Ulazak u EU najveći problem za prehrambenu industriju

konditorska-industrija-ftdNakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije, Hrvatska će morati prekinuti svoje članstvo u Cefti, regionalnoj organizaciji unutar koje ne postoje carine između zemalja članica

Izlazak iz članstva Cefte (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini), za hrvatsko gospodarstvo u cjelini neće biti fatalan, ali će industrija slatkiša najsnažnije osjetiti negativne posljedice.

Naime, nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije, Hrvatska će morati prekinuti svoje članstvo u toj regionalnoj organizaciji unutar koje ne postoje carine između zemalja članica.

Treba naglasiti da je lanjski hrvatski izvoz u članice Cefte, koje većinom čine države s područja bivše Jugoslavije, vrijedio 2,2 milijarde dolara, a uvoz nešto više od milijardu dolara.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, ocjenjuje da, općenito govoreći, ne treba očekivati neki značajniji pad hrvatske robne razmjene s članicama Cefte nakon ulaska u EU.

“Naime, većina članica s EU-om ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a jedan od prvih koraka približavanja europskim integracijama upravo je liberalizacija trgovine s Unijom. Taj ugovor s EU-om nisu još potpisale Moldavija, u koju je naš izvoz ionako minimalan, te Kosovo s kojim će Unija vjerojatno poboljšavati trgovinsku razmjenu. Većina naše robne razmjene ionako se odvija s članicama EU-a, a članice Cefte naše su prirodno tržište na kojem su mnogi naši poduzetnici već izgradili čvrste poslovne veze. Kada se takve veze jednom izgrade, teško se prekidaju”, smatra Živković Matijević.

Slično razmišlja i Vladimir Ferdelji, prvi čovjek Elektrokontakta i predsjednik udruge CRO industrija. “Dosta današnjih novih članica EU-a bile su i članice Cefte i nisu imale nekih bitnijih problema nakon izlaska iz te asocijacije. Stoga ne očekujem probleme ni u hrvatskom slučaju”, ocjenjuje Ferdelji.

Međutim, netko će ipak stradati, a to je prehrambena industrija, ističe Stipan Bilić, direktor tvrtke Kondin i izvrstan poznavatelj hrvatske konditorske, ali i prehrambene industrije.

“Od ulaska Hrvatske u EU u početku će prehrambena industrija imati više štete nego koristi. To se pogotovo odnosi na konditorsku industriju. Naše tržište konditorskih proizvoda i sada je previše otvoreno i iz uvoza podmirujemo 70 posto domaće potrošnje. Ova visoka razina uvoza postoji, iako se na uvoz ovih proizvoda plaća carina od prosječnih 18 posto. Ulaskom u EU te carine neće biti i za toliko će konditorski proizvodi iz EU-a biti konkurentniji. A to je mnogo”, tvrdi Bilić.

S druge strane, konditori će imati štete i kod izvoza, dodaje Bilić. “Naime, konditori su najveći izvoznik i izvoze više od 50 posto svoje proizvodnje. Veliki dio našeg izvoza ide u zemlje Cefte s kojima imamo ugovor o međusobnoj trgovini bez carina. Ulaskom u EU te nas zemlje tretiraju kao zemlju EU-a i prema našoj konditorskoj robi obračunavat će carinu od 15 do 30 posto. Mi za taj iznos carine postajemo manje konkurentni. Štete koje ćemo imati od povećanog uvoza zbog manjih carina kod uvoza gotovih proizvoda iz EU-a i štete koje će biti zbog smanjenja izvoza u zemlje Cefte znatno su veće od koristi kojih će također biti, a to su povoljniji uvjeti nabave šećera, brašna, mlijeka i mliječnih masnoća, ulja i biljnih masnoća”, ocjenjuje Bilić.

Osnovni ugovor Cefta potpisan je još 1992. godine, a 2006. potpisan je novi, potpuno usklađen s odredbama Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Time se željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a da što prije prilagode svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima.

Zemlje potpisnice ugovora Cefta 2006 su, osim Hrvatske, još i Makedonija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Ulaskom u EU početkom 2007. godine Bugarska i Rumunjska prestale su biti članice. Asocijacijom trenutačno predsjeda Kosovo, a sljedeće godine red dolazi na Albaniju. Predviđeno je da Hrvatska predsjeda 2014.

Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst ugovora iz 2006. pokriva i tematiku vezanu uz jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja te suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te prava intelektualnog vlasništva.

Važna novost ugovora Cefta 2006 je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova koji uključuje i arbitražu, a radi osiguranja bolje provedbe ugovora. Također, predviđeno je i osnivanje tajništva, administrativnog tijela sa sjedištem u Bruxellesu, koje će zajedničkom odboru pomagati u provedbi ugovora. Depozitar ugovora je Vlada Republike Hrvatske.

stipan-bilic-large1BILIĆ: MINISTARSTVO NE REAGIRA, A SMANJIT ĆE SE PROIZVODNJA I GUBITI RADNA MJESTA
Jedan dio naših konditora ima tvornice u BiH i mogu dio svoje proizvodnje premjestiti tamo. Te tvrtke i te robne marke zadržat će tržište, ali to više nije prodaja iz Hrvatske, nego iz BiH ili neke druge države, ističe Stipan Bilić, direktor tvrtke Kondin. “To znači da se kod nas smanjuje proizvodnja i zaposlenost. O ovome smo obavijestili mjerodavno ministarstvo, ali nitko nije pokazao interes za rješavanje ili ublažavanje problema ovog industrijskog sektora”, kaže Bilić. U našem vodećem konditoru, zagrebačkom Krašu, ističu da će ulaskom Hrvatske u Uniju doći do zaoštravanja konkurencije na tržištu. “Istodobno, zbog uvođenja administrativnih barijera i povećanja troškova izvoza, domaća proizvodnja postat će nekonkurentna na tržištima zemalja Cefte. Rješenje ovakve situacije je u jačanju prekomorskih tržišta”, ističu iz Kraša. (Vjesnik)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *