EU – prostor za strateška logistička partnerstva

logistika-vizual-ftdSuvremeni opskrbni lanac je dinamički sustav čije se funkcioniranje u prostoru očituje putanjama po kojima se odvija kretanje materijala, prijenos informacija i financijskih sredstava između subjekata opskrbnog lanca, koji su i sami prostorno određeni

Djelovanje opskrbnih lanaca omogućuje djelatnost koju obavljaju logistički operateri, a danas je nazivamo logistička industrija (iako je po svojoj prirodi uslužna djelatnost, djelatnost logističkih operatera neposredno stvara novu vrijednost povećanjem uporabne vrijednosti proizvoda), eng. 3PL Industry.

Ova vrsta industrije razvila se u uvjetima liberalizacije međunarodne trgovine, kao odgovor na rastuću potražnju za logističkim uslugama, koje uključuju planiranje, upravljanje, provedbu i nadziranje robnih tokova unutar globalnih opskrbnih lanaca.

Sada već davne 2002. godišnji prihod koji se u svijetu ostvario u ovoj djelatnosti procijenjen je na 130 milijardi dolara (prema United States International Trade Commission – USITC), s tendencijom daljnjeg rasta.

SVE SLOŽENIJI ZAHTJEVI
Najznačajnije strukturne promjene u logističkoj industriji Europe započele su stvaranjem jedinstvenog europskog tržišta bez carinskih barijera, a nastavljaju se daljnjim proširenjem Europske unije.

Te se promjene očituju u reorganizaciji i širenju distribucijskih mreža, koje od nacionalnih prerastaju u internacionalne, odnosno globalne, što postavlja sve složenije zahtjeve dobavljačima logističkih usluga.

Jedna od posljedica toga je trend okrupnjavanja u logističkoj industriji, gdje nositelji razvoja postaju operateri s globalno rasprostranjenim mrežama poslovnih jedinica, koji mogu ponuditi integrirane pakete logističkih usluga bez geografskih ograničenja.

Kako niti najveći globalni operateri ne mogu biti svugdje prisutni, tu se otvara prostor za strateška partnerstva. Tako lokalni operateri na svojem području mogu biti angažirani kao njihovi agenti, što svakako otvara mogućnosti i za buduće poslovanje logističkih operatera u Hrvatskoj, koji će se uskoro naći na jedinstvenom europskom tržištu.

RELATIVNI OMJERI

Podaci Državnog zavoda za statistiku, za prosinac 2010. godine, pokazali su, kao što je bilo i očekivano, da se u robnoj razmjeni Republike Hrvatske nastavlja trend većeg rasta izvoza od uvoza na godišnjoj razini. Izvoz roba je iznosio 779 milijuna eura, što je 21,9% više nego u istom mjesecu 2009. godine, dok je uvoz roba iznosio 1,32 milijardi eura, što je 10,8% više nego u prosincu 2009. godine.

U zadnjem tromjesečju 2010. robni izvoz je porastao 26,6%, a robni uvoz tek 3,9% u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine. Objektivno, ovakva su kretanja cikličke prirode te nisu rezultat povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoznog sektora. Ona su ipak dobrodošla, s obzirom da su pozitivno utjecala na tekući račun bilance plaćanja i BDP u posljednjem tromjesečju 2010. godine.

I na razini cijele 2010. kretanja su slična. Zbog oporavka naših najvažnijih izvoznih tržišta, zemalja Europske unije, i posljedičnog rasta inozemne potražnje, izvoz je ostvario visoku godišnju stopu rasta od 18,2%. Ipak, s obzirom na bazni učinak, odnosno visoku stopu pada u 2009. (-21,4%), izvoz se još uvijek nije vratio na pretkrizne razine.

S druge strane, nepovoljna kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada zadržavali su domaću potražnju razmjerno niskom pa je uvoz zabilježio godišnji pad od 0,6%. Zbog visoke stope pada u 2009. godini i nastavka negativnih kretanja u 2010. godini, u odnosu na pretkriznu 2008., uvoz je manji za 27,3 posto.

HETEROGENI SUBJEKTI

U ovakvoj nepredvidivoj i dinamičnoj tržišnoj ekonomiji industrija i trgovina teže smanjenju troškova kroz fleksibilno korištenje resursa, što se očituje u permanentnom porastu poslovnih aktivnosti na bazi outsourcinga.

Ovakve promjene djeluju na dodatnu transformaciju aktivnosti logističkih operatera u smislu proširivanja poslovanja kroz realizaciju komplementarnih aktivnosti i prilagodbu potrebama gospodarstva.

Subjekti koji sudjeluju u realizaciji logističkih aktivnosti su heterogeni: ponuđači logističkih usluga (logistički operateri), zaposlenici, industrijska i trgovačka poduzeća, ostali korisnici logističkih usluga.

Pojedini subjekti kao primaran cilj imaju različite podciljeve vezane za: poboljšanje infrastrukture, optimizaciju transportnih procesa, poboljšanje ekoloških uvjeta i dr., što ukazuje na problem kompleksnosti realizacije logističke usluge.

LOGISTIČKE AKTIVNOSTI
Analize europskih iskustava, pokazuju da privatni i javni sektor podupiru koncept planirane izgradnje logističko-distribucijski centara (LDC-a) s pripadajućim aktivnostima.

Mnoge europske zemlje razvijaju i politike podupiranja izgradnje i razvoja LDC-a, kao glavnih infrastrukturnih generatora logističkih aktivnosti. Stoga je u Hrvatskoj važno razumijevanje ovog koncepta od strane svih potencijalno zainteresiranih skupina i jačanje takvog načina razmišljanja.

Sadašnje stanje u Hrvatskoj, zahvaljujući kontinuiranom zalaganju logističkih stručnjaka, jednako iz znanstvenih institucija te iz gospodarstva, stavlja naglasak na razvoj logističkih aktivnosti, odnosno logističke industrije.

Navedeno, primjerice, potkrepljuju aktivnosti tvrtke Konzum koja posjeduje logističke centre zatvorenog tipa opremljene i organizirane sukladno zadnjim svjetskim standardima, u kojima konstantno optimiziraju logističke aktivnosti uz pomoć informatičke podrške te kvalitetnih i stručnih kadrova za koje tvrtka brine po principu cjeloživotnog obrazovanja.

Nadalje, u tijeku su izrade projekata te izgradnja novih logističkih centara, na lokacijama u Jastrebarskom i Dugom Selu. Navedeni centri omogućit će daljnji razvoj logističkih aktivnosti, osobito ako se u obzir uzme činjenica da se budući logistički centar u Dugom Selu planira izgraditi na površini od ukupno milijun četvornih metara s cijelom lepezom mogućnosti koje podrazumijevaju usvojeni standardi današnje logističke industrije poput:
• skladišne površine dimenzionirane i izrađene sukladno funkcionalnim, ali i ekološkim zahtjevima,
• skladišta hladnjače,
• skladišta za opasnu robu,
• funkcionalna kamionska parkirališta s pripadajućim sadržajima,
• proizvodni te uredski prostor.

Zaključno, mogućnosti i potrebe razvoja logističkih aktivnosti u Hrvatskoj za kratkoročno i srednjoročno razdoblje zasnovane su na realnim osnovama te se postupno realiziraju. Dinamika i tijek daljnjeg razvoja ovisi o trendovima u međunarodnim robnim tokovima te zalaganju logističkih stručnjaka.

SUZDRŽANOST I OTPOR
Rezultati istraživanja aktivnosti logističkog sektora na području RH, koje je proveo Zavod za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti, pokazuju da poslovanje subjekata logističke industrije u praksi prate i određeni problemi, unatoč solidnim rezultatima koji su ostvareni na poslovnom planu u recesijskim godinama. Neki od prisutnih problema su:
• postojeći logistički operateri koji su godinama ulagali značajna financijska sredstva u vlastitu infrastrukturu ne žele ju napustiti i preseliti u novo planirane logističke centre, pri čemu ulaganja u nove centre često tretiraju kao investicije visokog rizika;
• osiguranje velikih površina za smještanje logističko-distribucijskih centara uz postizanje dobre prometne povezanosti i velika ulaganja u praksi nailaze na otpore i tešku realizaciju;
• građani, odnosno javnost, iz različitih razloga imaju suzdržan stav kada se u blizini njihovih naselja planira izgradnja logističko-distribucijskog centra.


prof. dr. sc. MARIO ŠAFRAN
prof. dr. sc. KRISTIJAN ROGIĆ
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *