU.

S jedne strane, Hrvatska teško može konkurirati europskim proizvođačima jer ćemo izgubiti zaštitne carine za slatkiše, cigarete, dio svinjskog i goveđeg mesa, naranče, voće i povrće, a s druge će za mnoge proizvode poput mliječnih proizvoda, cigareta, slatkiša, mesa izgubiti mogućnost slobodnog izvoza u neke zemlje CEFTA-e.

Ukratko, ti proizvodi iz zemalja EU bit će u Hrvatskoj jeftiniji, dok će hrvatski proizvodi biti skuplji u BiH i Srbiji.

Kad su 2004. godine u EU ušli Slovenija i Mađarska, Hrvatska je upravo iz tog razloga uzela veći dio tržišnog kolača u Bosni i Hercegovini, a sada se ta prednost topi.

Dodatno, BiH, Srbija i ostale zemlje koje imaju sporazume s EU slobodno će moći izvoziti i bez ikakvih ograničenja u Hrvatsku sve proizvode osim teletine, vina, ribe i šećera.

Na 1. srpnja 2013. godine prestaju važiti svi ugovori koje zasebno ima Hrvatska s drugim zemljama, uključujući i CEFTA-u, a preuzimamo sve sporazume koje ima Unija.

EU s našim najvažnijim regionalnim tržištima, onima Bosne, Srbije, Makedonije i Crne Gore, ima sporazume o stabilizaciji i pridruživanju koji propisuju carine za uvoz iz EU. One su manje od regularnih, ali više nego ih sada imamo u okviru zone slobodne trgovine.

Tim zemljama, baš kao sada Hrvatskoj, ti sporazumi omogućavaju nesmetan izvoz na tržište EU, osim spomenute četiri kategorije proizvoda.

Hrvatskim tvrtkama koje su izvozile na tržišta CEFTA-e nove carine znače da će postati skuplje, a time i manje konkurentne, zbog čega će manje prodavati, manje zarađivati, uplaćivati manje poreza u državnu blagajnu i otpuštati radnike te seliti proizvodnju u druge zemlje.

Mišljenja stručnjaka su različita, od toga da je CEFTA tek petina izvoza koji se može nadoknaditi kroz Europsku uniju, pa do toga da nećemo moći nadoknaditi gubitak balkanske regije na tržištu Europe.

Izračune otežava i to što sada treba računati carine za svaki proizvod za svaku pojedinu zemlju, a svaka zemlja je ugovarala s EU drukčije klauzule.

Konkretan primjer je dala Tvornica duhana Rovinj. Cigarete su treći hrvatski izvozni proizvod u zemlje CEFTA-e i prvi u sektoru poljoprivrede i prehrane. U trenutku ulaska u EU, postat će im trostruko skuplje izvoziti u Srbiju, u BiH će umjesto nulte carine imati 15 posto davanja, za Makedoniju će biti gotovo dvostruko skuplji izvoz. U konačnici – oko 10 milijuna eura novog troška godišnje.

Predsjednik uprave TDR-a Davor Tomašković rekao je da će razmisliti i o tome da dio svoje proizvodnje zbog toga premjeste u neke od zemalja CEFTA-e, što bi bio udarac i za Rovinj i za Hrvatsku u cjelini.

Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Srbije postupno smanjuju carine na industrijske proizvode i za one grane koje u tim državama nisu posebno osjetljive, što pak može koristiti hrvatskim tvrtkama.

Ini, čiji proizvodi čine 20 posto izvoza u CEFTA-u i pojedinačno je prva po vrijednosti izvoza, neće se promijeniti ništa. Za proizvode poput crijepa, cementa i sličnoga, gdje u izvozu prednjači Nexe grupa, također se neće ništa promijeniti.

Isto je, primjerice, i s izvozom piva ili pšenice u Bosnu i Hercegovinu. No, dug niz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda bit će štićen u BiH i nakon 2013., a u Srbiji i nakon 2015. godine, rokova dokad te zemlje moraju ukinuti carine na uvoz ostale robe.

Hrvatske tvrtke, koje sada nemaju carine i barijere, dobit će ih, recimo, mesna industrija. Zbog toga je Neven Pivac, suvlasnik tvrtke Pivac koja izvozi mesne prerađevine u BiH i Srbiju, tražio da Vlada na vrijeme počne misliti kako pomoći izvoznicima.

Mliječna i konditorska industrija, ali i proizvodnja dječje hrane, također će dobiti nove carine, što će utjecati na Vindiju, Podravku, Kras, Dukat, Agrokor, odreda tvrtke koje su dosad imale velike koristi od CEFTA-e.

Iz Vindije su ipak odgovorili da ih ne zabrinjava veći trošak za izvoz u BiH, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, sva tržišta na kojima su prisutni.

Dražen Roškarić iz odjela za carinsko poslovanje tvrtke tvrdi da će kupci u tim zemljama biti spremni platiti eventualno i višu cijenu upravo zbog kvalitete i povjerenja, te da iz istih razloga očekuju i povećan izvoz na tržište EU.

Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK, kaže da je ključno do ulaska u EU osnažiti pozicije u zemljama regije poglavito dodatnom liberalizacijom sa Srbijom unutar CEFTA-e.

Razlog je što 45 posto cjelokupnog izvoza u poljoprivredi i prehrani završava u CEFTA-i, a Srbija je veoma značajno tržište.

U EU izvozimo sljedećih 42 posto, a u sve ostale zemlje svijeta 13 posto. Poljoprivredne i prehrambene proizvode i uvozimo iz EU – čak 68 posto, a iz zemalja CEFTA-e tek 11 posto.

Po ulasku u EU nećemo imati više kvote za ribu, vino, šećer i teletinu, ali ni dosad nismo uspijevali ispuniti kvotu za vino u izvozu. S druge strane, ukidanje zaštitnih carina povećat će uvoz.

Iako će biti i koristi od ulaska u EU, poput poticaja za izvoz i nova tržišta s kojima EU ima ugovore, regija je našim tvrtkama iznimno važna jer su na tom tržištu hrvatski brandovi dobro poznati.

Poljoprivredno-prehrambeni sektor i na hrvatskom će se tržištu suočiti s dodatnim pritiskom zbog ukidanja zaštitnih carina.

Valja očekivati da će neki prerađivači iskoristiti dostupnost konkurentnijih sirovina s europskog tržišta, no pitanje je hoće li se i tada moći nositi s konkurencijom sa zajedničkog tržišta.

Zbog nekonkurentnosti i drugih barijera samo su se rijetke domaće tvrtke i dosad uspjele probiti na tržište Unije iako nije bilo carina. Sada ćemo biti potpuno otvoreni za uvoz iz EU.

Premještanje proizvodnje u zemlje regije onih koji još nemaju tvornice je realna opcija, a nama treba biti cilj zadržati proizvodnju u Hrvatskoj, objašnjava Marković.

Ona dodaje da gospodarstvenici od Vlade očekuju lobiranje da Srbija što prije ratificira novi CEFTA-in sporazum, kojim je predviđena daljnja liberalizaciju trgovine između Hrvatske i Srbije, kako bi naši proizvodi zauzeli bolje tržišne pozicije do ulaska u EU.

Druga je opcija lobirati u Bruxellesu da se sa Srbijom i BiH smanje carine u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao što je to traženo od Hrvatske pri ulasku novih zemalja kod zadnja dva proširenja.

Tako bi se poboljšao položaj hrvatskih proizvoda i nakon ulaska Hrvatske u EU. Marković zaključuje da je za nas veoma važno da se zemlje regije, odnosno CEFTA-e, što prije integriraju u EU, te da im treba pomoći u tom procesu. I u konditorskoj industriji vrlo su zabrinuti zbog gubitka tržišta CEFTA-e.

Stjepan Bilić, koji predstavlja udruženje proizvođača Kondin, kaže da bi mogle biti izgubljene stotine radnih mjesta.

Posebno mu je neshvatljivo da ih Vlada uopće nije izvijestila što je pregovarano s EU. Konditorska industrija proizvela je lani 60.000 tona proizvoda – 32.000 je plasirano na domaće, 18.000 na tržište CEFTA-e, a ostatak u treće zemlje.

Već sad su pritisnuti konkurencijom. Zbog povećanog uvoza i pada izvoza nakon ulaska u EU realno je da proizvodnja padne i tri puta. Tim problemom još se nitko ne bavi, kaže Bilić.

Tvrtke će se, smatra Bilić, morati dogovoriti da ne rade iste proizvode, a i on kaže da valja očekivati iseljavanje proizvodnje u zemlje regije. Od Vlade očekuje pomoć, primjerice, zabranu uvoza u Hrvatsku proizvoda kojima je preostala samo još trećina roka trajanja.

Iako shvaća probleme prehrambene industrije, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić uopće ne dvoji da se puno više dobiva ulaskom u EU, nego djelomičnim gubitkom CEFTA-e.

On smatra da je bez Bosne i Hercegovine izvoz u CEFTA-u tek deset posto, a i da su zaštitne carine u Hrvatskoj uzrokovale da se tvrtke poput Podravke ili Krasa uopće nisu prilagodile za europsku konkurenciju.

Gubitak CEFTA-e vidi kao kratkoročni problem jer i Srbija i ostale zemlje sve više liberaliziraju svoje ugovore s EU i prije ili poslije će postati njen dio.

Iako smo mogli bez carina izvoziti u EU, postojao je niz necarinskih prepreka poput certifikata kvalitete i podrijetla. Sada ćemo mi biti dio tog tržišta i nema dodatnih provjera. Naravno da prehrambenu industriju čekaju teška vremena pa se čak mogu očekivati preuzimanja izvana i spajanja. Ali na kraju će i naši kupci imati jeftinije proizvode, a industrija će biti konkurentnija zaključuje Babić.

U HGK i u HUP-u misle da se malo može učiniti na vanjskoj politici kako bi se spašavalo tržište CEFTA-e. I predsjednik HGK Nadan Vidošević i predsjednik HUP-a Ivan Ergović kažu da se svaka tvrtka posebno mora pripremiti.

Ali obojica su poručili da Vlada može pomoći konkurentnosti domaćih tvrtki poticajima dopuštenima u EU. Ergović ističe da se privreda može rasteretiti i parafiskalnim nametima, smanjenjem poreza i cijene rada, a povećanjem učinkovitosti javne uprave: “Konkurentnost koju gubimo zbog carina možemo nadoknaditi tim mjerama. One će pomoći i u borbi na domaćem tržištu s konkurencijom. Od Vlade samo očekujemo jednake uvjete kakve imaju naši konkurenti u EU”. (Nacional)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *