Logistika: Najsnažnija karika

lanac-opskrbe-visual-ftdLogistika se vrlo jednostavno može usporediti s organom jetre u organizmu. U njoj završavaju i vidljivi su svi propusti i neodgovarajući procesi

Ideja lanca opskrbe oživjela je još početkom 20. stoljeća kada je Henry Ford, svjestan njegove važnosti, odlučio lanac kontrolirati tako da je okrupnio sve njegove sudionike, od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao Transcontinental material flow.

Logistika je u međuvremenu prošla kroz transformaciju od Pepeljuge do princeze. Jedno vrijeme je bila svedena na skladištenje i transport, i na toj razini životarila, da bi unazad desetak-dvadeset godina konačno dobila na važnosti i pojavila se kao izvor konkurentske prednosti u mnogim kompanijama.

Možda je tome pridonio Zaljevski rat početkom 90-ih, kada su SAD i saveznici bili prisiljeni prebaciti ogromne količine materijala za opskrbu vojnika i ratnih operacija na velikim udaljenostima u nezamislivo kratkom vremenu? Tu je izvrsnost u logistici došla do izražaja.

SIMPTOMI I POSLJEDICE
O logistici se istovremeno (devedesetih godina 20. stoljeća), ozbiljnije počelo razgovarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana, tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika, odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.

Čak je i general Pagonis, koji je bio zadužen za logistiku i opskrbu u spomenutom Zaljevskom ratu, kada je rat završio, ponudio svoje usluge svjetski poznatom lancu Sears i postao njihov direktor lanca opskrbe. On je svoja iskustva na opskrbi ratnih jedinica primijenio na opskrbu Searsovih trgovačkih centara.

Logistika se vrlo jednostavno može usporediti s organom jetre u organizmu. U njoj završavaju i vidljivi su svi propusti i neodgovarajući procesi. Tako su i u logistici najčešće vidljivi simptomi i posljedice, a ne uzroci problema pa se prilikom optimizacije logistike ponekad ne tretira pravi uzrok.

Logistika je onaj dio poduzeća u koji se najmanje ulagalo i koji je najmanje razvijen u većini malih i srednjih tvrtki. Neka poduzeća su to shvatila i počela educirati svoje djelatnike te tražiti pomoć od stručnjaka na ovom području. Uobičajeni izazovi u logistici su smanjenje zaliha, uspostava planiranja i forecastinga, organizacija i smanjenje troškova nabave, organizacija skladišnog poslovanja i slično.

I u Hrvatskoj se zadnjih nekoliko godina održavaju seminari s temama iz područja logistike, nabave, upravljanja lancem opskrbe i slično. Seminari su dosta traženi jer su i hrvatska poduzeća, konačno, otkrila ono što se u svijetu zna već 15-20 godina, a to je gledanje na logistiku kao jednu od glavnih konkurentskih prednosti u poduzeću.

ZNANJE I SAMO ZNANJE
Kako su se u međuvremenu kupci dosta razmazili i poželjeli različite boje i modele, logistika je postala kompliciranija. Koliko nam treba koje boje i koliko da proizvedemo kojeg modela? Sve su to pitanja koja kompliciraju proizvodnju, nabavu, a da ne govorimo o prodaji i otpremi.

Kako bi (p)ostala konkurentna, u logistiku su uvedeni neki novi trendovi. U logistici se sada koriste nove grane znanosti (statistika i matematika), koje zahtijevaju korištenje novih znanja za povećanje efikasnosti logistike.

Kako je formalna edukacija na fakultetima u području logistike do unazad nekoliko godina bila skromna, rupe u znanju logističara su se popunjavale kroz seminare i treninge.

Danas je puno bolja situacija jer su na ekonomskim i prometnim fakultetima uvedeni smjerovi logistike koji obrađuju moderne trendove. Postoji sve više i privatnih stručnih studija logistike i logističkih akademija.

Drugi trend koji se pojavljuje zadnjih petnaestak godina je uvlačenje novih koncepata (kao što su Just In Time, Vendor Managed Inventory, Konsignacijske zalihe, Outsourcing, Podugovaranje i sl.), koji su dodavali efikasnost, ali su još više komplicirali posao logističara.

U čemu je glavna komplikacija ovih novih koncepata? Najvažnija promjena je da se logistika preselila izvan četiri zida kompanije te su se logistički procesi počeli protezati i izvan granica našeg poduzeća.

SNAGA LANCA

Logistika je počela obuhvaćati partnere izvan svoje uobičajene ‘jurisdikcije’. To znači da neke stvari i dijelove procesa nemamo pod ‘kontrolom’ jer ga obavlja neki drugi samostalan subjekt.

Ako uz to kažemo da je to vrijeme stroge hijerarhijske organizacijske strukture u upravljanju poduzećima, onda je definitivno ugrožena naša kontrola jer se naši partneri ne nalaze u našoj hijerarhiji.

Jedan od odgovora na ovaj izazov je, naravno, da postupamo kao što je to Henry Ford učinio i uvučemo sve partnere u našu vlasničku piramidu, ali ta se politika sve više napušta.

Došli su novi koncepti kao što je outsourcing, po kojima se trebalo fokusirati na ‘core’ djelatnosti poduzeća, a ostalo prepustiti specijaliziranim kućama kao što su 3PL i 4PL poduzeća (pružatelji usluga logistike treće i četvrte strane).

Međutim, kako god krenuli u rješavanje ovog izazova, postali smo svjesni da se ovdje radi o upravljanju logistikom ‘bez granica’, odnosno upravljanju lancem opskrbe (eng. Supply Chain Management).

Meni se sviđa ovaj naziv jer ima u sebi riječ lanac, koji sugerira da smo svi povezani i ako samo jedna karika u lancu ne funkcionira, cijeli lanac je beskoristan. I još jedna zgodna, ali bolno istinita fraza: svaki lanac opskrbe snažan je onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika.

I treći trend koji se pojavljuje je korištenje (novih) tehnologija u logistici. Međutim, tanka je granica između dobre investicije u logistiku i bacanja novca. Stoga, treba dobro poznavati procese u logistici, ali i mogućnosti i isplativost ulaganja u informatizaciju i automatizaciju.

TEHNOLOGIJA U LOGISTICI

Temeljni zadatak logistike je da teče nesmetano i glatko, jer što je manje zastoja, to prije i jeftinija roba dođe do kupca, što je glavni cilj svakog poduzeća. Posebnu ulogu u tome igraju ERP sustavi.

Tako, primjerice, prije uvođenja ERP-a, nabava je rijetko bila integrirana pa je sve informacije i izvještaje dobivala iz računovodstvenih programa (iz kojih su se dobivali samo agregatni i financijski podaci), ili posebnim zahvatima informatičara.

Integrirani ERP sustavi nam omogućavaju informacije u realnom vremenu i na osnovu njih možemo brže reagirati na bilo kakve promjene u potražnji, što je jako bitno ako želimo imati agilan i fleksibilan lanac opskrbe s mogućnošću brze reakcije na promjene.

Osnovna karakteristika ERP sustava je njegova integriranost. Znamo da, bez obzira što su naša poduzeća organizirana po funkcionalnom principu (nabava, proizvodnja, prodaja, financije, itd.), većina procesa proteže se kroz nekoliko funkcionalnih područja.

Tako, na primjer, kada prodaja planira prodati neki proizvod, cijela priča počinje s planom proizvodnje. Zatim nabava pribavlja potreban materijal, financije ga evidentiraju i plaćaju, proizvodnja utroši, kako bi proizvela traženi gotov proizvod i stavila ga na raspolaganje prodaji.

Sve je povezano i ako je informacijski sustav rascjepkan raznim informatičkim i poluinformatičkim rješenjima, tada taj proces ne teče glatko.

Nova generacija programa za podršku poduzećima (Supply Chain Management ili Supply Chain Events Management, Customer Relationship Management, Supplier Relationship Management itd.), prate nove koncepte koje smo spomenuli, a to su procesi koji se odvijaju i izvan našeg poduzeća.

PRIMJER NAJBOLJIH
Predvodnici u inovacijama u lancu opskrbe, kao što su Wal Mart, Dell, Zara itd., koriste upravo informacije u upravljanju lancem opskrbe kako bi stvorili razliku u odnosu na konkurenciju.

Tako je Wal Mart započeo s P&G-om koristiti koncept upravljanja zalihama od strane dobavljača (“Vendor Managed Inventory” – VMI). Sam Walton, osnivač Wal Marta (najveće globalne kompanije), to je nazvao “zamjenom zaliha za informacije”.

Dobavljač P&G drži zalihe Pampers pelena za Wal Mart i opskrbljuje njegove dućane ne čekajući narudžbenicu, a na osnovu podataka koje dobije iz Wal Mart-ovog informacijskog sustava u realnom vremenu.

Wal Mart sada radi s većinom svojih dobavljača na ovaj način. I naš najveći trgovački lanac je na putu da uvede sličan koncept u poslovanje sa svojim dobavljačima. Naravno da je za provođenje ovog koncepta potreban visok nivo povjerenja i suradnje između partnera.

Drugi primjer je Zara koja je napravila revoluciju u tekstilnoj industriji jer umjesto uobičajene 2-4 ima 20-30 sezona godišnje. Kako to uspijeva? Zara pomno prati što se u njihovim dućanima širom Europe prodaje i to na način da njihovi poslovođe kroz integrirani informacijski sustav svakodnevno izvještavaju centralu o tome što se toga dana prodavalo.

Te informacije skupljaju se u centrali i prosljeđuju u obliku narudžbe njihovim lokalnim kooperantima. Na ovaj način Zara vrlo brzo (u roku od dva tjedna) reagira na promjene u afinitetu potrošača. Ovaj koncept nazivamo brza reakcija na potražnju (tzv. “Early Consumer Response” ili “Quick response”).

VAŽNOST LOGISTIKE
I danas, u ovo recesijsko vrijeme, svakim danom se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca.

Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao spojene posude. Ako smanjite troškove logistike, to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca i time prodaju, to znači da morate uložiti u logistiku.

U više poduzeća, u kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku, morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja (i da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi), nije se moglo doći do napretka u kompaniji.

Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar poduzeća i nema održivog rasta.

ANTONIO ZRILIĆ

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *