Svježe meso: EU – potencijal i prijetnja

eu-mesna-industrija-ilustrationEuropska unija će zbog jačanja eura i skupih propisa Unije do 2016. u sektoru proizvodnje mesa izgubiti konkurentnost i ostati bez 23% udjela na tržištu

Zbog određenih propisa, ekonomske krize i tečaja eura, razvoj mesnog tržišta u Europskoj uniji nalazi se pred brojnim izazovima i nesigurnostima. Svinjetina je i dalje najomiljenije meso s godišnjom potrošnjom od 41 kg po stanovniku dok su među novim trendovima povećana potrošnja svježe peradi (22 kg; +1%) i smanjenje potrošnje goveđeg i telećeg mesa (16,5 kg, -2.5%).

Nadalje, proizvođače mesa čeka i reorganizacija distribucije svježeg mesa jer treba reagirati na stalno promjenjive i sve veće zahtjeve za europskim, neprimjetnim (bez obzira na zemlju porijekla) i poboljšanim sustavima distribucije.

U tome će postepeno profitirati veliki trgovci koji će ostvariti pregovaračke prednosti i moći postavljati uvjete, a proizvođačima koji će željeti očuvati svoju poziciju, preostat će jedino stalne proizvodne inovacije, posebno u svježem mesu.

S druge strane, građani EU inzistiraju na vrlo visokim razinama zaštite i imaju visoka očekivanja što se tiče kvalitete. Zbog toga su proizvođači mesa prisiljeni na stalne prilagodbe u svom vrijednosnom lancu, često u kombinaciji sa značajnim kapitalnim ulaganjima.

Tu su i strogi sustavi kontrole za svježe i obrađeno meso, kao što je HACCP (analiza opasnosti i kritične kontrolne točke), zatim praćenje (označavanje i dokumentiranje), visoke sigurnosne razine, npr. ISO 9001:2000, iskorjenjivanje većih bolesti životinja, ujednačeni nadzor i kontrolne mjere te visoko obučene veterinarske službe – svi kako bi zajamčili sigurnost hrane koja je prošla put od uzgoja do kuhinjskog stola.

GLOBALNI IGRAČI
Na međunarodnoj razini EU ima veći uvoz nego izvoz govedine (13,2%), ovčetine i peradi, a iako je i dalje jak međunarodni igrač u sektoru svinjskog mesa s 21,6% (iza Kine s 45,7%), ukupno je nastavila trend povećanog uvoza i stagnaciju ili smanjenje izvoza. Glavni proizvođači govedine su Brazil (14,8%) i SAD (19,5%).

Zbog veće domaće potražnje, povećala se i proizvodnja peradi u EU, ali ona je još uvijek malen globalni igrač s tek 11% (glavni proizvođači su SAD – 21%, Kina – 14% i Brazil – 13%).

Suočeni sa sve kompetitivnijim svjetskim tržištem, europski proizvođači posežu za različitim načinima suradnje i stvaranja sinergije. Razine konsolidacije su vrlo visoke. Tako je nedavno jedan od najvećih prerađivača u Europskoj uniji, s više od 6 milijardi eura prihoda, kupio 4. najvećeg mesnog prerađivača u EU.

STRUKTURNI IZAZOVI
Unutar Europske unije i dalje su izražene razlike između tvrtki zemalja Zapadne Europe i onih zemalja u razvoju. Kompanije zemalja u razvoju još uvijek nisu dovoljno velike kako bi svojom učinkovitošću konkurirale zapadnoeuropskim kompanijama, ali prisiljene su zadovoljiti njihova mjerila i jednako ulagati u tehnologiju, zdravstvene standarde, kvalitetu, preradu…

Vrlo je malo tvrtki na tim tržištima sposobno financirati takva ulaganja, a budućnost svih ostalih,manjih tvrtki i dalje je vrlo upitna. Kompanije u razvoju stalno zaostaju s povećanjem međunarodne konkurentnosti koju moraju karakterizirati veličina, visoka produktivnost radne snage i centralizirana, učinkovita organizacija.

Uspješne su u proizvodnji svježeg goveđeg mesa i peradi, ali ne i u proizvodnji svinjetine. Potražnja za mesom peradi vrlo je visoka u EU pa npr. hrvatska Koka d.d. izvozi govedinu i perad u Njemačku, Austriju, itd.

U ovakvim uvjetima, a ovisno o veličini tržišta, unutar mesne kategorije i dalje postoji uglavnom po jedan lider koji je zanimljiv kao potencijalni partner za međunarodnu suradnju.

Međutim, bez jasne strategije i dugoročno izvanrednih rezultata niti lideri tržišta niti njegovi tzv. “sljedbenici” neće biti održivi. S druge strane, proizvođači mesa u razvijenim zemljama vrlo će brzo povećati svoj udio, do toga će doći čim se otvore nova tržišta.

Budući da proizvodnja svježeg mesa i njegovo skladištenje i prijevoz zahtijevaju najveću moguću fleksibilnost, domaći proizvođači često ostanu nespremni na zahtjeve takve povećane logistike.

Potaknuti smanjenim carinama, strani proizvođači samo čekaju svoj ulazak na nova tržišta. Npr. u slučaju Hrvatske 35% carinskih obveza s ulaskom u EU će nestati, čime će doći do dosad najvećeg restrukturiranja proizvođača mesa. U “slučaju Slovenije” domaća se mesna proizvodnja smanjila za 40%.

NOVE MOGUĆNOSTI
Tržište hrane i mesa ima vrlo važnu ulogu u Hrvatskoj. Samo tržište mesa vrijedi 6 milijardi kuna. Doduše, točnu proizvodnju teško je procijeniti zbog sivog tržišta. Registrirana proizvodnja svinjetine iznosi oko 800.000 komada, a procjenjuje se na čak 1,5 milijuna, što znači da 40% udjela otpada na sivo tržište.

Prema međunarodnim mjerilima to je još uvijek mala proizvodnja – u odnosu na konkurente poput Danish Crowna s 23 milijuna svinja godišnje.

Domaće je tržište još uvijek premaleno, a pokazalo se da unosna proizvodnja mesa zahtijeva velike količine i širenje koje bi trebalo omogućiti dugoročne izglede i održivi razvoj.

Uz to, prilike koje proizlaze iz proizvodnje svježeg mesa dovode u pitanje sposobnost poduzetnika da povećaju proizvodnju i zadovolje skupe europske opskrbne standarde.

Jedan od najvećih hrvatskih proizvođača godišnje uzgoji i zakolje oko 50.000 svinja, što odražava njegov prilično malen kapacitet u usporedbi sa 100.000 svinja tjedno neke bolje opremljene europske kompanije. Zbog ovakvog tržišta i domaće potražnje od oko 60.000 uvezene smrznute svinjetine uzrokovat će ograničen manevarski prostor hrvatskim prerađivačima.

Domaći bi proizvođači stoga trebali suziti fokus. Tradicionalno tržište bivše Jugoslavije još nije zasićeno hrvatskim proizvodima. Novi priljevi svježeg mesa za igrače zemalja u razvoju poput Hrvatske značit će i nove mogućnosti.

Međutim, samo budu li oni inovativni, brzi i prilagodljivi i tako konkurentni kompanijama iz EU. Nedavne izjave vodećih proizvođača mesa upućuju na to da postoji potreba za svježim mesom iz jugoistočne Europe.

Kako će hrvatski prerađivači mesa nadvladati svoje strukturne nedostatke i iskoristiti proizvodnju svježeg mesa za tržište EU, istražit ćemo u idućem članku.

EU KOMPANIJE PRODUKTIVNIJE
U tvrtkama EU još su primjetni značajni propusti u poslovanju. Linije proizvoda kreću se od svježe svinjetine, govedine i peradi pa do raznih vrsta mesnih prerađevina. Posluju pod vlastitim markama i na strana tržišta ulaze s vodećim domaćim igračima, prerađivačima i trgovcima na malo. Ono što ih još uvijek razlikuje jest neprimjetna i sve razrađenija distribucija koja omogućuje brzu reakciju na promjenjive zahtjeve, posebno one na tržištu svježeg mesa. Svježa govedina, teletina i perad (u porastu) potiču promjene na tržištu kojima se moraju prilagoditi i veliki, ali i manji, ekskluzivni, distributeri i lanci.
Grafikon “Usporedba ključnih pokazatelja uspješnosti” prikazuje financijski i operativni KPI (ključni pokazatelj uspješnosti) 24 najbolja proizvođača i prerađivača mesa u EU. Neovisno o relativnoj veličini kompanije, primjetna je slična, visoka “prodaja po zaposleniku” – između 26 i 350 tisuća eura. Proizvodna efikasnost, koja najbolje odražava međunarodnu konkurentnost i razvijenost kompanije, kreće se od 40 do 75 tisuća eura. Treće, dugoročno isplativ rast i dalje je iznad 6% godišnje. Nadalje, ostali važni indikatori, kao što su ROA i odnos duga i glavnice, ključni su za razumijevanje iskoristivosti njihove dugotrajne imovine. Proizvođači s najboljim ključnim pokazateljima uspješnosti (KPI) stalno uspoređuju svoje rezultate te o njima izvještavaju svoje dioničare. U istraživanju europskog tržišta usporedili smo birane proizvođače mesa proglašene “najboljima u kategoriji”. Npr. “Danish Crown”, najveći prerađivač mesa u Europi, ima superiornu proizvodnu efikasnost i ROA indikatore u odnosu na one malih kompanija. Isto tako, najveći nizozemski prerađivač “Vioni Food Group” ima najbolje rezultate u “prodaji po zaposleniku”, a svojim dugoročnim rastom postavio je visoku ljestvicu svim ostalim igračima. Drugi, manje aktivni proizvođači, svoju priliku traže u poboljšavanju položaja u odnosu na sebi ravne. Crne točkice predstavljaju vodeće proizvođače mesa u EU te njihove financijske i operativne KPI-jeve u usporedbi s tvrtkama koje su unutar njihova područja “najbolje u klasi”.

Mjerilo performansi

svjeze-meso-graf

lothar-hessel-munich-partners-potpis

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *