Vrana: Niske cijene svježe hrane ugrožavaju proizvodnju

vrana-svjeza-hrana-largeKonzumacija svježe hrane u Hrvatskoj nije na odgovarajućem nivou, a domaći proizvođači svježe hrane nisu dovoljno zastupljeni u trgovinama

Poljoprivredno poduzeće Vrana d.o.o. smješteno je nedaleko od Biograda na Moru, a bavi se proizvodnjom svježeg povrća na otvorenom i u staklenicima.

Osim proizvodnje povrća, poduzeće se bavi i proizvodnjom krmiva za potrebe stočne farme te proizvodnjom mlijeka, a tu je i peradarska farma za proizvodnju svježih konzumnih jaja.

O proizvodnji i zastupljenosti svježe hrane na hrvatskom tržištu razgovarali smo sa Milivojem Milatom, članom Uprave društva.

Recite nam nešto o vašem poduzeću, od kad ste prisutni na tržištu te koje sve proizvodne usluge pružate?
Društvo Vrana d.o.o. nalazi se u sto postotnom privatnom vlasništvu Louise i Stevea Bubala.

Poduzeće se bavi raznorodnom poljoprivrednom djelatnošću, od kojih se posebno izdvaja proizvodnja jaja, mlijeka, povrća u hidroponiji u plasteniku, zemljani uzgoj povrća u stakleniku, proizvodnja povrća na otvorenom, zatim kiselog kupusa, krmiva, ratarskih kultura, stolnog grožđa, maslina, otkupom i kooperacijom te još nekim uslužnim djelatnostima.

Na tržištu smo prisutni od kad postoji i organizirana proizvodnja povrća na ovim prostorima, odnosno duže od 50 godina.

Koliko je isplativa proizvodnja svježe hrane u današnjim tržišnim uvjetima?
U današnjim uvjetima tržišta proizvodnja svježe hrane nije isplativa jer su cijene poljoprivrednih proizvoda u ovom trenutku preniske.

Smatram da je jedan od glavnih razloga takvom stanju to što je pojava escherichie coli u Europi stvorila višak robe na tržištu.

Također, lako je zaključiti da je svježa proizvodnja mnogo zahtjevnija od konzervirane jer u svakom trenutku morate imati kvalitetu, kvantitetu i kontinuitet, te ju brzo prodati ili kvalitetno skladištiti, što iziskuje više troškove i povećan rizik poslovanja.

Na čemu se temelji vaša proizvodnja svježe hrane, koji su godišnji pokazatelji u brojkama?
Naša godišnja proizvodnja iznosi cca 1000 tona robe u zatvorenom prostoru te oko 3000 tona povrća na otvorenom i cca 600 tona stolnog grožđa.

Društvo na oko 1000 hektara brutto površine ima organiziranu proizvodnju povrća na otvorenom, šest hektara stakleničke proizvodnje, dva hektara hidroponije u plasteniku te proizvodnju krmiva za potrebe stočne farme (oko 400 krava u laktaciji).

Tu je i peradarska farma za proizvodnju svježih konzumnih jaja čiji su planirani standardni kapaciteti 100.000 koka nesilica.

Podignut je i vinograd za proizvodnju stolnog grožđa na 30 hektara, a otvoren je i vlastiti pogon za proizvodnju kiselog kupusa, kapaciteta 100 tona u jednom turnusu.

Koliko ulažete u vlastitu promociju i je li, prema vašem mišljenju, konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj na odgovarajućem nivou?
Na žalost u promociju ne ulažemo previše, možemo reći osrednje. Poznati smo na jadranskoj obali te se oslanjamo na zasluženu prepoznatljivost kako na kontinentu, tako i na susjednim tržištima.

A što se tiče konzumacije svježe hrane u Hrvatskoj, smatramo da nije na odgovarajućem nivou i to prvenstveno zbog sveopće loše promocije, no ipak smo uvjerenja kako će se to u budućnosti promijeniti.

Jesu li veliki uvoznici svježe hrane na hrvatskom tržištu snizili cijene domaćim proizvođačima i u kojoj mjeri?
Naravno da su snizili i to poprilično. Sve je veća konkurencija na našem tržištu, a mi se borimo kako znamo i umijemo. U pitanje kvalitete nećemo ulaziti, ali kada govorimo o kvantiteti, na našem tržištu možemo pronaći povrće iz raznih krajeva, a nekako mi se čini, ponajmanje naše, odnosno hrvatsko.

Mislite li da su domaći proizvođači svježe hrane dovoljno zastupljeni u trgovinama?
Mislim da nisu jer se proizvodi neorganizirano što rezultira nedovoljnim količinama koje ne mogu zadovoljiti potražnju većih trgovaca.

Ništa se po tom pitanju na gospodarskom planu nije napravilo kako treba, odnosno nije se pružila adekvatna pomoć i podrška malim domaćim proizvođačima svježe hrane.

vrana-dostavno-vozilo-largeIma li Hrvatska dovoljno proizvodnih kapaciteta da namiri vlastitu potražnju za svježom hranom?
Sigurno da ima. Možda jedino nedostaje poduzetničkog duha, hrabrosti i naravno novca, odnosno dovoljno kapitala za veliki iskorak na tržište.

Možda zvuči paradoksalno zbog ogromnog broja nezaposlenih u našoj zemlji, ali nam nedostaje i radne snage. Teško je to objasniti, jedino se može konstatirati kako posao na poljoprivredi nije lagan, odnosno fizički je iscrpan.

Komentirajte članak

Ukoliko želite priložiti sliku uz komentar nabavite gravatar!